"Mnogi ravnatelji koji su vidjeli na primjeru škola u Josipdolu, Rakovici, Krnjaku i Draganiću kako se provodi taj pilot-projekt žale što nije primijenjen i u njihovim školama. Da imamo opet mogućnost odabira, imali bismo ih u tom programu vjerojatno desetak."
“Petnaestak škola će biti dogradnjama pripremljeno za cjelodnevnu
nastavu i za sve škole smo napravili idejna rješenja ne bismo li
bili spremni za natječaje iz Nacionalnog plana oporavka i
otpornosti. Niz je važnih programa usmjerenih umirovljenicima i
novorođenoj djeci. Ranije smo odlučivali o stipendijama i
donijeli druge mjere važne za demografsko unapređenje”, navodi
neke od nedavno usvojenih mjera karlovačka dožupanica Vesna
Hajsan-Dolinar s kojom razgovaramo u sklopu ciklusa intervjua
ZOOM POLITIKON na KAportalu, ponajprije o školstvu, a
posebno o regionalnim centrima kompetentnosti ne bi li nam
pojasnila njihov sadržaj i njihovu svrhu s obzirom da je na Trgu
bana Josipa Jelačića u Karlovcu zgrada Oružane, koja je određena
za tu namjenu, pod krovom.
Županijski proračun za sljedeću godinu će biti osjetno
manji od ovogodišnjeg. Je li to zato što zdravstvo dobrim dijelom
prelazi u nadležnost države?
– Tako je. Županijski proračun se umanjuje za konsolidirani
proračun koji je bio za Opću bolnicu i bolnicu branitelja
Domovinskog rata Ogulin te Opću bolnicu Karlovac s obzirom da
upravljanje tim ustanovama preuzima Republika Hrvatska.
Jesam li Vas dobro razumio da će petnaestak škola biti
pripremljeno za cjelodnevnu nastavu?
– Jeste. Vlada Republike Hrvatske je izdvojila 1,7 milijardi eura
za pripremu škole za jednosmjenski rad. U Karlovačkoj županiji u
dvije smjene rade samo Prva osnovna škola Ogulin i Osnovna škola
“Slava Raškaj” u Ozlju. Iznimno smo sretni što smo za ozaljsku
školu dobili rješenje ministra znanosti i obrazovanja za
dogradnju s tri učionice, knjižnicom i dvodijelnom dvoranom, što
je ulaganje od šest milijuna eura. Ozaljska škola je druga u
državi, nakon one u Cavtatu, koja je dobila takvo rješenje. Prvu
osnovnu školu Ogulin bismo prijavili za dogradnju sa šest
učionica, dva kabineta i tri sanitarna čvora. Tu suglasnost
očekujemo ne bi li sve škole radile u jednoj smjeni. Pripremamo
za dogradnju i druge škole u Karlovačkoj županiji koje imaju
uvjete za jednosmjenski rad. Primjerice, to su škole u Draganiću,
Josipdolu, Lasinji, Rakovici, OŠ “Ivana Brlić Mažuranić” u
Ogulinu, OŠ “Vladimir Nazor” u Dugoj Resi… Škola u Slunju ima
dvoranu ispod kapaciteta jednodijelne dvorane. Takve škole
pripremamo za dogradnju. Najčešće se rade idejna rješenja i
projekti za uvećanje kapaciteta kuhinja i blagovaonica,
osiguranje specijaliziranih učionica za likovnu i tehničku
kulturu te praktikuma fizike, kemije i biologije, a potrebni su
prostori i za dnevni odmor. Škola u Draganiću je u pilot-projektu
cjelodnevne nastave i ona će se dograditi specijaliziranim
učionicama i prostorima za blagovaonu, kako bi djeca imala
udobnost za provedbe aktivnosti. Škola u Josipdolu u cjelodnevnom
boravku može djeci pružiti tridesetak vannastavnih aktivnosti.
U Karlovačkoj županiji su četiri škole u pilot-projektu
cjelodnevne nastave?
– Tako je, u Krnjaku, Rakovici, Josipdolu i Draganiću.
Kakve su povratne informacije s time u vezi?
– Obišla sam s predstavnicima Svjetske banke školu u Josipdolu.
