- Nije pogrešna percepcija da je naša četvrt zanemarena, a imala je svoju povijest dok su se na području Zvijezde legle žabe, kaže predvodnik nezavisne liste relativne pobjednice na prošlomjesečnim mjesnim izborima u tom kvartu
– Nismo još dobili pozive za konstituirajuću sjednicu, pa ne znam
sa sigurnošću hoćemo li oblikovati većinu, kaže Krešimir Latin,
član Gradskog odbora Gradske organizacije Socijaldemokratske
partije Hrvatske Karlovac i prvi kandidat s nezavisne liste koja
je na nedavno održanim mjesnim izborima osvojila pet mandata u
Vijeću Gradske četvrti Gaza.
U toj karlovačkoj četvrti s 1.588 birača na izbore je izašlo njih
409 ili 25,76 posto. Nezavisna lista je dobila 183 glasa, lista
Hrvatske demokratske zajednice 144 glasa ili četiri mandata, a
Domovinski pokret 81 glas, odnosno dva mandata.
S pobjedničke liste u VGČ Gaza izabrani su, osim Latina, i Goran
Bunčić, Danijela Mitrović, Matej Mihalić te Ivan Škrtić, s liste
HDZ-a Alen Softić, Nikola Bakale, Ana Pešut i Zoran Cicvara, a s
liste DP-a Martina Eldić i Nikola Dotlić.
Grad Karlovac je 24. travnja objavio konačne rezultate izbora, a
u roku 30 dana od tada se moraju konstituirati vijeća mjesnih
odbora i gradskih četvrti.
Zašto slutiš da nećete činiti većinu u Vijeću Gradske
četvrti Gaza?
DP koalira s HDZ-om u Gradskom vijeću Karlovca pa na tom tragu
pretpostavljam da će koalirati i na mjesnoj razini.
Jesi li s nekime iz tih stranaka već razgovarao o
tome?
Nisam. Želja Gažana je da se neuspješni zamijene boljima i
mlađima, da se nešto promijeni. Utoliko smo u kampanji djelovali
i mi i DP, no nešto se kasnije očigledno zbog političkih
pritisaka počelo mijenjati. Predbacivali su mi da nisam
nezavisan, a čini se da vodstvo svoje stranke mora slušati DP na
Gazi.
Nije li to logično?
I jest i nije. Ovi takozvani mali izbori se dobivaju na ime i
prezime kandidata i na onome što si radio u svojoj četvrti ili u
svojemu mjesnom odboru. U modernoj politici za kojom se povodim
ne bi trebalo biti važno stoji li stranka iza kandidata.
Možete stvoriti većinu i ako nezavisna lista koalira s
HDZ-om.
Možemo, ali bi to bila prevara naših birača. Gažani su glasali za
promjenu. Smisao demokracije je da se političke opcije koje
građani ocijene neuspješnima zamijene drugima. Do sada je na Gazi
većinu držao HDZ.
Što su loše radili? Nije li Gaza jedan od
najprosperitetnijih kvartova?
Primjećujem sarkazam u pitanju. Prethodna vlast nije bila
dovoljno glasna. Mnogo se problema na Gazi može riješiti s par
stotina eura. Primjerice, na šetnici na nasipu se može postaviti
pet kanti za pseći izmet, na svakih šest stotina metara. Zar
gradska tvrtka Čistoća nema na lageru toliko kanti? Trenutačno na
šetnici od Struge do Konjičkog kluba “Karlovac” nemaš kamo baciti
izmet.
Na Gazi imamo dvije srednje škole?
Tri – Mješovitu industrijsko-obrtničku školu Karlovac,
Prirodoslovnu školu Karlovac te Šumarsku i drvodjeljsku školu
Karlovac. Potonja se također nalazi u obuhvatu četvrti Gaza.
To nije mala stvar imati tri srednje škole u jednom
kvartu.
