"Razmatrana je i metoda primjene armiranobetonskih pilota, a geomehaničari su dali mišljenje da je zaštita građevinske jame talpama najprimjerenija."
Direktorica Vodovoda i kanalizacije Katarina Malenica je više
puta 67,890.000 eura vrijedan projekt “Poboljšanje vodnokomunalne
infrastrukture aglomeracije Karlovac – Duga Resa”, kojega provodi
ta tvrtka u vlasništvu Grada Karlovca, nazvala najvećim projektom
u povijesti Karlovca, pa u novom intervjuu iz ciklusa ZOOM
POLITIKON na KAportalu voditelja Jedinice za provedbu projekta
Ivana Klokočkog prvo pitamo bismo li se mogli složiti da je
najveći projekt u povijesti Karlovca ipak i dalje – izgradnja
Karlovca.
“Projekt ‘Poboljšanje vodnokomunalne infrastrukture aglomeracije
Karlovac – Duga Resa’ je najavljivan kao onaj najvećeg obuhvata
na razini Karlovačke županije, a velikim ga čine vrijednost
ulaganja i duljina linijskih i vodnih građevina, ali i usporedne
investicije jedinica lokalne samouprave, Hrvatske
elektroprivrede, Gradske toplane i drugih isporučitelja usluga”,
odgovara.
U Osijeku su u petak potpisani novi ugovori. Na što se
odnose i povećavaju li ukupnu novčanu vrijednost
projekta?
– Sama priprema studijske i projektne dokumentacije se odvijala
za Operativnog programa Zaštita okoliša. Nakon toga se projekt
provodio za Operativnog programa Konkurentnost i kohezija, koji
je zaključen 31. prosinca 2023. godine, što znači da je
ugovor o bespovratnim sredstvima, koji je sklopljen na samom
početku provedbe ovog našeg projekta, dobio nastavak u sklopu
Nacionalnog plana oporavka i otpornosti, a on ima korijen u
instrumentu Europske unije “Naredna generacija” unutar kojega je
i zasnovan. Prva potreba za time se iskazala s koronakrizom i
cilj je dati prilike za nova ulaganja. Projekt “Poboljšanje
vodnokomunalne infrastrukture aglomeracije Karlovac – Duga Resa”
se uklopio dinamikom i razinom utrošenih financijskih sredstava
EU po prvotnom ugovoru o dodjeli bespovratnih sredstava. Iz tog
razloga je Vodovod i kanalizacija kao naručitelj dobila poziv da
prijavi projekt za nastavak financiranja. Sve to ne mijenja
prirodu ugovora koje smo sklopili s izvođačima, Europskom
komisijom, Hrvatskim vodama i Ministarstvom gospodarstva i
održivog razvoja Republike Hrvatske.
Je li produžen rok trajanja projekta?
– Glede sklopljenih ugovora s izvođačima, bilo je vidljivo da
ćemo morati nastaviti financirati projekt i nakon 31. prosinca
prošle godine, a ugovori iz Osijeka predstavljaju nastavak
zatvaranja financijske konstrukcije. Dakle, ti nedavno potpisani
ugovori osiguravaju financijsku konstrukciju za nastavak projekta
po rokovima koje imamo sklopljene za pojedine ugovore, prije
svega za ugovore za grupe radova od 1 do 5, što se odnosi na
linijske građevine. Ostali ugovori o gradnji se odnose na uređaj
za solarno sušenje mulja, a to se odradilo do 31. prosinca 2023.,
kao i ugovori o nabavi vozila i opreme.
Do kada cijeli projekt treba biti gotov?
– Ne možemo ga gledati kao jedan rok ugovora. NPOO osigurava
financiranje od 2021. do 2026. godine. Tijekom ove godine će nam,
po onome što je sklopljeno, završavati ugovori 1, 2, 3 i 5, a
ugovor 4, koji se odnosi na Zvijezdu, Malu Švarču i Gornje
Mekušje, traje i u 2025. Krajnji rok izvođenja radova u Zvijezdi
ne određuje krajnji rok izvođenja radova na Maloj Švarči i u
Gornjem Mekušju – oni mogu biti gotovi i ranije jer ulaganja nisu
toliko komplicirana kao u Zvijezdi.