Prvo smo imali sastanak s nastavnicima i drugim pedagoškim
djelatnicima, a onda s roditeljima koji su izražavali
oduševljenje, posebice oni čija djeca teže usvajaju nastavno
gradivo. Naravno da će roditelji pohvaliti kada im se dijete
vrati doma bez obveza, s riješenim zadaćama i s dodatno
uvježbanim sadržajem. Pohvalili su i školsku prehranu – djeca
nakon prvog nastavnog sata imaju doručak i onda oko 13 sati
ručak. Nastavnici su bili u strahu kada se počelo govoriti o
provedbi pilot-projekta da će morati biti po cijeli dan u školi,
no sada je jedino bilo postavljeno pitanje popunjavanja satnice
informatike. Nastavnici koji ostaju duže u školi sve
pripreme mogu uraditi u školi, kao i ispraviti testove. Ostali su
iznenađeni uvećanjem osobnog dohotka.
Najviše se negodovalo u Draganiću glede cjelodnevne
nastave. Imate li informacije kako su tamo prihvatili taj
pilot-projekt?
– Nema više prigovora, osim na prijevoz učenika jer su roditelji
naviknuti na komfor i očekivali su vjerojatno prijevoz nakon
svakog sata po svakoj liniji. U jednom razredu su neka djeca
odabrala više vanškolskih i vannastavnih aktivnosti, a druga
manje pa neko dijete mora pričekati možda sat na prijevoz s
obzirom da cijeli razred ne putuje u isto vrijeme. No, škola nudi
aktivnosti i prostor, pa djeca imaju gdje biti i taj problem smo
riješili.
Do kada traje taj pilot-program?
– Traje četiri godine. Kada se nakon toga razmotre sa svim
dionicima sustava koristi, država će odlučiti hoće li taj projekt
zaživjeti.
Ulaze li i druge škole u taj pilot-projekt sljedeće
školske godine?
– Ne, nažalost. Roditelji su vrlo zadovoljni. Škole nisu imale
novca za škole gitare, harmonike i druge aspekte glazbenog
obrazovanja u ruralnom području, što se sada omogućava, a isto se
odnosi i na kulturno-umjetničke i sportske sadržaje. Ulagat ćemo
mnogo u opremanje kabineta, što će omogućiti sasvim drugačije
vannastavne aktivnosti s područja tehničke kulture. Važno je i
što je svakoga dana omogućeno 20 do 25 minuta rekreacije u doba
kada je puno pretile djece. Mnogi ravnatelji koji su vidjeli na
primjeru škola u Josipdolu, Rakovici, Krnjaku i Draganiću kako se
provodi pilot-projekt cjelodnevne nastave žale što nije
primijenjen i u njihovim školama. Da imamo opet mogućnost
odabira, imali bismo u tom programu vjerojatno desetak škola.
Nastavnici vide da nema loših strana cjelodnevne nastave. Inače,
gledajući cijelu Europsku uniju, hrvatska djeca su jedna od
najmanje opterećenih fondom obvezne nastave i vannastavnih
aktivnosti.
Imaju li svi učenici školski prijevoz?
– Osiguran je prijevoz za svu djecu osnovnoškolskog uzrasta,
dakle organiziran prijevoz imaju sva djeca, bez obzira imaju li
na to zakonsko pravo.
Što Županija karlovačka radi na području predškolskog
odgoja?
– Samo smo u 5 od 17 općina u Karlovačkoj županiji 2017. godine
imali vrtiće, a danas se gradi u sedamnaestoj, u Netretiću kao
zadnjoj općini, jer načelnik nije bio prihvatio našu ponudu da se
vrtić napravi u praznoj školskoj zgradi u Novigradu na Dobri,
nego je htio da se napravi nov objekt. Ako, dakle, izuzmemo
Netretić, vrtići su otvoreni u svim jedinicama lokalne
samouprave. Tamo gdje škole u kojima su smješteni vrtići imaju
spremače, kuhare, računovodstvo, tajništvo i ravnatelja, za te
općine je ekonomska cijena vrtića niža s obzirom da plaćaju samo
par odgajatelja i na par sati medicinsku sestru. Karlovačka
županija je jedinstvena po tom modelu.
Kada bi mogli biti imenovani novi članovi Upravnog vijeća
Razvojne agencije Karlovačke županije s obzirom da su dosadašnji
odstupili nakon što je ravnateljica Sandra Cindrić uhićena pod
sumnjom za malverzacije na prethodnom radnom mjestu u
Financijskoj agenciji? Jesu li ugroženi europski projekti,
odnosno prijave na europske natječaje?
