Iako sam predsjednica karlovačkog SDP-a nisam nikad dala intervju gradskim medijima. Poprate naše tiskovne konferencije i izvještavaju sa sjednica Gradskog vijeća prenoseći po par pitanja s aktualnog sata.
S predsjednicom Gradske organizacije Socijaldemokratske partije
Hrvatske i vijećnicom u Gradskom vijeću Karlovca Dragicom Malović
smo u novom intervjuu iz ciklusa “ZOOM POLITIKON” pretresli
aktualne gradske teme, ali i odnos njezine stranke s Možemo nakon
odluke potonje da samostalno nastupi na parlamentarnim izborima
sljedeće godine.
Na Gazi su se požalili na čagljeve i divlje svinje, na
Borlinu također na prisustvo divljači, a nekidan je pet metara od
mene u Grabriku, iza škole dok sam šetao psa, projurila –
srna.
Ne bih to očekivala.
Na Gradskom vijeću Karlovca ste raspravljali o problemu
divljači?
Povremeno smo raspravljali o tome. Kolega Alenko Ribić iz
Domovinskog pokreta je postavio pitanje s time u vezi, isto kao i
moja stranačka kolegica Ehlimana Planinac.
Što ste ustanovili?
Ništa. Nismo dobili odgovore. Znam da smo na jednoj sjednici
Gradskog vijeća Karlovca, možda prije godinu dana, usvojili
dokument koji regulira problem divljači u gradskom području. Taj
dokument ima stotinjak stranica, a izrađivač plana je dobro
plaćen. Toga se sjećam. Znam da ima i kod mene divljači, u
četvrti pomalo i udaljenoj od središta grada. Mnogo puta se
dogodilo da srna pretrči cestu ispred mene. Vozim po propisima pa
nisam doživjela nesreću.
Riječ je o četvrti Drežnik-Hrnetić?
Tako je.
Nedavno je predsjednik Vijeća Mjesnog odbora Borlin
Tomislav Butala postavio neka logična pitanja. Primjerice, zašto
je Hrnetić četvrt, a Borlin nije, isto tako, zašto Borlin nije,
mada ima više stanovnika od Mostanja, koje jest, ili zašto Borlin
nije četvrt, a Turanj jest, mada je udaljeniji od središta
grada… Jesi li propitkivala to? Možemo li reći za Hrnetić da je
kvart?
Nije. Ranije je činio mjesni odbor zajedno s Donjim Pokupjem i ne
bih znala reći kako se pridružio Drežniku u četvrt. Nekidan sam
se vozila preko Borlina i zapitala se kako to da taj dio grada,
koji je uistinu urbaniziran i povezan s Dubovcem, a ima oko 1.600
stanovnika, nije četvrt. To jest nelogično.
Na Borlinu je na mjesnim izborima nezavisna lista sve
“pomela”, a u Drežnik-Hrnetiću?
U četvrti Drežnik-Hrnetić nezavisna lista je dobila šest mandata
i obnaša vlast.
SDP nije sudjelovao na tim izborima?
SDP i Možemo nisu mogli tamo sastaviti listu. Drago mi je što su
susjedi uspjeli ponuditi nezavisnu listu mladih i zrelih koji su
se odlučili suprotstaviti onome što se u Hrnetiću događa.
Hrvatska demokratska zajednica je dobila tri mandata. To je
respektabilan rezultat.
Za koga?
Za nezavisnu listu.
Što se događa u Hrnetiću?
U Hrnetiću, Novakima i Kaštelu se mijenja vodovod i postavlja
kanalizacija. Drago mi je što dobivamo kanalizaciju u 21.
stoljeću i što sam nakon 44 godine života u Hrnetiću to dočekala.
Mještani su nezadovoljni što neće dobiti nogostup u ovom dijelu
četvrti, što je nelogično s obzirom na postojanje jedne od
rijetkih područnih škola ovdje i da imamo status četvrti.
Takozvani projekt aglomeracije se provodi u Hrnetiću godinu dana
i na rubu smo strpljenja. Ne možemo dobiti prave odgovore na
pitanje kada će radovi završiti i odgovornost se stalno prebacuje
između tvrtke Vodovod i kanalizacija kao ulagača i Vodoprivrede
kao izvođača radova. Riječ je o prilično jednostavnom
građevinskom zahvatu polaganja tri vrste cijevi – vodoopskrbne,
odvodne i plinovodne. Stalno se kopa na istim mjestima. Imamo
samo prvi sloj asfalta, a na cesti vire šahtovi četiri
centimetra. Prije tri tjedna su predstavnici Vodovoda i
kanalizacije te Vodoprivrede obećali asfaltiranje u roku tjedan
dana, ali nema radnika na gradilištu.
Je li probijen rok radova na vodovodu i
kanalizaciji?
