"Zbog toga projekte moramo sufinancirati u većem obimu i utoliko nas se uskraćuje, pa smo zbog toga nezadovoljni", objašnjava zamjenica dugoreškog gradonačelnika i županijska vijećnica SDP-a.
S dogradonačelnicom Duge Rese i vijećnicom Socijaldemokratske
partije u Županijskoj skupštini Karlovačke županije Katarinom
Srakočić u novom intervjuu iz ciklusa ZOOM POLITIKON raspravljamo
što čeka Dugu Resu u 2024., ali razmatramo i kako surađuje kao
kritičarka županijske vlasti i čelnica jednog grada sa Županijom
karlovačkom, a dotičemo se i stranačkih tema.
Prije našeg intervjua sam gledao zagrebačke vijesti na Z1
televiziji i tamo politička scena djeluje pomalo zastrašujuće s
obzirom na količinu sukoba i težinu problema. Pretpostavljam da
situacija u Dugoj Resi nije tako opasna.
– Razlika između ta dva grada postoji i interesi su drugačiji.
Manji gradovi su kompaktniji, svi se međusobno poznajemo, imamo
iste želje i nema potrebe za većim sukobima. U Zagrebu očigledno
postoji i borba za dio “medijskog kolača”, pa se nastoji na svaki
način biti vidljiv. U tom kontekstu su Zagreb i Duga Resa možda i
neusporedivi.
Tko je vaš najveći kritičar u Dugoj Resi?
– Mi sami sebi jer uvijek želimo bolje i više. Vijećnici Hrvatske
demokratske zajednice na sjednicama Gradskog vijeća za aktualnog
sata postavljaju pitanja koja su u redu i u interesu građana. Ne
bi bilo dobro da nema oporbe.
Na koji način ste samokritični?
– Uvijek želimo napraviti korak više – napravimo jednu stvar, pa
idemo dalje. Primjerice, uređujemo centar grada i ulažemo dalje
prema ruralnim dijelovima.
Što se radi u centru?
– Gradsko središte je konačno dobilo drugi sloj asfalta,
postavljena je vertikalna horizontalna signalizacija, semafori su
postavljeni, a njihov nedostatak je bio dosta velik problem s
obzirom na tri škole na tom potezu i sve se to službeno i dalje
vodi kao gradilište, a sinergija tog gradilišta s gradskim
životom traje dugo. To sada lagano privodimo kraju. Centar dobiva
i novu javnu rasvjetu, a ovih dana ćemo urediti trg i park, s
čime se čekalo zbog izvođenja ovih drugih radova.
U kojoj su fazi radovi na vodovodu i
kanalizaciji?
– Otežano se i dalje prometuje na putu između Karlovca i Duge
Rese. Još se radi u popratnim ulicama.
Žale li se građani da ne mogu jednostavno do
Karlovca?
– U principu je dobro. Stane se tek minutu ili dvije. Više
vremena izgubim na rotoru na Švarči nego zbog radova na putu.
Postavit će se nadzorne kamere na ulasku i izlasku iz
grada. Je li to radi špijunaže?
– Nadam se da nije. Imamo problema s vandalizmom, pa se kamere
postavljaju radi prevencije. Ujedno, svrha kamera je da zabilježi
možebitna neželjena ponašanja povezana s migracijama. Kamere se
postavljaju zbog sigurnosti građana, a ne špijunaže.
Jesu li zabilježeni migranti u Dugoj Resi?
– Imaju tu svoje rute prolaska. Nismo imali većih problema, osim
lani kada su projurili kroz raskopan centar grada i zabili se u
automobil.
Je li započeto uređenje Parka doktora Franje
Tuđmana?
– Jest krajem prošle godine, i to rušenjem dotrajalih stabala
radi sigurnosti. Ove godine će se uređenje nastaviti, u sklopu
čega je i DKC, što se financira posredstvom mehanizma
integriranih teritorijalnih ulaganja. Vidjet ćemo kad će se to
početi konačno realizirati, možda i krajem ove godine.
DKC je društveno-kulturni centar?
