Znam da je odluka nepopularna, no preklani i lani nas je baš pogodila inflacija. Cijene materijala, investicijskog tekućeg održavanja, energenata, kemikalija, analize vode... Gotovo je sve poskupjelo, a nešto čak za 25 posto, kaže direktorica Vodovoda i kanalizacije
Zbog odluke Vodovoda i kanalizacije da se podigne cijena usluga,
nastale su u Karlovcu demonstracije kao u Francuskoj. Naravno, to
nije točno, a zašto su povećane cijene objašnjava direktorica te
karlovačke gradske tvrtke Katarina Malenica u još jednom
intervjuu iz ciklusa “ZOOM POLITIKON” na “KAportalu”.
Dakle, čemu poskupljenja?
Znam da je odluka nepopularna, no cijene usluga moramo povećati
jer nas je preklani i lani baš pogodila inflacija. Cijene
materijala, investicijskog tekućeg održavanja, energenata,
kemikalija, analize vode… Gotovo je sve poskupjelo, a nešto čak
za 25 posto, pa moramo radi osiguranja održivog poslovanja i
pokrivanja troškova podići cijene usluga. Provodimo velik
komunalni projekt “Poboljšanje vodnokomunalne infrastrukture
aglomeracije Karlovac – Duga Resa”, a pet posto ga financiramo
sami i rekonstruiramo mrežu. Imamo dodatnih rekonstrukcija, puno
sanacija – lani više od 1.900. Želimo dodatno ulagati u smanjenje
gubitaka vode u sustavu.
Iste usluge koje u Karlovcu pruža Vodovod i kanalizacija
u Slavonskom Brodu su znatno jeftinije za domaćinstva. Tamo te
usluge pruža tvrtka Vodovod. Fiksni dio osnovne cijene usluge
vodoopskrbe u Karlovcu je 2,04 eura po korisniku, a u Slavonskom
Brodu 1,21 eura, dok varijabilni kod nas iznosi 0,78 eura po
kubičnom metru vode i sada će iznositi 1,06, a tamo iznosi, 0,59
eura. Fiksni dio osnovne cijene vodne usluge skupljanja otpadnih
voda kod nas iznosi 1,79 eura, a tamo 0,18 eura. Varijabilni dio
osnovne cijene vodne usluge skupljanja otpadnih voda po kubičnom
metru kod nas iznosi 0,49 eura i bit će sad 0,60, a tamo je pak
0,13. Fiksni dio osnovne cijene vodne usluge pročišćavanja
otpadnih voda kod nas je 0,38 eura mjesečno, a u Slavonskom Brodu
0,42, a varijabilni dio je kod nas 0,45, a kod njih 0,15 eura po
kubičnom metru. Slično sam pitanje postavio i direktoru Čistoće
Vlatku Ivki nakon usporedbi cijena – što Karlovčani dobivaju više
od Brođana s obzirom na toliko više cijene?
Pogledajmo to na drugi način. Prilikom računanja cijene vode
moramo uzeti u obzir sve faktore. Ta cijena ovisi o umalo 60
čimbenika – veličini, duljini i starosti mreže, kvaliteti vode,
broju vodomjera…
Vjerojatno i u Slavonskom Brodu uzimaju te sve čimbenike
u obzir prilikom određivanja cijena.
Svi to rade po istom principu i posebnoj uredbi, no sve ovisi o
troškovima. Naša mreža je stara i zahtijeva dosta ulaganja i
održavanja. Imamo šest vodocrpilišta i moramo redovito
servisirati njihove pumpe, a radimo i redovite analize vode. Svi
ti troškovi i mnogi drugi utječu na cijene naših usluga. Također,
imamo i velik projekt “Aglomeracije” u tijeku za kojega puno
ulažemo, a možda to nemaju svi gradovi. Ove godine smo 5,6
milijuna eura uložili u ostale projekte. Nisu cijene usporedive
između gradova, a ima i onih s puno većim cijenama. Također,
velik dio gradova najavljuje podizanje cijena vode, baš zbog
inflacije.
U Hrvatskoj se provodi 60 projekata kao što je naš
europski?
Da, u Hrvatskoj se ima šezdesetak aglomeracija, a ima 170
vodovoda u Hrvatskoj.
Koliki je onda udio Vodovoda i kanalizacije u tom
projektu?
Pet posto, za prihvatljiv dio projekta, a imamo i neprihvatljiv,
što znači da smo dodali rekonstrukciju vodoopskrbe na Turnju,
Kamenskom i Hrnetiću, a to se ne financira novcem Europske unije.