Nije. To je velika stvar koju nema nijedan drugi kvart. Dvije
škole su u nizu. Na zboru građana u rujnu prošle godine smo
upozorili na problem da između te dvije škole postoji samo jedna
mala kanta za ulični otpad. Kada srednjoškolci odu u dućan,
vrećice, ambalažu i drugi otpad bacaju po ulici, guraju susjedima
u čemprese i živice i tako dalje. To izgleda dosta ružno.
Gaza je četvrt u strogom centru grada, ali potpuno
zaboravljena, slijepo crijevo u koje se ne zalazi, ako baš nema
potrebe. Je li to pogrešna percepcija? Svojedobno se arhitekt
Boris Morsan zalagao da se ne obnavlja vojarna u šancu za potrebe
izgradnje studentskog doma, nego da se cijeli studentski kampus
izgradi tamo gdje je bilo prognaničko naselje na Gazi, ne bi li
se sačuvao, odnosno povratio obris Zvijezde, a ujedno i “podigla”
Gaza.
Percepcija ti nije pogrešna. Suprugu sam prije osam godina prvi
puta odveo u Kinesku četvrt – u deset dana smo dva ili tri puta
prošetali tim dijelom Zvijezde. Rekla mi je tada je da prvi puta
u Kineskoj, da nije imala zašto tamo zalaziti i da uopće nije
znala kako te ulice izgledaju do naših šetnji. Isto je i s Gazom.
Netko tko nema potrebe ići na Gazu, ne zna kako ona izgleda i o
kolikom prostoru se radi. Prostor nekadašnjeg prognaničkog
naselja je fenomenalna prilika. Grad je ništa bez stanovnika –
oni oživljavaju dijelove grada. Uljepšavanje Zvijezde ne znači da
će oživjeti, da neće ostati pusta.
Kako “dignuti” Gazu?
Malim koracima.
O revitalizaciji Gaze se uopće ne priča. Raspravlja se
samo o revitalizaciji Zvijezde.
Tako je. Postoje kratkoročno rješivi problemi, srednjoročno
rješivi problemi i dugoročno rješivi problemi. Da bi se
srednjoročni počeli rješavati za nekoliko godina, moramo sada
početi pričati o njima. Bio sam na kavi s arhitektima Vladimirom
i Brankicom Petrović da me upute u urbanističku problematiku.
Prostor nekadašnjeg prognaničkog naselja je fenomenalan. Tamo
postoji sva osnovna infrastruktura kao što su vodovod,
kanalizacija, električna energija, plin… Cijela ta zona ima
puno hektara i nalazi se na pet minuta hoda o strogog centra
grada, a uključujem tu i prostor Autotransporta, Čistoće,
Vodovoda i kanalizacije i Zelenila. Prije desetak godina se
raspravljalo da se tvrtke Vodovod i kanalizacija i Čistoća
izmjeste van grada. Primjerice, mogli bi se preseliti u poslovnu
zonu na Selcu koja se upravo oblikuje. Autotransport može svoj
prostor na Gazi ponuditi nekom ulagaču, a Grad Karlovac im može
omogućiti preseljenje također na Selce. Time bismo dobili tu
cijelu zonu manje-više čistu za vrstan urbanizam. To je prostor
pet ili šest puta veći od prostora nekadašnje vojarne “Luščić”.
Zona o kojoj govorim proteže se od Centra za rehabilitaciju
“Nada” do tvrtke Zelenilo, a prognaničko naselje, koje se
prostire na nekih 15 do 20 hektara, je dio tog pojasa. Vlasništvo
je tamo miješano – privatno, gradsko i državno. Parcele su
zapuštene i zarasle šikarom. Tamo se skupljaju čagljevi, lisice i
druga divljač.
Nedavno je viđen čagalj na Gazi?
