"U cijeloj Karlovačkoj županiji sve političke opcije imaju dosta problema s članstvom. Izgleda da su građani izgubili nadu u politiku."
“Nismo previše zastupljeni u medijima jer smo relativno novi u
Karlovcu. Tek sam unazad nekoliko godina član ove stranke, a
prije toga sam djelovao devet godina u Hrvatskoj stranci prava
dok mi mladi nismo potražili nešto svježe, pa smo osnovali
stranku Generacija obnove, no u međuvremenu smo sazreli, uvidjeli
da ne možemo sve financirati iz vlastitog džepa, zaključili da se
desnica treba okupiti i iz tog razloga smo se spajali s mladima
iz stranke Neovisni za Hrvatsku i počeli kontaktirati s Hrvatskim
suverenistima, pa smo dogovorili da se sve te manje stranke
priključe toj većoj te sada gradimo stranačku infrastrukturu po
Hrvatskoj”, objašnjava u intervjuu ZOOM POLITIKON Ivan Krajcar,
karlovački predstavnik parlamentarne stranke Hrvatski
suverenisti, zašto se ne čuje dovoljno o njezinom djelovanju na
lokalnoj razini.
“Rođen sam 1988. godine, elektromehaničar sam i od 18. godine
života sam u nekom obliku političkog aktivizma”, dodatno se
predstavlja.
Zašto ste odlučili s 18 godina života pristupiti
HSP-u?
Tada su bili desna suverenistička, domoljubna stranka i oponenti
vladajućoj Hrvatskoj demokratskoj zajednici, a nije bilo mnogo
takvih stranaka tada u Hrvatskoj i bilo je u HSP-u tada mnogo
mladih. Uočavamo loš trend da se sve manji broj građana želi
politički aktivirati, a apatija i pasivnost su loši za politički
rad.
Rekli ste da se HSP pokazao nedovoljno privlačan
mladima.
Jesam.
Kako se to očitovalo?
Svi smo bili nezadovoljni i tražili smo modernije opcije, one
koje prate europske i svjetske političke trendove, neke svježe
ideje. Vremena se brzo mijenjaju. Vidim da i HSP ima priljev
novih članova. Ne znam u kojem smjeru ide ta stranka. Osjećali
smo stigmu prošlosti u HSP-u zbog koje se mladi u tu stranku nisu
htjeli uključivati. Htjeli smo nešto novo i to se pokazalo
dobrim.
HSP, Domovinski pokret, HS i Most su stranke desnice. Po
čemu se te stranke međusobno razlikuju?
Dugo smo na istoj frekvenciji s Mostom, pomažemo se međusobno,
družimo i tako smo logično dogovorili koalicijski sporazum na
izborima za Hrvatski sabor, a nadam se da će se ta suradnja
nastaviti i na lokalnoj razini. Domovinski pokret je nešto drugo.
Ne želim miješati nacionalnu i lokalnu razinu u tom pogledu.
Potpredsjednika Gradskog vijeća Karlovca iz redova DP-a Alenka
Ribića ne poznajem osobno. Bio sam na njegovom predstavljanju
knjige, pročitao je, o njemu čujem dobre stvari i vjerujem da je
kvalitetna osoba. No, gledajući državnu razinu, od samoga početka
su u toj stranci neke sumnjive osobe o kojima nemamo pozitivno
mišljenje, u tu stranku je uključen neki kapital, a i neki
energetski interesi. Iz tih razloga se HS ne vidi s DP-om u
suradnji na nacionalnoj razini.
Koja su Vaša zaduženja u stranci?
Lokalni sam predstavnik. Volontiram koliko mi to dozvoli slobodno
vrijeme. Moram formirati i predstaviti lokalnu podružnicu.
Kako napredujete utoliko?
Prikupljamo članove radi priprema za parlamentarne izbore. Taj
posao je dosta težak. Ne težimo toliko masovnosti koliko
prikupljanju kvalitetnih pojedinaca koji nas mogu predstavljati s
obzirom na to da smo u prošlosti vidjeli da masovnost malo znači
bez kvalitetnih pojedinaca. U cijeloj Karlovačkoj županiji sve
političke opcije imaju dosta problema s članstvom. Izgleda da su
građani izgubili nadu u politiku, a trebali bi shvatiti da, ako
barem minimalnim djelovanjem nećemo raditi na promjeni, ne
možemo ništa niti očekivati. Najmanje što se može učiniti je
izaći na izbore i glasati. Često se smatra da stranački rad
podrazumijeva javno eksponiranje, a ne mora biti tako, nego se
možemo angažirati na različite načine – predlaganjem, pisanjem,
davanjem kvartovskih ideja… Sve je stvar dogovora. Manjka ljudi
zainteresiranih za stranački rad, a prije deset ili 15 godina je
bilo sasvim drukčije.
