"Asfaltirali smo 40 kilometara cesta, a u drugim okolnostima za to bi nam trebalo 20 godina", kaže gradonačelnica.
“Ove godine smo imali adventsku manifestaciju u središtu mjesta i
hvala svima koji su se priključili. Imali smo dječje nastupe,
šator, ugostiteljsku ponudu, roditelji, bake i djedovi su došli
podržati dječicu i baš je bilo odlično za prvu godinu, a narednih
godina ćemo manifestaciju osnaživati. Osim toga, mjesni odbori
nastavljaju svoju tradiciju organiziranja takvih svečanosti i
svake godine se neki novi priključi”, opisuje Ozalj za božićnih i
novogodišnjih blagdana gradonačelnica Lidija Bošnjak, nekadašnja
gradska pročelnica, koja je 2021. godine u drugom krugu izabrana
za nositeljicu lokalne izvršne vlasti kao nezavisna
kandidatkinja.
Na kraju godine ste donijeli treći rebalans proračuna za
2023. i proračun za 2024. Što je najvažnije što se radilo u ovoj
godini?
– Imamo rekordan proračun od devet i pol milijuna eura, a ulagalo
se pritom više no ikada u održavanje komunalne infrastrukture,
najvećim dijelom novcem iz Fonda solidarnosti Europske unije i
državnog proračuna za vraćanje prometnica u funkciju. Upravo smo
u srijedu dobili preostali iznos iz državnog proračuna i
podmirili smo sad sve dobavljače. Radi se o rekonstrukciji cesta
u dužini 40 kilometara. To je uistinu značajno za Ozalj koji ima
177 kilometara asfaltiranih cesta. U drugim okolnostima bi nam
trebalo 20 godina da asfaltiramo 40 kilometara cesta.
Zašto su te ceste bile van funkcije?
– Naše su sve ceste oštećene, a ovih 40 kilometara je bilo
najviše. U budućnosti ćemo puno manje ulagati u održavanje tih
prometnica i uštedom tog novca ćemo moći asfaltirati jer je mnogo
naših građana koji nemaju asfalt do svojih kuća. Već smo započeli
asfaltirati te makadamske puteve. Rekonstruirali smo prometnicu u
poduzetničkoj zoni Lug. Dakle, nastavljamo tamo ulagati. Izrađuje
se projektna dokumentacija za novu javnu rasvjetu u cijeloj
poduzetničkoj zoni, a rješavamo i imovinsko-pravne odnose za
izgradnju nove faze prometnice na toj lokaciji. To znači da ćemo
intenzivnije tražiti ulagače. Izgradili smo parkiralište kod
novog igrališta Nogometnog kluba Zrinski koje se uređuje i nadam
se da će se iduće sezone tamo odigravati utakmice. Uređujemo i
igralište Zrinskih i Frankopana u Gornjem Ozlju. U novom dijelu
naselja smo zamijenili stare lampe LED rasvjetom, s čime ćemo
nastaviti i naredne godine. U postupak savjetovanja s građanima
smo dali idejno rješenje uređenja trga u Gornjem Ozlju. Nakon što
razmotrimo primjedbe, naručit ćemo izradu projektne dokumentacije
i iduće godine ćemo taj trg urediti. Na natječaj za osiguranje
novca po Nacionalnom planu oporavka i otpornosti smo prijavili
projekt Centra za posjetitelje “Slava Raškaj” Ozalj. Nadamo se da
će naša prijava biti usvojena. Ako neće, namjeravamo taj centar
izgraditi novcem dobivenim posredstvom mehanizma integriranih
teritorijalnih ulaganja. Jedan od glavnih razloga dolaska turista
je Stari grad Ozalj, a ovaj centar bi predstavljao dodatan.
Inače, Stari grad Ozalj je imao ove godine oko 13.000
posjetitelja. U proračunu za narednu godinu smo osigurali
sredstva za uređenje parkirališta kod Doma zdravlja Ozalj, koji
je ove godine rekonstruiran, na čemu zahvaljujemo Županiji
karlovačkoj, a i mi smo taj projekt sufinancirali radi toga da se
olakša pristup zdravstvenoj skrbi mještana Ozlja, okolnih općina,
ali i drugih mjesta zbog kraće liste čekanja. Nadamo se da će
Zavod za hitnu medicinu Karlovačke županije biti smješten u Ozlju
uskoro u posebnom prostoru nasuprot Doma zdravlja Ozalj, za što
je Grad darovao zemljište. Iduće godine ćemo započeti s
izgradnjom nogostupa u Podbrežju. Za sve navedene projekte tražit
ćemo vanjske izvore financiranja kako bi što više novca ostalo u
našem proračunu za predškoski odgoj, školstvo, civilno društvo,
sport i ostalo. Radujemo se ulaganju u dogradnju škole sa
sportskom dvoranom, o čemu je u intervjuu KAportalu prošlog
tjedna govorila dožupanica Vesna Hajsan-Dolinar.