Zašto?
Projekt aglomeracije je slagan tako da se širi kanalizacijska
mreža. Cijeli taj obuhvat je prošao preko Jaspersa. To je za njih
bilo prihvatljivo, a mi smo dodali da se, kad se već mijenjaju
kanalizacijske cijevi, rekonstruira i vodoopskrba, kad se već
kopa.
Što je Jaspers?
Tijelo koje odobrava europske projekte.
Koliki je udio drugih tvrtki koje provode takve projekte
u njihovom financiranju?
Mislim da su udjeli svugdje slični. Nešto više od 68 posto
sredstava je iz Europske unije, 25 državnih, a ostalo je naše.
Nemamo dovoljno novca da s većim postotkom sufinanciramo tako
velik projekt. Sretni smo da postoje te fondovi – pa mi gradimo
70 kilometara nove kanalizacije i rekonstruiramo 56 kilometara
vodoopskrbne mreže. Sami to ne bismo mogli dugi niz godina.
Uvažavajući da nisi predugo direktorica, pitao bih zašto
se morao čekati vanjski izvor financiranja da se uđe ozbiljnije u
takve zahvate? Zar se nije moglo ranije više ulagati?
U Vodovodu i kanalizaciji sam 14 godina, a od toga sam tri i pol
godine direktorica, pa mogu reći da sam dobro upoznata s
funkcioniranjem tvrtke, posebno financija. Prije devet godina je
započeta priprema za ovaj projekt i tada se odredio njegov
obuhvat. Priprema traje duže od provedbe projekta. Ne mogu reći
što je bilo 2014. Imali smo ranije projekt izgradnje uređaja za
pročišćavanje otpadnih voda Karlovca i Duge Rese, koji je dovršen
2011. ili 2012. Prije toga nisu bila na raspolaganju sredstva
Europske unije, a ulaže se koliko se može financijski. Znali smo
godišnje ulagati svojih 13 do 15 milijuna kuna.
Da nema fondova iz Europske unije, propali
bismo?
Pomažu nam i bez njih ne bismo mogli provoditi velike
investicije.
Nije li dobro biti samoodrživ, pa onda još osigurati
dodatni novac sa strane?
Moramo biti samoodrživi i jesmo. Prije svega smo posvećeni
održavanju sustava, da postoji vodoopskrba. Mnogo gradova u
svijetu uopće nema pitku vodu iz vodovoda. Da pitka voda dođe do
slavine, treba puno učiniti.
Na sjednicu Gradskog vijeća Karlovca smeđu vodu iz
slavine je donio vijećnik iz redova Možemo Ivica Furač. Rekao je
da je na Vučjaku lani devet puta pukla cijev. Što se događa
tamo?
Na Vučjaku se saniralo klizište i to je izazivalo puknuća, ali
samo za kolovoza, da bi se kasnije situacija stabilizirala.
Događa nam se to na drugim mjestima kada se za postavljanja novog
cjevovoda potrgaju stare cijevi. Na Maloj Švarči sad imamo
desetak puknuća.
Nerijetko se koristi metajezik projektnog menadžmenta
kada se govori u javnosti o projektima koji se provode. Kako bi
objasnila ovaj europski projekt bakici koja putuje iz Točka u
Karlovac na tržnicu za sajmenog dana da proda sir?
Puno razgovaram s korisnicima i svatko me može dobiti na telefon,
pa pričam i s jako puno bakica. Korisnike uvijek zanima ono što
ih se neposredno tiče, a to su uglavnom radovi koji se odvijaju
ispred njihove kuće. Nastojim objasniti da je riječ o europskom
projektu i da će kanalizaciju sada dobiti Kamensko, Turanj,
Hrnetić, Drežnik, Gornja Švarča, Donja Švarča, Jamadol, Gornje
Mekušje, Mala Švarča, a vodoopskrba će se poboljšati s 56
kilometara vodoopskrbne mreže, a u Zvijezdi se mijenja stari
cjevovod. Nakon završetka projekta neće biti kvarova. To je
sveukupno 8 do 10 posto ukupne mreže. Problem je što postoji više
od 700 kilometara mreže i to nije jednostavno izmijeniti.
Koliko je stanovnika izuzeto iz tog projekta?
Projekt obuhvaća 11.000 korisnika, a ne nešto više od 30.000.