Jest. Čuo sam ih baš neku večer dok zavijaju. Ne znam sad točno
tko gospodari ovim dijelom lovišta – i prognaničko naselje
pripada lovištu. Uglavnom, to lovačko društvo tvrdi da je
bespomoćno, a mi viđamo i lovokradice.
Lovokradice su na Gazi?
Da.
Gaza je lovište kojim haraju lovokradice?
Tako je. Imamo populaciju srna, lisica, zečeva, fazana…
Dođe lovokradica s puškom na Gazu i lovi zečeve?
Tako je. Prije pet ili šest godina su moji dečki pecali na Selcu.
Padala je kiša pa nisam išao u ribolov, samo sam ih posjetio. Čuo
sam pucnjeve s Gažanskog polja. Popeo sam se na obalu i
primijetio čovjeka s kabanicom kako puca. Čagljevi su susjedu
podavili dvadesetak kokica. Lovačko društvo kaže da ne može ništa
glede toga.
Može platiti odštetu?
Može, ali ćeš izgubiti mnogo vremena i živaca dok dobiješ neku
siću. Ne isplati se gubiti vrijeme na to.
Što bi prvo napravio, da kojim slučajem formirate vlast
na mjesnoj razini?
Vijeće Gradske četvrti Gaza ne funkcionira već dugo, a ne znam je
li ikada. Ta jedinica mjesne samouprave raspolaže s budžetom od
oko 25.000 kuna iliti 3.300 eura. Kako samo uređivali stan,
kupili smo kuhinju koja je stajala sedam tisuća eura. Dakle, kad
VGČ Gaza plati režije, ne ostaje novac za bilo kakvo daljnje
djelovanje. Svrha VGČ je kreiranje javnog mnijenja. Moramo tako
natjerati one koji se profesionalno bave politikom da naprave
nešto. Kako rješavati krupne probleme, ako se sitni ne rješavaju,
unatoč tome što precizno upozoravamo na njih i što nudimo
rješenja kako ih riješiti? Ovaj saziv VGČ Gaza će u svakom
slučaju biti bolji i aktivniji od prethodnih. Nedavno smo
kritizirali što se ne kose dječja igrališta na kojima je trava
već do koljena. Kako da se djeca igraju u tim uvjetima na ionako
malobrojnim igralištima?
Poznaješ li sve svoje susjede koji su osvojili vijećničke
mandate?
Poznajem sve sa svoje liste. Softića s liste HDZ-a sam upoznao
prije godinu dana, a Bakaleta znam generacijski već po
obiteljskoj liniji. A. Pešut ne poznajem…
Mislim pitati smatraš li da ćete se moći dogovarati, da
ćete moći raditi, bez obzira na stranačke pripadnosti?
Mislim da ćemo moći raditi. Vidjet ćemo kome je mandat u VGČ Gaza
odskočna daska za nešto više. Znamo kako političke stranke
funkcioniraju. Ne postoji filter prilikom učlanjenja u stranke i
većinom, uglavnom vladajućim, strankama prilaze oni koji teže
osobnoj koristi. S obzirom da takvima mjesna samouprava služi kao
platforma za nastavak političke karijere, izgubimo četiri godine
života, a vrijeme je nepovratno. Mislim da će se moći raditi s
ostalim vijećnicima, jedino moramo vidjeti smiju li biti dovoljno
glasni protiv opcije koja vlada u gradu. Predbacivali su mi da
nisam nezavisan, no nemam problema da vodstvo SDP-a upozorim na
ono što ne valja.
Zašto nisi nastupio na izborima u Gazi s listom
SDP-a?
Na Gazi postoji čak i stranački ogranak, no većinom ga čine
neaktivni umirovljenici, i to naprosto nema smisla. Trebamo mlade
i napredne koji su voljni raditi. Na našoj listi je bio i
Tomislav Colarić iz SDP-a. Miroslav Župec s naše liste je član
Hrvatske stranke prava, ako se ne varam. Jedan kolega s liste je
član DP-a, međutim s njime smo dogovorili suradnju prije nekih
osam mjeseci, pa je odbio slagati listu DP-u. Nema smisla da se
lista zove po SDP-u ili po Možemo, kada ona to u realnosti nije.
