Živio sam u Švicarskoj, Danskoj i drugim zemljama – što predloži mjesna zajednica, to državna vlast poštuje jer iz baze dolaze ideje i bazu se sluša. Kod nas je obratno", kaže nestranački član Vijeća srpske nacionalne manjine Grada Karlovca i Vijeća Gradske četvrti Grabrik
Na sjednicama Gradskog vijeća Karlovca redovito je prisutna osoba
bez vijećničkog mandata – 69-godišnji umirovljeni strojar Mirko
Janjatović s kojim u novom razgovoru iz ciklusa “ZOOM POLITIKON”
razgovaramo o tome što primjećuje na tim sjednicama i što uopće
radi tamo.
O čemu se radi?
Vijeće srpske nacionalne manjine Grada Karlovca je zatražilo da
jedan član bude prisutan na sjednicama Gradskog vijeća Karlovca
ne bismo li bili informirani o događanjima, i to smo dogovorili s
gradskim vlastima još u prethodnom sazivu karlovačkog
predstavničkog tijela. Rado sam prisutan na sjednicama, pogotovo
ako je riječ o financiranju manjinskih zajednica. Imam dobru
suradnju s gradskim vijećnicima – svi su susretljivi,
komunikativni, kao i pročelnici. Bilo je u Gradskom vijeću i
ranije predstavnika srpske zajednice, ali su birani za vijećnike
na stranačkim listama, a nikada nisu dolazili na sjednice Vijeća
srpske nacionalne manjine Grada Karlovca ne bi li nas informirali
o događanjima. Zato smo zatražili da netko od nas bude prisutan
na sjednicama Gradskog vijeća.
Što primjećujete na njima?
Znamo kako funkcionira Gradsko vijeće, tko je opozicija, a tko
pozicija. Imam dojam, a mislim da se ne varam, da se način
provođenja politike spušta s vrha države na niže razine – većina
uporno odbija što manjina predloži. To se događa u Hrvatskom
saboru i u vijećima gradskih četvrti i mjesnih odbora.
Gradonačelnik Damir Mandić je u pravu kada kaže da opozicija samo
kritizira ono što vlast radi, a ne nudi svoja rješenja i tako
gubi energiju. Treba se konkretnim prijedlozima boriti za ono što
smatraš da je dobro. Ne slažem se s gradonačelnikom kada izbore
za vijeća gradskih četvrti i mjesnih odbora naziva malim
izborima. To ne bi trebali biti “mali izbori”, nego bi trebali
biti daleko značajniji, kao što je u razvijenim demokracijama.
Živio sam u Švicarskoj, Danskoj i drugim zemljama – što predloži
mjesna zajednica, to državna vlast poštuje jer iz baze dolaze
ideje i bazu se sluša. Kod nas je obratno.
Koje biste dali pohvale, a koje zamjerke Gradu Karlovcu
glede politika u odnosu na nacionalne manjine?
Gradski čelnici su susretljivi i s njima se može sve dogovarati.
Cilj pripadnika nacionalnih manjina je da sredina u kojoj žive
dobra, ugodna, da su dobri odnosi među susjedima i da mogu svojim
radom doprinijeti lokalnoj zajednici.
Financira li Grad Karlovac dostatno Vijeće srpske
nacionalne manjine?
Trebalo bi financiranje dići na višu razinu. Kao što sam i rekao,
7. svibnja će biti izbori za vijeća nacionalnih manjina. Grad
Karlovac u javnosti treba više o tome govoriti jer građani nemaju
dovoljno informacija. Iz Grada treba poručiti glasačima da
slobodno izađu na izbore i izaberu svoje predstavnike, iznesu
želje i ideje. Pozivam na izbore za vijeća gradskih četvrti i
mjesnih odbora 16. travnja, a 7. svibnja na vijeća nacionalnih
manjina.
Odaziv na te izbore je inače slab?