Osim iz ovog projekta, rade se rekonstrukcije i u drugim
dijelovima grada, po drugom principu.
Na koliko smo posto ostvarenja projekta?
Postavljeno je 70 posto instalacija. Čekamo na mnogim
gradilištima asfaltiranje, a kada se to učini možemo reći da su
radovi završeni. Imamo još radova do proljeća 2024. ili sredine
te godine, a u Zvijezdi, Gornjem Mekušju i na Maloj Švarči do
polovice 2025.
Predsjednica Gradske organizacije Socijaldemokratske
partije Hrvatske i gradska vijećnica Dragica Malović je upozorila
da se na Hrnetiću gradilište otvori, a onda radnici odu.
Nastojimo utjecati na dinamiku izvođača, mada ne možemo po
ugovoru. Oni imaju ugovorni rok i dok ga nisu probili, ne možemo
kazati da kasne. Očigledno je da ponekad ima premalo radnika na
gradilištu, ali se problem manjka radne snage pojavljuje u
cijeloj Hrvatskoj. U jednom trenutku se radnike s Hrnetića
prebacilo na radove na državnoj cesti D1 ne bi li se posao tamo
završio prije početka turističke sezone, a bilo je i situacija
kada se nije moglo graditi zbog visokog vodostaja. Ujedno,
priključci se grade zadnji.
Koliki je gubitak vode?
Ukupni gubici 2022., kad se uzme prosjek svih mjeseci, su bili 64
posto.
To znači da više vode iscuri iz sustava nego što prođe
kroz sustav?
Tako je. Više je razloga za to. Prvi je starost cjevovoda i jako
puno je puknuća i gubitaka. Nije riječ samo o vidljivim
curenjima, nego najviše o gubicima kada voda odlazi u podzemlje.
Nastojimo to riješiti. Te gubitke traže noćni timovi. Cijela
mreža je podijeljena po zonama. Postavljeni su mjerači protoka i
tlaka, pa možemo reći u kojim zonama imamo najveće gubitke. Sad
je plan zone svesti na manja područja ne bismo li lakše pronašli
curenja.
Koliko će ovaj europski projekt smanjiti gubitke
vode?
Tamo gdje se radi novi cjevovod, neće više biti gubitaka, ali je
teško reći kako će utjecati na ukupni postotak gubitka vode. O
tome ovisi naše rješavanje gubitaka u zonama za koje znamo da
imaju najveće gubitke, kao što su Novi centar i Banija, gdje
gubimo 40 litara vode po sekundi.
Furač je spomenuo da je nacionalni prosjek gubitka vode
iz vodoopskrbnog sustava 40,9 posto. Je li to točno?
Vjerojatno jest. Ima sustava s manjim i s većim gubicima od
našeg.
No, u Hrvatskoj se generalno ipak ne događa da više vode
nestane iz sustava nego što prođe kroz njega?
Mislim da se ipak događa. Gubici su rak-rana svakog vodoopskrbnog
sustava. Rješavanje tog problema zahtijeva velika financijska
ulaganja.
Ti su se gubici u Karlovcu uvećavali godinama, a ne
smanjivali?
To je točno. Povećavali su se do 2020. kada su dostigli 68 posto.
Gubitke smo smanjili i treba s time nastaviti dalje.
Bez obzira tko bio direktor, iz godine u godinu se tvrdi
da se radi na smanjenju gubitaka vode, “krpa” mreža, ulaže…
Uslijed čega se onda gubitak uvećava?
Uistinu se od 2018. godine ozbiljno radi na smanjenju gubitaka
jer je izrađeno koncepcijsko rješenje i po njemu smo većinu toga
i odradili. Više je od sedam stotina kilometara mreže i traže se
ozbiljne rekonstrukcije. Mreža je duga i stara i trebat će
vremena da se sve to zamijeni. Tvrdim da se na tome ozbiljno
radi.
Koliko iznosi prosječna bruto plaća u Vodovodu i
kanalizaciji?
Oko tisuću eura.
D. Malović je spomenula da je lani gradskoj tvrtki
Inkasator Vodovod i kanalizacija dala sto tisuća kuna bonusa.
Može li se ono što se daje Inkasatoru preusmjeriti
radnicima?
Podignuli smo iznos osnovice plaća za devet posto ove godine.