– Nije ugrožen niti jedan projekt. Županija kontinuirano
komunicira s osobama zaduženima za pojedine projekte. Djelatnici
rade svoj posao, agenciju vodi vršitelj dužnosti, a o
imenovanjima će odlučivati županica. Procesi neće trpjeti.
Imenovat će se novi članovi Upravnog vijeća.
Europski projekti se odnose i na regionalne centre
kompetentnosti u strukovnom obrazovanju.
– Tako je.
Bismo li mogli objasniti što su regionalni centri
kompetentnosti?
– Bismo. Vratila bih se u 2018. godinu kada je Ministarstvo
znanosti i obrazovanja Republike Hrvatske najavljivalo te
programe i bilo je moguće odabrati pet centara kompetentnosti – u
zdravstvu, poljoprivredi, turizmu i ugostiteljstvu, strojarstvu
te elektrotehnici i računarstvu. Zbog naše industrije smo se bili
fokusirali na sektor strojarstva, a priželjkivali smo i više od
toga, pa smo pregovarali sa Županijom primorsko-goranskom i njoj
smo ponudili partnerstvo. Prva smo kontinentalna županija – ne
računajući Zagreb – po broju noćenja i turističkoj razvijenosti,
pa smo htjeli i centar kompetentnosti u sektoru turizma i
ugostiteljstva. Kod nas je Tehnička škola Karlovac nositelj tog
projekta i u jednoj prijavi smo obuhvatili dva centra
kompetentnosti – u sektoru elektrotehnike i računarstva te
strojarstva. Županija primorsko-goranska je odlučila da nam bude
partner u sektoru elektrotehnike i računarstva, čime su dobili
tri uređena laboratorija, a oni su nama ponudili partnerstvo u
sektoru turizma i ugostiteljstva koje nam je donijelo 1,3
milijuna eura za uređenje 1.100 četvornih metara prizemlja
Oružane radi osposobljavanja kabineta poduzetništva u turizmu,
turističko-informativnog centra, najmodernijeg praktikuma u
kulinarstvu novčane vrijednosti 800.000 eura, slastičarnicu,
kušaonice i tako dalje. Dakle, razmišljali smo kako ostvariti
jednu brownfield investiciju organiziranjem centara
kompetentnosti i stoga smo od Grada Karlovca na upravljanje
dobili Oružanu, koja je izgrađena 1783. godine. Htjeli smo
napraviti repliku zgrade, no nismo je mogli srušiti zbog uvjeta
konzervatora, osim za rekonstrukciju. Na neki način nam je
“pomogao” potres. U prosincu 2020. godine imali gotovu projektnu
dokumentaciju, prethodna provjera je izvršena i trebalo je
započeti postupak javne nabave za rekonstrukciju zgrade. Na samom
kraju te godine se zbio zemljotres i objekt više nije bio za
obnovu, pa su konzervatori dozvolili njegovu razgradnju. Tada se
nanovo projektiralo, na čemu se izgubilo osam mjeseci. Sada smo
na nekih 70 posto izvršenosti građevinskih radova.
Tko će voditi ugostiteljski i turistički dio
Oružane?
– Trgovačko-ugostiteljska škola Karlovac. Ona sa Županijom
primorsko-goranskom, odnosno Hotelijersko-turističkom školom
Opatija vodi taj projekt.
Hoće li onda Trgovačko-ugostiteljska škola Karlovac imati
dva restorana?