Oni će reći da nije. Međutim, nepojmljivo je nama stanovnicima da
se gradilišta otvaraju, a da onda u jednom trenutku radnici
nestaju, odlaze na druga gradilišta i ostavljaju nezavršen posao.
Shvaćamo da se radovi moraju odvijati i da moramo biti strpljivi,
ali to razdoblje predugo traje. Nešto ne funkcionira kako bi
trebalo.
S obzirom na to nezadovoljstvo koje vlada u Hrnetiću
i na Gazi, kako je moguće da SDP i Možemo ne izađu na izbore?
Nije li logično da ponudite liste tamo gdje vlada nezadovoljstvo
s vlasti?
Nema smisla ljude na ovoj razini komunalne politike opterećivati
pripadnošću političkim strankama. Što se tiče Hrnetića,
procijenila sam da ljude ne treba opterećivati nastupanjem pod
okriljem političkih opcija, a htjeli su nešto učiniti dobro za
svoju mikro-zajednicu. Na pobjedničkoj listi u četvrti
Drežnik-Hrnetić nije bilo članova političkih stranaka. Na Gazi je
član Gradskog odbora SDP-a Krešimir Latin nastojao napraviti sa
susjedima zainteresiranima za intenzivan rad široku političku
lepezu, bez da ih opterećuje stranačkom pripadnošću. Stanje u
Karlovcu je takvo kakvo jest. Liste smo složili tamo gdje smo
mogli – u osam četvrti i u jednom mjesnom odboru. Poduprli smo
ove dvije nezavisne liste. Što se tiče rezultata, i jesam i nisam
zadovoljna, no u vijeća četvrti su ušli predstavnici SDP-a i
Možemo, a to nisu nužno članovi tih stranaka. Vjerujem da će
postojeći sazivi vijeća četvrti biti jako dobri i produktivni.
Bez obzira činili li predstavnici naših političkih opcija većinu
ili ne, bit će jako glasni. Do sada se rad tih vijeća više svodio
na formu no na djelovanje.
Ako niste na ovim mjestima htjeli opterećivati birače
stranačkim opredjeljenjima, zašto ste u drugim četvrtima odlučili
da hoćete?
Nismo htjeli opterećivati kandidate na listama s time.
U redu, ali zašto na jednom mjestu
možete opterećivati, a na drugome ne?
Zato što je bilo lakše. Možemo i SDP u četvrtima imaju više
članova. Na području četvrti Drežnik-Hrnetić sam jedina aktivna
članica SDP-a.
Jedini si član SDP-a u četvrti Drežnik-Hrnetić?
Da, jedina aktivna.
Što to govori o SDP-u, a što o toj četvrti?
Ne govori ništa.
Kako je voditi političku stranku u Karlovcu?
Izazovno, zahtjevno, zanimljivo. Što se dulje ovime bavim, sve mi
je zanimljivije i primamljivije, ali nije nikako lako.
Inače dolazi do zamora, a tebi je sve
zanimljivije?
Tako je. Volim što više ući u gradske poslove. Zanimljivo je i
izazovno voditi i one koje treba okupljati ideal, a koji su
međusobno različiti po naravi.
Građani generalno bježe od politike?
To je točno.
Apolitični su, čak i antipolitički
opredijeljeni?
Politika je svugdje prisutna, u svakom dijelu našega života.
I vođenje kućanstva je politika?
Uvijek. I brak je jedna zanimljiva politika.
Supruga ima politiku prema suprugu i obratno?
Naravno.
S kakvim se problemima suočavaš kada želiš nekoga privući
u stranku ili kad želiš bilo što uraditi, da bi se onda javili
pametni na društvenim mrežama s komentarima?
Svatko tko se bavi politikom se s potonjim treba nositi. Izrazito
je teško privući nove članove. No, ne bih se toliko usredotočila
na članstvo i prepustila bih to našoj najmnogoljudnijoj
političkoj stranci jer ona djeluje na tom nivou. Najvažnije je
privući one koji su voljni pomoći na nekim područjima. Nakon
nekog broja godina se to počelo događati. Riječ je o jako sporom
procesu. I dalje nam sramežljivo prilaze, ali ipak – prilaze.
Članstvo je poprilično teško motivirati, ali nekako uspijevam. To
mi je izazov.
Prijašnji predsjednici karlovačkog SDP-a su najviše
energije ulagali u unutarstranačke poslove. Je li se to
promijenilo?
Jest. Više sam fokusirana na “rad prema van”.
U prošlogodišnjem intervjuu kojega si dala Trendu
novinarka Ljiljana Zoroja te pitala što se događa, zašto malo
istupate u javnosti, a odgovorila si da će se to promijeniti. No,
nije se promijenilo.