Bitno je zadržati radnike. Nedostaje radne snage na tržištu i
moramo zadržati operativu tvrtke – vodoinstalatere, bageriste i
komunalne radnike, dakle one kojih uistinu ima vrlo malo na
tržištu i koje je teško zaposliti. Naši monteri se godinama
obučavali za poslove koje obavljaju. Posla je sve više.
Zašto je dan bonus Inkasatoru?
Za dobru naplatu. Ugovoren je davno prije. Ta tvrtka uistinu jako
dobro naplaćuje.
Zašto Vodovod i kanalizacija samostalno ne izdaje
račune?
Ovako je od 1980-ih. Riječ je o objedinjenoj naplati, a mi u
računovodstvu nemamo dovoljno djelatnika da samostalno
fakturiramo za nekih 26.000 korisnika.
Tvrtka Koprivničke vode za usluge odvjetnika, bilježnika i druge
intelektualne usluge izdvajaju oko 300.000 kuna, a isto koliko i
za telefonske i poštanske usluge, dakle vjerojatno samostalno
izdaju i naplaćuju račune, a ostvaruju nešto veću dobit od
Vodovoda i kanalizacije.
Vjerojatno bismo i mi to mogli, ali to zahtijeva reorganizaciju i
dodatne kadrove. Fakturiramo sedam stotina korisnika samo i na
tome rade dvije žene. I dalje smatramo da je postojeći model
lakši i opravdan.
Spominje se okrupnjavanje komunalnih tvrtki.
Lani smo pripojili lasinjski vodovod pa imamo dosta kontakata s
mještanima. U sljedećih šest do devet mjeseci ćemo vjerojatno
pripojiti i ostale vodovode s područja Karlovačke županije –
Ogulin, Slunj, Vojnić, Duga Resa, Krašić, Ozalj… Bit će bitno
kako ćemo sve to ustrojiti.
Koji je rezon iza okrupnjavanja?
Provodi se po uredbi Vlade Republike Hrvatske. Neki manji
vodovodi nisu održivi i ne mogu sudjelovati na natječajima
Europske unije za financiranje. Veća tvrtka to može, pa će se
više ulagati u nerazvijena područja.
Gradski vijećnik iz redova Nove ljevice Dimitrije Birač
je, ako sam ga dobro shvatio, upozorio da se gubici vode ne
prikazuju kao financijski. Zašto je tome tako?
To ne računamo kao trošak, nego izražavamo kao postotak. Tako je
po uredbama i pravilnicima po kojima radimo. Na gubicima je
trošak električne energije i kemikalija. Projektiramo sunčane
elektrane na vodocrpilištima, a na uređaju za pročišćavanje
otpadnih voda već jesmo i čekamo natječaje za financiranje radi
izgradnje kako bismo postali energetski neovisni.
Priprema li se novi europski projekt?
Usredotočeni smo na završetak postojećeg kojega nije jednostavno
provoditi jer obuhvaća jako puno kilometara i zahtijeva puno
truda. Dinamika provedbe je za sada dobra, unatoč komplikacijama
uslijed inflacije i porasta cijena na tržištu materijala zbog
kojih su izvođači imali dodatna potraživanja po ugovorima.
Pripremat ćemo nove projekte. Pri kraju je projektiranje novog
vodocrpilišta na Mostanju i očekujemo građevinsku dozvolu do
kraja godine, a riječ je o dosta velikom projektu. Planiramo i
proširiti kanalizaciju na područje Orlovca i Pokupske Doline, što
će također zahtijevati novac Europske unije.
Krešimir Veble je osmislio prvi europski projekt Vodovoda
i kanalizacije, onaj izgradnje pročistača otpadnih voda Karlovca
i Duge Rese, da bi naposljetku na način koji nije lijep napustio
tvrtku. Jesu li stručnjaci u opasnosti da ih se potjera, ako
ostvare dobar projekt?
Nisu. Dapače, stručnjaci su dobrodošli i trudit ćemo ih se
zadržati.
Veblea se nitko nije sjetio na nedavnom obilježavanju godišnjice
pročistača.
Pozvat ćemo ga na sljedeću godišnjicu. Proširit ćemo sastav
ljudi.
Hoće li to onda uključiti i Darija Jankovića, nekadašnjeg
gradskog pročelnika za financije i suautora projekta?
Hoće. Gradonačelnik Damir Mandić je na godišnjici spomenuo
prethodnike zaslužne za pročistač otpadnih voda.
Jest, ali samo svoje, dakle one koji su bili
gradonačelnici – Božu Johu, Miru Škrgatića i Damira
Jelića.
Da.