U proračunu za sljedeću godinu predviđena je i sanacija
klizišta. O čemu se radi?
– Ona je upravo projektirana. Riječ je o klizištu u Kupskoj koje
je dodatno stradalo za potresa. Zatražit ćemo tvrtku Hrvatske
vode da financira tu sanaciju.
Koliko tvrtki djeluje u poduzetničkoj zoni Lug?
– Tamo je dvadesetak tvrtki, petstotinjak zaposlenih i nastojimo
zonu proširiti. Naši su poduzetnici trpjeli gubitke jer je stari
most u Gornjem Pokupju imao premalo ograničenje i s teretima se
moralo kružiti kroz Zagrebačku županiju, a nakon što je izgrađen
novi most porastao je interes za ulaganje u Lugu. Ove godine je
stavljen u skladišnu funkciju nekadašnji pogon Korduna u Slapnom,
u što je uložila tvrtka Kelteks. Tamo će biti moderni
distribucijski centar, što je dokaz da je Ozalj sve privlačniji
ulagačima. To dokazuje i otvorenje poslovnice Spara – u toj je
trgovini zaposleno 25 radnika. Za nova ulaganja u proizvodnoj
poslovnoj zoni Lug oslobađamo ulagača plaćanja komunalnog
doprinosa u 50-postotnom iznosu. Ulagačima nudimo i oslobađanje
obveze plaćanja komunalne naknade u potpunosti prve godine, druge
godine polovice komunalne naknade, a naredne godine četvrtine.
Ozalj oduvijek slovi kao grad poduzetnika. Potičemo otvaranje
obrta i te se mjere jako dobro koriste, pa smo osigurali sredstva
za edukacije, kupnju opreme i alata, uređenje prostora… Ta se
mjera iz godine u godinu sve više koristi i proračunska sredstva
za to se stalno uvećavaju.
Vlakom se na relaciji Karlovac – Ozalj, odnosno obratno
putuje 40 minuta, što mi se čini predugo. Kako je Ozalj povezan
javnim prijevozom s Karlovcem?
– Nismo s time zadovoljni. Dosta je naših građana koristilo
željeznicu, mada su u zadnje vrijeme svi manje-više motorizirani.
Problem je postao veći kada je tvrtka HŽ putnički prijevoz prije
dvije godine odlučila ukinuti jutarnju liniju po kojoj vlak iz
Ozlja kreće oko 6 sati. Grad Ozalj, Županija karlovačka i
Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture Republike Hrvatske su
nastojali od tada svim silama da se ta linija vrati. Hvala HŽ
putničkom prijevozu što je udovoljio toj našoj molbi. Ponudili
smo bili sufinanciranje te linije, no problem je bio što se taj
vlak koji bi krenuo u 6 sati iz Ozlja ne bi mogao vratiti do 7 da
preuzme učenike, a oni tada putuju u najvećoj mjeri, pa je ostao
ovaj vlak koji kreće u 5 sati i ovaj koji kreće u 7, a nedostajao
je ovaj koji kreće u 6. Ove godine je uvedena dodatna probna
linija autobusom. Utvrdili smo da bi je dnevno koristilo od tri
do deset putnika, a vlakom koji kreće iz Ozlja u 5 sati se vozila
jedna osoba tjedno. HŽ putnički prijevoz smo stoga zatražili da
se ukine ta linija u 5 sati. Našoj molbi su udovoljili.
Rekonstruira se upravo pruga između Karlovca i Ozlja, pa su
vlakovi zbog toga ukinuti. Probni autobus i dalje vozi, pa je
ipak malo bolja povezanost. No, nisu problem samo željezničke
linije, nego i autobusne, a Županija, u čijoj je to nadležnosti,
je najavila da će taj problem riješiti. Mladi kažu da bi im
odgovarale linije i vikendom radi odlaska u Karlovac u provod.