– Tako je. Zgrada u kojoj je predviđen je oronula, a tamo će
nakon njezinog uređenja biti smještene organizacije civilnog
društva.
Koja je vrijednost tog ulaganja?
– Oko šest milijuna eura, a vidjet ćemo koliko ćemo dobiti novca
iz ITU mehanizma, odnosno koliko će iznositi naš udio u
financiranju.
Od ove godine je mijenjan porezni sustav. Koja je shodno
tome sada porezna politika Grada Duga Resa?
– Ukidanjem prireza jedinicama lokalne samouprave je prebačen
teret određivanja stopa poreza na dohodak, a on za građane Duge
Rese iznosi 22 posto. Tako smo odlučili s obzirom na projekte
koje smo prijavili za financiranje i koje ostvarujemo. Naredne
dvije ili tri godine će sigurno opstati ta stopa. Za građane se u
principu nije ništa niti oduzelo niti dodalo. Vjerujem da će se
na zadovoljstvo svih nas po ostvarenju svih tih projekata vidjeti
zašto je tako odlučeno.
Gradonačelnik Tomislav Boljar je poreznu reformu nazvao
nekorektnim potezom Vlade Republike Hrvatske.
– Slažem se s njime. Prirez je bio prihod koji je u potpunosti
pripadao jedinicama lokalne samouprave. Uvećana je stopa poreza
na dohodak, ali opet će Grad uprihoditi manje jer se prihod od
tog poreza dijeli sa Županijom. Naši sugrađani s nižim plaćama
nisu niti plaćali prirez.
Unatoč smanjenim prihodima, Duga Resa napreduje, pa je po
Ministarstvu regionalnog razvoja i fondova Europske unije
postigla viši stupanj razvijenosti, no postavilo se pitanje
je li to uopće dobro za Grad.
– Gradovi i općine u Hrvatskoj se raspoređuju u osam skupina po
indeksu razvijenosti – u osmoj su najrazvijeniji, a mi smo u
sedmoj skupini. Po tome, u Dugoj Resi teku med i mlijeko, no je
li to baš tako?
Po čemu se određuje indeks razvijenosti?
– Po nekoliko parametara kao što su stopa nezaposlenosti, starost
stanovništva, stručnoj spremi stanovnika, po plaćenom porezu,
iseljavanju… Ista su mjerila za sve jedinice lokalne samouprave
u Hrvatskoj. U sedmoj skupini su u Karlovačkoj županiji
Karlovac i Duga Resa, a ostale jedinice lokalne samouprave su
također većinom stavljene u naprednije skupine, osim Bosiljeva
koje je palo u nižu razvojnu skupinu. Paradoksalno,
unatoč tom napretku općina i gradova, Karlovačka županija je
ostala u drugoj razvojnoj skupini, od četiri koliko ih ima za
županije.
Ako su općina ili grad u visokoj razvojnoj skupini,
primaju manje dotacija?
– Tako je. Za prijava na projekte se drugačije boduje, odnosno
projekte moramo sufinancirati u većem obimu i utoliko nas se
uskraćuje, pa smo zbog toga nezadovoljni.
Jesam li dobro vidio da je u ovogodišnjem gradskom
proračunu predviđeno 5,2 milijuna eura pomoći?
– Jesi.
Čemu je to namijenjeno?
– Našim projektima kao što je projekt izgradnje centra za starije
osobe, koji je vrijedan nešto manje od 12 milijuna eura, a na
proljeće bi započeli radovi. Osigurano je za to 6,1 milijun eura,
a ostalo osiguravaju u jednakom omjeru Grad Duga Resa i Županija
karlovačka. Dobili smo cijeli iznos potpore koji smo i mogli
dobiti, ali je sam projekt mnogo vrijedniji.
Koliko će biti korisnika tog centra, koliko će se radnika
zaposliti i kada će se projekt ostvariti?
– Projekt mora biti završen do lipnja 2026. Zaposlit će se tamo
šezdesetak ljudi, a sam dom će primati 151 korisnika, a ujedno će
nuditi i vaninstitucionalne usluge prehrane i njege u kući.