Teško je doći do medija, pa i djelovanjem u Gradskom vijeću
Karlovca. Znaš da imamo probleme s aktualnim satom za kojega mali
broj oporbenih vijećnika ima priliku postaviti pitanje vlastima,
u prosjeku troje. Prošlog tjedna je bila jedna od maratonskih
sjednica Gradskog vijeća Karlovca, a raspravljalo se o
poslovanjima tvrtki u vlasništvu Grada Karlovca. Uistinu sam se
pripremala za tu raspravu. Kolege iz mojeg kluba i iz Možemo
smo vodili baš zanimljive rasprave o tome.
Novinari u pravilu zbog nedostatka vremena, možda i
volje, prate samo aktualni sat. Međutim, uzmimo primjer Hrvatske
stranke prava koja nije zastupljena u Gradskom vijeću Karlovca, a
koja se oglašava priopćenjima svako malo na različite teme. SDP
tako ne djeluje.
Jamčim da će se to promijeniti jer sljedećeg tjedna imamo burnu
sjednicu Gradskog vijeća Karlovca.
Što je sljedećeg tjedna na dnevnom redu sjednice Gradskog
vijeća Karlovca?
Nastojim nešto uvrstiti na dnevni red, ali se kolege iz HDZ-a
silno trude da se to ne učini. Ne bih govorila unaprijed, da ne
pokvarim iznenađenje. Nema šanse da HDZ prihvati nešto što ne
izlazi iz njihove kuhinje. Toliko o demokratičnosti kolega.
Štoviše, na toj sjednici neće biti aktualnog sata zato što valjda
procjenjuju da nema potrebe da postavljamo relevantna pitanja o
gradskim aktualnostima, a ja mislim da ima.
Za kada je sazvana sjednica Gradskog vijeća
Karlovca?
Za 6. srpanj.
Što je HDZ stavio na dnevni red?
Neke odluke o javnim nabavama. Uglavnom se radi o odlukama
tehničke naravi, među inima i ona da se prenese vlasništvo s
Grada Karlovca na Agenciju za pravni promet i posredovanje
nekretninama radi izgradnje stanova po modelu poticane
stanogradnje.
Kako gledaš na polemiku koju su o tome ovih dana vodili
poduzetnik, građevinar i nekadašnji političar, čak i kandidat,
između ostaloga i SDP-a, za gradonačelnika, Davor Petračić i Grad
Karlovac? Po Petračiću, taj model nije najbolji.
Podržali smo izgradnju POS stanova u Karlovcu. Petračić u jednom
dijelu možda ima pravo. Bila sam u povjerenstvu za POS-ove
stanove. Na samome početku smo razgovarali da bi najviša cijena
četvornog metra stana trebala stajati 1.350 eura, a par mjeseci
kasnije govorimo o tisuću i pol eura. Ne znam zašto je cijena
porasla, posebice s obzirom da se tržište energenata stabilizira.
Pitat ću gradonačelnika Damira Mandića zašto je došlo do
povećanja cijene i može li Grad Karlovac utjecati da bude onolika
koliko je navedeno kada je raspisan javni poziv zainteresiranima.
Petračić je i u svojoj kampanji za gradonačelnika, kada sam bila
kandidatkinja za njegovu zamjenicu, predlagao izgradnju stanova
za najam. Ta politika je dobra, a vrlo sličnu
izgradnju državnih stanova za povoljni najam radi stambenog
zbrinjavanja mladih, da ih se poštedi kreditnog ropstva, je
predstavio i SDP.
Gradonačelnik je argumentirao da je bolje dati stan u
otkup, jer se tako veže ljude za nekretninu, odnosno za grad, da
ostanu tu.
Zvuči ružno da nekoga kreditom vežeš za ostanak u Karlovcu.
Na zadnjoj sjednici Gradskog vijeća Karlovca se
raspravljalo o poslovanju tvrtke Hrvatski radio Karlovac koja
izdaje dnevnoinformativni portal, radijski program i “Karlovački
tjednik”. Jesi li ikada dala intervju za te medije?
Nisam.
Predsjednik jedne političke stranke nije nikad imao
intervju u gradskim medijima?
Jedan od argumenata za prihvaćanje izvješća o radu Hrvatskom
radio Karlovcu je bio da se “smanjila ona toliko vidljiva
politizacija”. Nisam nikad dala intervju gradskim medijima.
Poprate naše tiskovne konferencije i izvještavaju sa sjednica
Gradskog vijeća prenoseći po par pitanja s aktualnog sata.
Plaće radnika Zelenila su jako male i teško je motivirati
nekoga da dođe raditi u tu tvrtku. Bi li trebalo povećati plaće
radnicima?