Jest. Odaziv je zanemariv, nažalost. U Grabriku je pet tisuća
stanovnika, a na izbore izađe dvije stotine birača pa dobijemo
Vijeće Gradske četvrti Grabrik kao ogledalo politike Hrvatskog
sabora i Gradskog vijeća Karlovca. Moramo se rukovoditi
interesima stanovnika Grabrika. Ne volim kada se u tijelima
mjesne samouprave nadglasava, nego da se saslušaju građani,
održavaju zborovi građana, kako bi dali svoje prijedloge za
unapređenje života u svom kvartu.
Imaju li tijela mjesne samouprave i vijeća nacionalnih
manjina manjkav legitimitet s obzirom na nisku izlaznost
birača?
O tome sam razgovarao s dožupanom, predsjednikom Vijeća srpske
nacionalne manjine Karlovačke županije i predsjednicom Vijeća
srpske nacionalne manjine Karlovca – na svakoj sjednici
postavljam pitanje svrsishodnosti tih vijeća s obzirom na
legitimitet kojeg daje minoran broj glasača. Ako i na ovim
izborima odaziv glasača bude tako slab, moramo se uistinu
zapitati zašto ta vijeća uopće postoje. Isto se odnosi na vijeća
gradskih četvrti i mjesnih odbora.
Može li se, primjerice, uopće tvrditi da Vijeće Gradske
četvrti Grabrik zastupa građane te četvrti?
Ne može. Ono zastupa pojedinca. Od svega obećanog, održavani su
formalni sastanci bez rezultata. Napravila se klupa za punjenje
mobitela, a ne znam je li itko mobitel napunio na njoj, takozvana
3D zebra koju nitko od građana ne vidi i za koju ne znam čemu
služi, nema susreta djece i građana… Zašto se građani ne bi
družili i imali sportska natjecanja? Takvim organizacijama bismo
dali do znanja stanovnicima da postoji nekakva kvartovska vlast
kojoj se može obratiti. Prije godinu i pol dana je na moju
inicijativu dvanaest predstavnika stanara potpisalo peticiju
Vijeću Gradske četvrti Grabrik da se u Ulici Maksimilijana
Vrhovca od kućnog broja 1 do 23 riješi problem terasa
višestambenih zgrada koje su 40 godina zanemarene, derutne i u
ruševnom stanju. Tamo imamo divlju gradnju i uzurpaciju, i to u
kvartu koji treba biti ogledalo Karlovca.
Predstavnik ste suvlasnika-stanara u Ulici Maksimilijana
Vrhovca 11?
Jesam, a i drugi ulazi me traže da preuzmem tu funkciju, ali zbog
obveza to ne mogu.
Koji je problem s tim terasama?
Zgrade su napravljene 1981. godine. Izvorno je planirano da se
tri terase spoje mostovima, da to bude podignuta šetnica,
komunikacija između stanara i poslovnih prostora, a ispod da bude
parkiralište s manjom tržnicom. Sve se to ipak nije ostvarilo.
Oni koji tu žive svjedoci su svakodnevnog nereda. Ispod jedne
terase je divlji deponij. Terase su na stupovima strunule
armature – postavljeni su gdje treba metalni stupovi za potporu.
Ne znam tko je odgovoran za to više.
Čije su terase vlasništvo?
Lani je u Osnovnoj školi “Grabrik” održan jedan jedini zbor
građana u 40 godina i to je pitanje tada i tamo postavljeno. Po
nekima, terase su vlasništvo Grada Karlovca, po drugima stanara.
No, nije moguće da su terase vlasništvo stanara jer su na njima
različiti poslovni objekti. Kroz terase prokišnjava i ne može se
prikladno ući u stambene prostore.
Nije li u gruntovnici vidljivo tko je vlasnik
terase?
Tamo piše da su one sastavni dio zgrade. Kada sam to ispitivao
prije petnaestak godina, terasa u našoj zgradi nije bila niti
ucrtana u katastar. U međuvremenu je provedena reambulacija, ako
se to tako zove. Razgovarao sam o tome s Inkasatorom,
upraviteljom većine zgrada. Situacija je neriješena. Na zboru
građana je obećano da će se oblikovati tim pravnika da se problem
ispita. U siječnju 2021. sam predao dopis Gradu Karlovcu
posredstvom Vijeća Gradske četvrti Grabrik u vezi tog problema, a
nismo dobili nikakve odgovore. Naše tri zgrade s takvim terasama
u Vrhovčevoj imaju oko tisuću stanara.