Generacija obnove je bila dio Unije plaća koja je 2017.
godine organizirala tribinu u Knjižnici za mlade u
Karlovcu.
Jesmo. Radili smo i druge projekte i akcije, primjerice program
“Desničari u pubu” koji je bio popularan, a kojega smo radili u
cijeloj Hrvatskoj, pa i u Bosni i Hercegovini.
Jesu li vrijednosti stranke Generacija obnove prenesene u
Hrvatske suvereniste?
Jedan dio jest. Mislim da se slažemo u većini stavova s Hrvatskim
suverenistima, a zato smo se i ujedinili. Ne vlada u stranci
jednoumlje. Uvijek postoje stavovi s kojima se ne slažemo svi,
ali je bitan kompromis, da komuniciramo i zajednički odlučujemo.
Što je kod Hrvatskih suverenista to što bi moglo privući
mlade ili bilo koga drugog?
Angažmanom u stranci Generacija obnove smo se povezali s velikim
brojem mladih iz cijele Hrvatske. Stopili smo se tada sa strankom
Neovisni za Hrvatsku koju su vodili Bruna Esih i Zlatko
Hasanbegović. Oni su imali velik broj odličnih mladih ljudi. Kada
smo prilazili stranci Hrvatski suverenisti, na osnivačkom skupu
je bio zamjetan velik broj mladih, pa i mlađih od mene. To je
budućnost. Naša bi generacija trebala više sudjelovati u
političkom radu jer drugačije promišljamo i djelujemo, imamo
manje problema s taštinom i postizanjem dogovora. Treba nam
iskustvo i nismo najpametniji, ali jesmo osvježenje i naše
vrijeme dolazi. Već smo odrasli koji bi trebali nositi ovu državu
i odlučivati.
Ako se ne varam, ideja Unije plaća je bila ujednačavanje
cijene rada u Europskoj uniji.
Jest, ali smo time htjeli skrenuti pažnju na iseljavanje mladih s
rubnih područja EU. Jako je veliki broj potentnih mladih
školovano u zemljama kao što su Hrvatska, Rumunjska ili Bugarska,
a onda su otišli u inozemstvo nekome biti radna snaga. Tako smo
izgubili u Hrvatskoj pola milijuna ljudi, a oni bi, da su ostali,
napravili veliku razliku na izborima i u gospodarstvu, da ne
govorim o demografiji.
Predsjednik Hrvatskih suverenista Marijan Pavliček je
nekidan u Hrvatskom saboru rekao da je u Hrvatskoj na djelu
zamjena stanovništva, da je sve manje domicilnog, a sve više
novog.
Vjerujem da je to izjavio. Slažem se s tom tvrdnjom.
Unija plaća je bila koalicija desničarskih stranaka na
europskoj razini, ako se ne varam. U Karlovcu ste na toj tribini
ugostili pripadnika mađarske političke stranke Jobbik. Jeste li i
dalje u kontaktima s tom strankom?
Osobno nisam, a ne znam jesu li neke od mojih kolega. Hrvatski
suverenisti nisu. Tada smo kontaktirali s mladim političarima
diljem Europe, desničarima, kako kažete, ne bismo li se
sprijateljili, povezali radi toga da jednoga dana zajednički
djelujemo i da si međusobno pomažemo.
Jobbik je desnija stranka od stranke Fidesz mađarskog
premijera Viktora Orbána i na glasu su kao izraziti šovinisti i
ksenofobi, kao protivnici Roma u Mađarskoj i kao antisemiti. Jesu
li Vam takvi pogledi bliski?
Nisam znao za ovo što iznosite. Bio sam ugodno iznenađen koliko
su naši gosti iz te stranke poznavali Karlovac, njegovu povijest
i kulturu, a nismo se dotaknuli ovih radikalnih tema. Nisam
upućen u to jesu li stavovi koje ste iznijeli njihovi.
Jesu li Vam bliski takvi stavovi?