Taj projekt je primjer suradnje Grada Duge Rese i
Županije karlovačke. Može li suradnja biti bolja, odnosno je li
problem što su različite vlasti na razini grada i na razini
županije?
– Nije, to ne bi smio biti nikakav problem. Čemu županije, ako
neće surađivati s jedinicama lokalne samouprave? Ove godine nas
čeka izgradnja sportske dvorane Osnovne škole “Ivan Goran
Kovačić”. Grad Duga Resa je nositelj projekta izgradnje centra za
starije, a nositelj projekta izgradnje dvorane je Županija
karlovačka. Međusobno se pratimo s projektima i to je sasvim u
redu. Grad Duga Resa je također pomogao Županiji prilikom
uređenja kuhinje u dugoreškom učeničkom domu.
Jesi li kao zamjenica gradonačelnika Duge Rese i
županijska vijećnica SDP-a podvojena s obzirom da s jedne strane
moraš surađivati sa županijskom vlašću, a s druge ih kritizirati
kako bi tvoja stranka došla na vlast?
– Naravno. Uvijek se podržavaju gradski projekti, a i SDP je puno
puta podržao županijske. Jasno je da Županija karlovačka mora
nekada i bolje reagirati. Često se na sjednicama Županijske
skupštine provlače neke nejasne teme, a slabo se daju pomoći za
novorođenu djecu, primjerice. Zadatak je oporbe na to upozoriti.
Zgrade se kupuju s jednom namjenom, SDP to podrži, pa se kroz
neko vrijeme da druga namjena.
Županija karlovačka je kupila nekadašnju zgradu Croatia
osiguranja na Korzu u Karlovcu i dala je na korištenje Glazbenoj
školi Karlovac, koja je ondje već preselila srednjoškolsku
nastavu i uredila koncertnu dvoranu u kojoj je na novom klaviru
marke Steinway & Sons novčane vrijednosti 152.000 eura
koncert održao ovaj tjedan Aljoša Jurinić, a dan kasnije i
učenici. Je li to dobar primjer?
– Jest. Bili smo za kupnju te zgrade, a čak nije bilo niti
spomenuto da se kupuje za potrebe Glazbene škole Karlovac. Da je
to bilo rečeno, za glasanja bih podigla i dvije ruke za takav
prijedlog, mada bi se i dalje to računalo kao jedan glas. Rečeno
je bilo tada da se zgrada kupuje radi premještanja nekih
županijskih ureda, kako bi bili bliži sjedištu Županije
karlovačke. Slažem se da je ova druga namjena bolja od one koja
je bila predviđena, no ostaje neriješen problem plaćanja najma za
smještaj nekih županijskih ureda. Zašto odmah nije rečeno da se
ta zgrada na Korzu kupuje za potrebe Glazbene škole Karlovac?
Vojna ambulanta u Zvijezdi je darovana Županiji karlovačkoj radi
proširenja Doma za starije i nemoćne osobe “Sveti Antun” i čak je
bilo kazano da će tamo biti smješteni korisnici kojima su trebaju
veća njega i skrb u odnosu na ostale, a onda se opet
prenamijenilo, to jest odlučilo da to ne bude dio Doma “Sveti
Antun” nego Centar za socijalnu skrb Karlovac. Ovo s Glazbenom
školom Karlovac je pun pogodak.
Imaš li informaciju hoće li ta škola imati podružnicu u
Dugoj Resi?
– Nemam. Ako se ne varam, računa se da su Duga Resa i Karlovac
dovoljno blizu, pa da nema potrebe za time, ali, zašto ne raditi
i na tome? Nedavno sam bila na koncertu Limene glazbe Duga Resa u
kojoj nastupaju i učenici Glazbene škole Karlovac. Trebalo bi
možda taj orkestar obnoviti mladima. Duga Resa ima glazbenu
tradiciju koju treba njegovati.
Krajem prošle godine ste potpisivali ugovore s đacima i
studentima koje Grad Duga Resa stipendira.