Gradonačelnik je stanovnik Grabrika.
Jest.
Viđate li ga i iznosite li mu tom prilikom
prijedloge?
Da. Sasluša me, no tek sam jedan od građana. Susretljiv je. Ne
shvaćam gdje je to stalo, zašto nema prijedloga i rješenja?
Sastat će se grupa arhitekata u Centru za mlade u Grabriku ne bi
li se razmotrilo kako najbolje riješiti te probleme. Kako smo
predali spomenuti peticiju, pojavili su se najmoprimci, uglavnom
gostioničari, koji su zagradili prostor i u Inkasator nosili
ugovore. Drugim riječima, oni nekome plaćaju najam, a kome, ne
znam. Jedna tvrtka u mom ulazu je također zagradila prostor i
tvrde da je to legalizirano i da najam plaća Gradu. Nije li onda
ta institucija vlasnik?
Ako nije, ubire novac bezveze?
Tako je. Neki su čak stavili rampe kako bi si osigurali
isključivo pravo parkiranja na nekom dijelu tog prostora. To je
uzurpacija.
S obzirom na upitan legitimitet vijeća gradskih četvrti,
mjesnih odbora i nacionalnih manjina, je li rješenje ukinuti sve
to?
U ovakvom obliku i s ovakvim djelovanjem ta vijeća nemaju svrhe.
Predlagao sam da se u Grabriku izvede drugačija regulacija
prometa oko rotora između naših višestambenih zgrada jer tu imamo
kiosk, poštu, bankomat, pekaru, trgovinu informatičkom robom s
informatičkim servisom, medicinu rada, frizerski salon i zubarsku
radnju pa se stvaraju kolone vozila koje krče promet.
Što je uloga Vijeća srpske nacionalne manjine Grada
Karlovca?
Kada je donesen ustavni zakon koji je određivao da se formiraju
takva vijeća tamo gdje su Srbi zastupljeni u većem omjeru, ta su
tijela imala svrhu jer su pomagala povratnicima – dobivali su se
pravni savjeti, a čak se i doniralo domaćinstva. Sada ne samo da
nema povratka izbjeglica, nego se mnogi građani iseljavaju, bez
obzira na nacionalnost. Karlovac je u deset godina ostao bez 11
posto stanovnika. Upravo pred sobom držim jedan dnevni red, a
sličan je kao i kod Vijeća Gradske četvrti Grabrik – održan
sastanak na temu, primjerice, kićenja bora i darivanja djece,
napiše se zapisnik, pa se ovjeri na sljedećoj sjednici, a u ovom
drugom vijeću, na primjer, zabilježe se informacije koje stignu
iz Srpskog narodnog vijeća, to se usvaja i tako dalje. U Vijeću
srpske nacionalne manjine Grada Karlovca imamo četiri odbora – za
pomoć povratnicima, za suradnju s narodnom izvan Hrvatske, za
odnos s vjerskim zajednicama te za kulturu. Početkom 2021. godine
su se trebali održati dani kulture nacionalnih manjina u
Karlovcu, no nisu zbog pandemije. Sa Srpskim kulturnim društvom
“Prosvjeta” radimo Svetosavsku akademiju u Gradskom kazalištu
“Zorin dom”. I dalje se jave mlađi koji bi se vratili na očevinu
ili djedovinu. No, rođeni su u inozemstvu i nemaju hrvatske
dokumente, a žele ih prvenstveno radi toga da imaju Europske
unije. Trebalo bi im olakšati proceduru, o čemu sam govorio
izravno predsjedniku SNV-a Miloradu Pupovcu. Drugim imigrantima
treba mnogo više da se prilagode u Hrvatskoj.
Koliko Srba u Karlovcu uopće zna da postoji Vijeće srpske
nacionalne manjine?
Po izborima ispada da to ne zna niti par posto, no ipak se zna za
postojanje srpskih organizacija. Međutim, mnogi nisu uopće
zainteresirani za njihovo djelovanje.