Ljeti, kad nema nastave, ukidaju se autobusne linije. Građani su
iskazali da im je bitno petkom doći do Karlovca kada je sajmeni
dan, pa Grad Ozalj financira liniju Vrhovac – Karlovac. Bila je
ta linija i utorkom, no nitko je nije koristio. Nedostatak javnog
prijevoza donekle kompenzira Crveni križ Ozalj s projektom
“PoKupi i uključi me”, što sufinancira i Grad Ozalj, a kojim se
građane vozi po lijekove, kod liječnika, na fizioterapiju…
Posebno je to vrijedno jer mještani udaljenih ruralnih područja
zaista ovise o nekome drugome, a tamo je dobar dio staračkog
samačkog stanovništva.
Koliko pomaže Županijska uprava za ceste?
– U posljednje vrijeme puno ulažu na području Ozlja. Značajna
sredstva su privukli iz Fonda solidarnosti Europske unije, ali
ulažu i redovna financijska sredstva te ona osigurana sporazumom
između Grada Ozlja, Hrvatskih cesta i ŽUC-a. Taj sporazum je
sklopljen jer je dosta naših prometnica bilo korišteno za
obilazak tijekom izgradnje mosta u Gornjem Pokupju i sanacije
klizišta prema Kamanju. Iz tih je sredstava ove godine
rekonstruiran most u središtu Ozlja. Taj model se odnosi i na
rekonstrukcije u Ulici Nikole Šubića Zrinskog i kroz Podbrežje.
Isto tako rješavamo imovinsko-pravne odnose za cestu u naselju
Police. Što se tiče izvanrednog održavanja, unazad nekoliko
godina je ŽUC dosta uložio, a imamo potvrdu da će se to i
nastaviti. Upravo saniraju klizište u Obrežu Vivodinskom i
županijsku cestu u Tomašnici. Projektira se sanacija mosta preko
potoka Kamenica, što je od velike važnosti za mještane uz
slovensko-hrvatsku granicu, da dođu do svojih zemljišta s druge
strane bez da kruže.
Iz godine u godinu se prebacuje nekih pola milijuna eura
proračunskog viška. Zašto?
– Nismo bili sigurni hoćemo li osigurati financijska sredstva iz
državnog proračuna za sanaciju cesta ili ćemo izvođače morati
platiti vlastitim. Svake godine ostavljamo dio novca na kraju
godine jer imamo prijavljene projekte na natječaje, a nemamo
informaciju jesu li prihvaćeni. Ostvarili smo pomoć od 330.000
eura za dogradnju Dječjeg vrtića “Zvončić” s još dvije sobe
dnevnog boravka, što se projektira, a postavili smo nove sprave
na dječjem igralištu. Takvi projekti zahtijevaju sufinanciranje
vlastitim sredstvima. Imamo prijavljene neke projekte i na
program prekogranične suradnje Interreg, što također moramo
financirati, da bismo potom dobili povrat novca. Višak
proračunskih sredstava već na prvom rebalansu preraspodijelimo na
konkretne projekte. Moramo ostaviti višak radi takvih
financiranja.
Jesam li dobro zabilježio da je po zadnjem rebalansu ove
godine u odnosu na prethodni plan za vrtić izdvojeno 45.000 eura
manje?
– Ovaj zadnji rebalans je bio samo tehničke prirode, pa se
vjerojatno nešto korigiralo u proračunu u odnosu na stvarnost.
Bilo je najavljivano da će iz državnog proračuna jedinicama
lokalne samouprave biti namijenjena financijska sredstva za
poboljšanje uvjeta u vrtićima. Velik problem vrtića je odlazak
radne snage. Uvećali smo tijekom godine proračunska sredstva za
vrtić, uvećali osnovice plaća i omogućili dodatna prava
djelatnica. Nismo dizali cijenu smještaja djece.
U petak dijelite ugovore stipendistima. Biste li nas
informirali o tome?
– Početkom godine smo za prelaska na euro kao službenu valutu
zaokružili iznose stipendija i tako ih uvećali, pa će naši
studenti dobiti mjesečno po sto eura, a učenici po 60. Drago mi
je što smo zadnjim rebalansom gradskog proračuna uvećali
sredstva, pa će stipendiju dobiti svi koji zadovoljavaju uvjete.
Ako se ne varam, stipendiju će dobiti 48 učenika i tridesetak
studenata. Nisam sigurna u brojku jer su neki studenti javili da
su ostvarili državne ili županijske stipendije, a ne mogu
ostvarivati dvije. Nadam se da će stipendije biti dodatan poticaj
učenicima i studentima da budu još bolji. Naši studentima
mjesečno subvencioniramo prijevoz s 30 eura i tako ih motiviramo
da nam se svakog vikenda vraćaju.
Razgovarao: Marin Bakić