Šovinistički?
Imaju li nacionalne manjine u Hrvatskoj previše
prava?
Imaju dovoljno. U Hrvatskom parlamentu je osam zastupnika
nacionalnih manjina, a neki u toj političkoj situaciji imaju
možda čak i povlašten položaj. Pripadnicima nacionalnih manjina
su zajamčena građanska prava.
Zagovarate li ukidanje XII. izborne jedinice?
Ne, ali saborski zastupnici manjina ne bi trebali odlučivati o
državnom proračunu, članovima Vlade Republike Hrvatske i ustavnim
promjenama jer su to pitanja podložna trgovinama.
“Trguje” se i sa saborskim zastupnicima izabranima u
drugim izbornim jedinicama i s drugih lista.
Slažem se. No, oni koji su postali saborski zastupnici s
dvjestotinjak ili tristotinjak glasova ne bi trebali odlučivati o
ključnim pitanjima.
Biste li ista ograničenja postavili i saborskim
zastupnicima izabranima u XI. izbornoj jedinici, onoj “za
dijasporu”?
“Dijaspora” s tri zastupnika nije nikada donijela ključnu prevagu
u Hrvatskom saboru.
Jednom prilikom je gradonačelnik Karlovca Damir Jelić
ugostio jednog francuskog političara iz stranke koju vodi Marine
Le Pen, ako se ne varam, a taj je bio osuđen zbog negiranja
Holokausta. Jesu li političari i stranke s takvim stavovima
prihvatljivi Vama osobno i Hrvatskim suverenistima? Na desnici
ima dosta takvih pogleda.
Slažem se. Ne znam stav svoje stranke po tom pitanju, a siguran
sam da im takvi stavovi nisu prihvatljivi. Zalažemo se za potpunu
slobodu izričaja i govora. Svakome treba dozvoliti da izrazi
svoje mišljenje, bez obzira na to koliko to mišljenje bilo
popularno, odnosno koliko ne bilo popularno. Nekada ne možete
niti znati što je tko izjavio i što misli. Na kraju krajeva, i
mene netko može pozvati u gostovanje bez da zna što sam možda
negdje ranije govorio.
Ima li nešto što bismo utoliko trebali znati?
Upoznat ćete me valjda pa ćemo vidjeti s vremenom.
Ne postavljam bezveze ta pitanja. Član Predsjedništva
Hrvatskih suverenista je Frano Čirko, a on je koketirao s
ekstremnom desnicom, u najmanju ruku. Možemo li se složiti da je
bilo tako?
Ako je on koketirao s ekstremnom desnicom, onda sam valjda i ja.
Bio je član Hrvatske čiste stranke prava.
Jeste li vas dvojica dugogodišnje političke
kolege?
Jesmo. Upoznali smo se preko pravaških stranaka. Uža skupina je
došla na ideju osnivanja stranke mladih, pa ga poznajem cijelo
svoje političko djelovanje. Prijatelji smo. Ne biste mu,
vjerujem, pronašli zamjerke kada biste ga upoznali, bez obzira na
to što Vam se možda ne sviđaju neki njegovi stavovi.
Index je često objavljivao njegovu fotografiju na kojoj
diže desnu ruku u fašistički pozdrav.
To nisam vidio.
I da je homofob.
To sam vidio.
Grad Karlovac je dozvolio da na glazbenom paviljonu na
Šetalištu doktora Franje Tuđmana tri dana bude izvješena prajd
zastava. Pozdravljate li to?
Ne bih to niti pozdravio niti zabranio. Ako aktivisti smatraju da
im tako nešto koristi i ako im je Grad to dozvolio, neka bude
tako.
Jesu li seksualne manjine u Hrvatskoj ugrožene?
Nisu. Osim po pitanju braka, imaju prava kao i ostali.
Biste li im suzili prava?
Ne bih.
Kakav je Vaš stav glede prava žena na prekid
trudnoće?
Stranački stav je da život počinje začećem i da se pobačaj
zabrani. Moj osobni stav je drugačiji i dozvolio bih pravo na
izbor.
Geopolitička pitanja daju sliku političkog habitusa
pojedinca. Kako gledate na nedavnu smrt ruskog opozicijskog
političara Alekseja Navaljnog?