Prosječna bruto plaća u Zelenilu iznosi 6.200 kuna i niti jedna
gradska tvrtka nema tako malu prosječnu bruto plaću. Direktor
Zelenila Tomislav Vukelić se prije sjednice Gradskog vijeća
osvrnuo na nedostatak radne snage. Pitala sam ga kako misli to
riješiti. Otišla sam jedne subote u Zelenilo kupiti ukrasne
biljke i stekla sam dojam da su djelatnici jedva čekali da im
završi radno vrijeme. S jedne strane treba motivirati
radnike boljom plaćom, a s druge dobrim međuljudskim odnosima. U
jednom je trenutku direktor izjavio da u Zelenilu postoje radnici
koji ne rade ništa. To mi je vrlo zanimljivo. Više puta sam
pitala gradonačelnika o zaposlenicima u gradskoj upravi. Par puta
je izjavio da ima djelatnika od kojih gradska uprava nema nikakve
koristi. Direktor se tako nešto usudio izjaviti pred Gradskim
vijećem. Nisam saznala koji postotak djelatnika tu tvrtku
opterećuje.
Možda je riječ o tihom štrajku zbog malih plaća.
Ne znam, ali znam da mi se to što je direktor rekao urezalo u
pamćenje.
Navikli smo u Karlovcu predsjednika SDP-a nazivati šefom
oporbe. Možemo li reći da si šefica oporbe? Tko je jači, SDP ili
Možemo?
Te dvije stranke su u različitim stadijima razvoja. Možemo je
mlada stranka koja tek razvija politiku i mora naučiti
terenski rad. Bez obzira na sve probleme, SDP ima infrastrukturu,
što se vidjelo na takozvanim malim izborima. Za sada
funkcioniramo jako dobro na lokalnoj razini. Jako cijenim kolege
iz Možemo. Vrlo su aktivni i volim što se dobro pripreme za svaku
sjednicu Gradskog vijeća. Raduje me kada neki bliski gradskoj
upravi kažu da smo najbolja oporba koja je do sada postojala u
Karlovcu i da im nije svejedno kada idu na sjednicu Gradskog
vijeća, da se za to moraju dobro pripremiti.
Je li onda nebitno tko je šef oporbe?
Najvažnije je osvojiti grad, preuzeti vlast od HDZ-a i pokazati
građanima da vlast može biti mnogo bolja.
Hoće li odluka Možemo da samostalno izađe na
parlamentarne izbore, dakle bez koalicije s SDP-om, imati
posljedice na odnos te dvije stranke u Karlovcu?
Neće. Odluka Možemo na državnoj razini nije dobra jer će izborni
sustav “odraditi svoje” za HDZ, no njihovu odluku poštujem. Do
parlamentarnih izbora imamo još godinu dana i svašta se do tada
može promijeniti. Možda će to biti dobro za SDP. Uglavnom, moramo
razlikovati državnu i lokalnu razinu. Naša suradnja u Karlovcu je
vrlo dobra.
Je li SDP-u u interesu da i dalje surađuje s Možemo u
Karlovcu?
Naravno da jest. Jedina smo oporba HDZ-u, uz kolegu Predraga
Pavlačića iz Hrvatske seljačke stranke.
Stalno se tvrdi da “treba srušiti HDZ”. No, treba li? Je
li nekome u oporbi ikad palo na pamet da koalira s HDZ-om? Je li
ta stranka uistinu “vrhunaravno zlo”?
To je jedina politička stranka koja je pravomoćno optužena za
korupciju i koja dnevno proizvodi korupcijske skandale
nemjerljive s bilo čime u hrvatskom političkom prostoru, stranka
koja je stvorila korupcijsku hobotnicu i kapilarni nepotizam gdje
god vlada. Istina je da ne vladaju svugdje. Ako govorimo o
velikim hrvatskim gradovima, vladaju samo u Osijeku. HDZ ne vlada
u velikom dijelu Hrvatske, a tamo gdje je na vlasti, situacija
nije dobra. Brine me da u principu iz svake afere izlaze
neokrznuti, makar se iz državne tvrtke Ina izvuče milijarda kuna.
Tu aferu smo već i zaboravili i nitko je ne spominje. Medij
blizak HDZ-u objavljuje fotografije s vjenčanja Josipe Rimac –
zaboravlja se sve što je učinila i valjda se priprema javnost za
oslobađajuću presudu.
Možda je poanta samo izvijestiti da se više ne preziva
Rimac.
Istina, ne preziva se više tako, no svi će ju pamtiti po starom
prezimenu. Uglavnom, fascinantno je kako se HDZ izvlači iz afera.
Možda građanima nije korupcija najveći problem.
Za građane je najvažnije da se rješavaju problemi vezani za
egzistenciju. No, trebalo bi ih brinuti kako se troši javni novac
koji treba biti upotrijebljen na dobrobit svih. Možda nam u
školama nedostaje građanski odgoj, da mladi vide važnost izlaska
na izbore.
Razgovarao: Marin Bakić