– Dijelimo 19 novih stipendija za studente, a sveukupno ih je 31
i oni dobiju po sto eura mjesečno. Stipendiramo pet učenika, a
dva nova – samo su dvije prijave i stigle i zbog toga nam je žao.
Učenici dobivaju 50 eura mjesečno. Nastojimo zainteresirati
učenike koji se obrazuju za deficitarna zanimanja da se jave za
stipendiranje, ali, eto, godinama smo imali novac za to koji je
ostao neutrošen. U prosincu prošle godine smo dijelili božićnice
vrijednosti 50 eura umirovljenicima s mirovinama do 330 eura za
nešto manje od dvije stotine naših sugrađana.
Lani je Grad Duga Resa imao manjak kadrova. Je li taj
problem riješen?
– Jest. Imali smo odlazak u mirovinu, pravnicu koja je otišla u
Karlovac, gdje živi, na drugo radno mjesto u tom gradu, a imali
smo i jedan smrtni slučaj. Nismo dodatno zapošljavali, samo smo
popunjavali ta ispražnjena radna mjesta. Ako se ne varam, ima nas
23 ili 24 u gradskoj upravi, u što ubrajam i sebe i
gradonačelnika. Možda nam ponekad i nedostaje zaposlenih, ali za
sada ne zapošljavamo u gradskoj upravi.
U ovogodišnji proračun su iz prošlogodišnjeg preneseni
viškovi Grada Duga Resa i Pučkog otvorenog učilišta Duga Resa te
manjkovi Gradske knjižnice i čitaonice Duga Resa i Javne ustanove
za poticanje lokalnog razvoja InovaDR. O čemu se radi?
– Jedan višak se odnosi najvećim dijelom na uređenje parka i neko
vrijeme nam stoji zbog radova na vodoopskrbi i odvodnji u
proračunu, a ne mogu se financijska sredstva prenamijeniti jer se
odnose i na prihod od spomeničke rente, što nam je predstavljalo
cijelo vrijeme i manji problem, pa smo taj novac prenašali u
sljedeća proračunska razdoblja. Višak se prenosio i zbog projekta
obnove vodovodne i odvodne infrastrukture, odnosno našeg dijela
financiranja – čuvali smo novac za asfaltiranja. Ustanove također
prenose viškove, odnosno manjkove iz projektnih razloga.
Što je InovaDR?
– Ta je ustanova potpora Gradu i drugim nositeljima projekata,
poljoprivrednicima, gospodarstvenicima, mladim poduzetnicima i
slično.
U kojoj fazi je centralizacija pružanja usluga
vodoopskrbe i odvodnje?
– O tome bi više mogao reći gradonačelnik, ali tvrtke i dalje
nisu spojene. Zakon je na snazi i ništa nije sporno.
Od Nove godine su veće cijene komunalnih usluga. Jesu li
se mijenjale cijene u Dugoj Resi?
– Nisu.
U kojoj fazi su adaptacija i opremanje Dječjeg vrtića
“Kasar”?
– Dovršen je projekt izgradnje donjeg dijela zgrade, što je
vrijednosti oko 520.000 eura, a ove godine se adaptira i
proširuje gornji dio.
Jesi li optimistična glede budućnosti SDP-a?
– Uvijek!
Mnogi nisu. U ovom ciklusu intervjua je skepsu izrazio
tvoj stranački kolega iz Županijske skupštine Ivan
Vuković.
– Neću izražavati skepsu. Rejting pada i raste, a SDP ima što za
reći.
Početkom prosinca prošle godine je održana konvencija
SDP-a u Karlovcu i tada mi je bilo čudno da se izvode i pjevaju
talijanske partizanske pjesme. Zašto se nisu izvodile partizanske
pjesme na našem jeziku? Je li to bježanje SDP-a od samoga sebe,
od svoga identiteta?
– Nije. Podizalo se moral. Svi mi koji smo malo lijevo
orijentirani volimo čuti te pjesme.
Ali zašto ne na našem jeziku?
– Koje, na primjer?
“Po šumama i gorama”, “Uz maršala Tita” i tako
dalje.
– Gledamo globalno, ne gledamo samo na naše područje.
Razgovarao: Marin Bakić