Sumnjiva je kao i smrt Jeffrey Epsteina. Smrt Navaljnog je dosta
nezgodna i čudna situacija. Sama činjenica da je bio u pritvoru
dovoljno govori o situaciji u Rusiji i slobodi političkog
djelovanja i izražavanja općenito u toj zemlji.
Je li Vama na bilo koji način prihvatljiv režim ruskog
predsjednika Vladimira Putina?
Nije.
Kako gledate na političku pojavu Donalda Trumpa?
Bolja je od aktualnog američkog predsjednika Joea Bidena. Trump
će, vjerujem, pobijediti na predstojećim predsjedničkim izborima.
Globalna situacija je bila bolja za Trumpova predsjedničkog
mandata, bolje je savladavao vanjsku politiku od sadašnje vlasti.
Pristup mu je bio neočekivan. Iznenadio je postupcima, posebno
posjetom Sjevernoj Koreji i sastancima s Putinom. Dobro je to sve
balansirao.
Sukobljavaju se suverenizam i globalizam. Pretpostavljam
da ste suverenist s obzirom na to da ste član Hrvatskih
suverenista. Koje su po Vama granice suverenizma? Zalažete li se
za istupanje Hrvatske iz Europske unije, primjerice?
Ne. Dobro je što smo država-članica, no EU nije dobar sustav i
treba reformu birokracije. Države unutar EU trebaju biti više
suverene, u stanju donositi svoje odluke. Politika Hrvatskih
suverenista se temelji na tome da se što je više moguće djeluje
isključivo u nacionalnom interesu.
Zbog fondova Europske unije se mnogo toga gradi po
Karlovcu. Jeste li zadovoljni time?
Zadovoljan sam što su se osigurala financijska sredstva iz tih
fondova i što se ulaže u infrastrukturu, no često mi se čini da
se taj novac povlači samo zato da se uzme novac, često bez plana.
Ne znam zašto ti radovi toliko dugo traju, je li to zbog
pravdanja. Ne može se u nekom razumnom roku financirati neka
ulica ili cesta – to bi bila neka moja zamjerka.
Možda je to zato što izvođači nemaju dostatan broj
radnika.
Ne bih rekao da je to problem. Koliko dugo to već traje, i ovaj
broj radnika je mogao završiti posao. Radi se presporo i građani
su dosta trpjeli, posebno gdje su ulice bile neasfaltirane, kuda
se nije moglo hodati i gdje se razbijalo automobile.
Koju biste još dali primjedbu gradskoj vlasti?
Imam dosta primjedbi. Jako dugo su na vlasti. Neka kvalitetnija
ekipa bi bolje i brže mogla provesti projekte, a svježe razvojne
ideje bi dobro došle.
Po Vašoj fejsbučnoj stranici se vidi da se dosta bavite
pitanjem migracija. Kako spriječiti doseljavanje milijunskih masa
iz Afrike i Azije?
Taj se proces zakoturao i teško ga je okrenuti. Treba nam
promjena politike. U Europu su stigli milijuni migranata i tu smo
gdje smo. Sada nam treba politika odvraćanja kako se ne bi niti
usudili krenuti na taj put u Europu. Ne bi trebalo stavljati žicu
na granicu jer je ona velika i izdužena, pa bi to bilo skupo, no
možemo povećati kazne krijumčarima migrantima.
Zatvori su već puni.
Novac koji ulažemo u izgradnju prihvatnih centara se može uložiti
u obnovu zgrada koje su zapuštene radi prenamjene zbog manjka
zatvorskih kapaciteta. Ako kazna za krijumčarenje ljudima bude 15
ili 20 godina zatvora, dobro će se promisliti želi li se
riskirati toliko duga zatvorska kazna za desetak tisuća eura
zarade.
Čega se plašite u vezi migracija?
Plašim se da će nam se promijeniti način života i sigurnosna
situacija. U drugim europskim zemalja raste stopa kriminala. Za
proslava, priredbi i sportskih događanja se zbog toga mora
angažirati policija s dugim cijevima. Migracije se nisu
statistički pokazali dobre. Doseljenici se nisu integrirali u
društva u koja su stigli, a možda je to zbog loših politika koje
su se provodile. Kada pogledamo što se događa u Francuskoj,
Njemačkoj, Švedskoj ili Danskoj, strah je opravdan. Možemo učiti
na tuđim primjerima.
Je li Vam ovo prvi politički intervju?
Jest.
Razgovarao: Marin Bakić