– Hoće. Taj restoran u Oružani će doprinijeti revitalizaciji
Zvijezde. Na prvom katu Oružane, na 1.024 četvorna metra, je
smješten centar kompetentnosti s područja strojarstva sa sedam
praktikuma – pneumatike, hidraulike, robotike, mehanike fluida…
Ti će praktikumi biti opremljeni najmodernijim uređajima, alatima
i strojevima. Na drugom katu Oružane je centar kompetentnosti s
područja elektrotehnike i računarstva s pet specijaliziranih
laboratorija i kabineta. S tim projektom smo uspjeli
modernizirati strukovno obrazovanje. Ostvarili smo partnerstvo s
gospodarstvom, a ono nam je i pomoglo u stvaranju obrazovnih
materijala i u specifikaciji opreme po zadnjoj generaciji
uređaja, robota i strojeva koje imaju u svojim pogonima, kako bi
učenici po završetku obrazovanja mogli biti uključeni u njihove
proizvodne procese. Dok su ostali za centre kompetentnosti
osiguravali najviše do 30 milijuna kuna iz Europskog fonda za
regionalni razvoj, mi smo s ova dva centra kompetentnosti
ishodili 45 milijuna kuna. Iz Europskog socijalnog fonda smo
umjesto 30 milijuna kuna poput ostalih osigurali 60 milijuna
kuna. Partnerstvo u sektoru elektrotehnike smo ponudili i
Županiji požeško-slavonskoj, a oni su nam uzvratili partnerstvom
u sektoru poljoprivrede, pa smo proveli projekt novčane
vrijednosti dva milijuna kuna hidroponskog plastenika u
Prirodoslovnoj školi Karlovac. Hidroponski uzgoj se ne temelji na
zemlji ili vodi nego na korama, primjerice ananasa. Time je
omogućen deset puta veći prirast – što bi se u uobičajenoj
proizvodnji radilo na deset hektara u ovom slučaju je moguće na
hektaru zemljišta. Osim toga, moći će se u laboratoriju izolirati
DNK biljaka radi boljeg prirasta i proizvodnje biljaka koje nisu
pretjerano osjetljive na štetočine.
To je četvrti centar kompetentnosti?
– Da, od pet ponuđenih u našoj županiji imamo četiri. Peti je bio
u sektoru zdravstva. Obnavlja se zgrada Medicinske škole
Karlovac. Ona ima 13 razrednih odjela, a imala je samo šest
učionica. Obnovom će se dobiti prizemlje, prvi i drugi kat,
mjesto za sve obrazovne programe, a imamo sad i smjer za
farmaceutskog tehničara. Razmišljamo o otvaranju programa
zubarskog, odnosno laboratorijskog tehničara.
Kada će Oružana biti u punoj funkciji?
– Nadamo se da bismo u školsku godinu 2024./25. mogli ući s tim
uređenim i opremljenim prostorima.
Nedavno je Karlovac posjetio politički aktivist Ivan
Pernar koji je velikoj skupini đaka Tehničke škole Karlovac
održao rasističko “predavanje”.
– Gdje je to bilo?
Na parkiralištu i u parku ispred škole, na gradskom
zemljištu.
– U obrazovnim ustanovama nije dozvoljen politički utjecaj na
djecu. Da sam znala da će se to odvijati, da će iskoristiti
učenike koji su zasigurno većinom i maloljetni, Županija bi kao
osnivač škole poduzela aktivnosti da se to spriječi.
Ali se, eto, dogodilo. Došao je spontano i doslovce
promovirao rasizam.
– To je prestrašno.
Učenici su ga nagradili aplauzom i slikali su se s njime.
Ljevica i lijevi centar često promoviraju građanski odgoj i
obrazovanje, a desnica i desni centar se tome uglavnom opiru.
Kako se drukčije suprotstaviti takvoj ideologiji i takvoj
indoktrinaciji?
– Mogu samo osuditi takav pokušaj prikupljanja političkih bodova
na nevinoj djeci koja sigurno još nisu educirana da prepoznaju o
čemu se radi. Čemu je ta osoba doprinijela razvoju školstva i
društva uopće?
Je li moguće institucionalno djelovati i nakon
događaja?
– Možemo samo ravnateljima dati naputak da više obrate pažnju ne
bi li se takve situacije spriječile. Građanski odgoj i
obrazovanje se provode u školstvu kao interdisciplinarna tema.
Uvijek se traži da bude više toga.
– Jako napreduju različite sfere života, prije svega mediji.
Potrebno je educirati djecu da se zaštite i da se smanji nasilje,
na čemu se radi provedbom preventivnih programa. Ovo je prilika
da se na satovima razrednog odjela razmotri kako sprečavati
ovakve neželjene situacije.
Imate li problem kao žiteljica Žakanja s prelaskom
granice sa Slovenijom, odnosno smeta li Vas granična
kontrola?
– Povremeno odem u dućan u Metliku jer je udaljen kilometar i
pol, dok je Karlovac udaljen 38 kilometara. Nikakvih problema s
kontrolama nemamo. Promet teče kontinuirano i na povratku u
Hrvatsku nema kontrole. Kontrole su skroz olakšane i kada
policajci uoče automobil karlovačkih registracija. Nisam zatekla
ispred mene više od dva ili tri automobila.
Razgovarao: Marin Bakić