Korektno je to onda prema svima na listi i prema javnosti.
Biste li ostvarili takav rezultat da je bio isti sastav
liste, a da se zvala po SDP-u?
Ne vjerujem. Pogotovo mladi danas bilo kakvu konotaciju s bilo
kojom političkom strankom doživljavaju negativno. Iskustvo u
državi nas je naučilo na to, mada ne mora biti pravilo da je
politika negativna – ovisi mnogo toga o pojedincu. Stranka treba
biti faktor koji nas povezuje. Većina ih se opusti kada uđe u
neku stranku i očekuje da će stranka raditi za njih, ali to je
pogrešno. Treba raditi i stvarati sliku da se organizacije unutar
jedne stranke razlikuju. Karlovačka organizacija SDP-a nije ista
kao zagrebačka ili istarska.
Imaš li nakon ovog uspjeha na Gazi veće političke
ambicije?
Nemam. Imam svoj tiskarski obrt koji oduzima puno vremena, a i
čekam dijete. Ujedno, imam i hobije, a prvenstveno mislim na
svoje obiteljsko-poljoprivredno gospodarstvo. Za veći politički
angažman nemam vremena. Čitao sam da mladi žele mijenjati svijet,
a potom kad ostare shvate da treba mijenjati sebe. Moram se
ukalupiti i olakšati i posložiti život, da bih drugome mogao
pomoći.
Javljaš li se na gradske javne pozive mikropoduzetnicima
i malim poduzetnicima za sufinanciranja?
Prije tri godine sam se prijavio na jedan takav poziv Grada
Karlovca. Kupili smo jedan stroj tada i za to dobili subvenciju.
Ove godine smo zamijenili jedan stari stroj mlađim. Planiram se i
ove godine javiti na taj natječaj. Prije tri ili četiri godine je
unaprijeđen princip provedbe tih poziva. Mogu se dobiti
financijska sredstva koja nisu velika, ali pomažu. Može se
pokriti petina vrijednosti jednog stroja takvim subvencijama, što
nije malo.
Gradonačelnik Damir Mandić je nakon izbora posjetio
Borlin i sastao se s kandidatima neupitno pobjedničke liste na
travanjskim mjesnim izborima. Je li posjetio Gazu? Jesi li se
vidio ili čuo s njime nakon izbora?
Nisam. Neki članovi HDZ-a su mi čestitali. Nadam se da će biti
prilike za ozbiljne razgovore koji će uroditi rezultatima. Bilo
koja gradska vlast ima super priliku s nezavisnim listama jer ih
čine aktivni i progresivni koji ne gledaju stranačkim očima. Da
sam gradska vlast, ne bih kažnjavao nekoga tko se kandidirao
protiv moje političke opcije, a ima dobru priču i voljan je
raditi. Pametna vlast to treba iskoristiti, pa i za svoju
promociju.
Je li obnovljena kuća obitelji Mihalić?
I dalje se obnavlja. Super je da se to radi i odmah taj dio ulice
ljepše izgleda. To je konstrukcijska obnova koja ne uključuje
uređenje interijera. Vrijednost tih radova je nešto veća od dva
milijuna kuna, umalo 300.000 eura. To nije normalno.
To nije velika kuća.
To je mala prizemnica. Nekolicina prijatelja je gradila nedavno
kuće. Za 150.000 ili 170.000 eura napraviš opremljenu katnicu.
Razumijem da se kuća nije smjela rušiti u potpunosti i vjerojatno
su konzervatori imali puno utjecaja, pa je sve to podiglo cijenu.
Kao običan građanin ne vidim da to može ipak toliko stajati. Svi
kažu da je to europski novac, ali to znači da je i naš, hrvatskih
poreznih obveznika. Na kući Stjepana Mihalića su postojale tri
krovne kućice koje su gledale na ulicu, a sada ih nema i neće ih
biti, a poznajem par susjeda s Gornje Gaze koji su obnavljali
krovišta, da bih ih konzervatori primorali da sačuvaju te kućice,
odnosno u jednom slučaju da dodaju.
Konzervatori nisu principijelni?
Nisu. Ne vrijede ista pravila za javna tijela i za građane. Ako
konstrukcijska obnova kuće poput one obitelji Mihalić stoji
300.000 eura, kad ćemo obnoviti sve te oronule kuće u Karlovcu
ili samo na Gazi? Privatni vlasnici u pravilu nikad neće imati
taj novac. Šalje se poruka ludosti na ovom primjeru.
Kako gledaš na rušenja ruševnih objekata u Gajevoj i
Ulici Dragojle Jarnević?
Jako dugo već hodamo tim ulicama i jasno nam je da su te kuće
bile za ukloniti već prije 20 godina.
Potres nema veze s time?
Nema, isto kao niti kuća obitelji Mihalić.
Grad Karlovac se prošvercao glede tog potresa, pa
iskoristio fondove za obnovu?
Super.
Barem je to moj dojam.
Svi to vidimo. I neka se “prošvercao”. Prije desetak godina sam
čuo da u Parizu gradska vlast otkupljuje te objekte, riješi
imovinsko-pravne odnose, poravna teren i onda se čeka ulagača.
Koliko sam shvatio pravnike, a moguće je da nisam, Grad
fakturira vlasnicima takvih objekata komunalnu naknadu, oni je ne
plaćaju, pa ih se ovrši… Ne djeluje kao naročita
mudrost.
Ne bi trebala biti. Zamisli da je Grad Karlovac od završetka rata
kupio jednu kuću u Kineskoj četvrti i prodao dalje. Do sada smo
tako mogli imati 25 obnovljenih kuća.
Kako gledaš na Dragojlinu kuću?
Puno je značajnih ličnosti rođeno i živjelo na Gazi. Ne treba se
vezati za nekretnine koje su neisplative. Razumijem da javna
uprava ne može otkupljivati mnogo zgrada, a kasnije ih održavati
– to nije njezin smisao. U Dragojlinoj kući je pet vlasnika, a
unazad nekoliko godina ih se troje izmijenilo. To su vjerojatno
mešetari. Kolega s liste Mihalić, povjesničar umjetnosti, mi je
govorio o načinu na koji je građena. Takve stare zgrade treba
srušiti. Njihova prizemlja su jako niska. Prilikom obnove treba
podignuti razinu zgrade. Možda si gledao u televizijskim
putopisima iz Izraela autora Gorana Milića da su im tamo
dozvolili da na takvim objektima dignu dodatnu etažu, prodaju taj
stan, a zaradu ulože u obnovu cijele zgrade. Ne vidim problem da
se tako nešto napravi na primjeru kuće D. Jarnević. Tamo možemo
napraviti muzej ili jednostavno stambenu zgradu. Ako će namjena
tog objekta biti javna, uložit će se sredstva poreznih obveznika.
Ne kažem da Dragojla to ne zaslužuje, ali tamo bi bilo optimalno
da je stambeni prostor s posebnom spomen-sobom u vlasništvu
Grada.
U svakom slučaju, Gaza je nadomak središta Karlovca,
prepuna povijesti, uz Kupu, s obrtničkom i industrijskom
tradicijom. povijesnim ličnostima kao što su Mihalići, Ljudevit
Jonke, D. Jarnević, Mirko i Stjepan Seljan, Stanko Lasić… To je
bio grad za sebe, a stanje je sada takvo kakvo jest.
Gaza je starija od Karlovca. Spominje se u 13. stoljeću. Gaza je
imala svoju povijest dok su se na prostoru Zvijezde legle žabe.