Grupe radova geografski djeluju nelogično. Zašto su
Zvijezda, Mala Švarča i Gornje Mekušje u istoj grupi?
– Za pripreme aplikacijskog paketa je bilo razumno da se postave
uvjeti za ukupni obuhvat investicije kako bi se radovi mogli
povjeriti većem broju izvođača jer je projekt toliko zahtjevan da
je teško za očekivati da sve radove može izvesti samo jedan
izvođač. Zato su radovi podijeljeni po grupama, odnosno po
ugovorima. Ugovor 1 je obuhvatio područje Turnja i Kamenskog s
Jelašima i Mikšićima. Ugovor 2 je obuhvatio radove na Drežniku i
Hrnetiću. Ugovor 3 obuhvaća radove na istoku i zapadu Gornje
Švarče, u Gornjem Mrzlom Polju Mrežničkom i na sifonskom
prijelazu “Roganac” gdje se gradi crpna stanica uz retencijski
bazen. Ugovor 4, dakle, obuhvaća Zvijezdu, Gornje Mekušje i Malu
Švarču i on je bio potpisan kasnije u odnosu na ostale jer se tu
ponavljao postupak javne nabave. Ugovor 5 obuhvaća ulaganja na
Jamadolu, Donjoj Švarči, u središtu Duge Rese, u Belajskim
Poljicama te kod retencijskog bazena Banija. Sva ta područja se
nalaze u obuhvatu aglomeracije Karlovac – Duga Resa koja je
definirana studijskom dokumentacijom. Htjelo se ujednačiti
ugovore s obzirom na novčanu vrijednost ulaganja, koliko je bilo
moguće, radi toga da se u postupku javne nabave lakše ostvari
potencijal prijave. Ponavljali smo postupak javne nabave za grupu
4 radova jer smo za prvog imali problem s ponuditeljem s upitnom
garancijom. Ponavljanjem postupka se ostvario potencijal
smanjenja cijene radova – pojeftinjenje je iznosilo ukupno oko 40
milijuna kuna.
U ponovljenom postupku javne nabave se ostvarila
jeftinija cijena radova?
– Jest, jer je drugoodabrani ponuditelj dao ponudu vrijednosti
veće od 170 milijuna kuna, a ponavljanjem postupka nabave je
ta vrijednost smanjena na vrijednost od 137 milijuna kuna.
Tada je odabran GIP Pionir za izvođača?
– Da, ponuditelj koji je dao ekonomski najpovoljniju ponudu.
Čija ponuda nije prihvaćena?
– Nije riječ o tome da nije prihvaćena. Razmatra se bodovanje
pojedinih ponuditelja, a financijski dio ponude je najvažniji u
bodovanju. Prvi ponuditelj koji da valjanu ponudu i osigura
uvjete za odluku o odabiru je prvoodabrani, a drugog se niti ne
razmatra.
Koje kvalitete je GIP Pionir predstavio u sklopu postupka
javne nabave, odnosno zašto je prihvaćena njihova
ponuda?
– To je pitanje za one koji su radili na javnoj nabavi. Drugi se
ponuditelji imaju pravo žaliti, ako smatraju da postupak nije
proveden korektno. Uz dokaz financijske i tehničke sposobnosti
traži se i dokaz s minimalno propisanim referencama.
U kojoj smo fazi izvođenja radova na cijelom
projektu?
– Govorit ću o ostvarivanju financijskog plana. Ugovor 1 je
izvršen u potpunosti što se tiče izgradnje – tehnički se još
pregledava sanitarne kanale. Ugovor 2 je na gotovo 65 posto
financijske realizacije. Napomenuo bih da, nakon izvođenja radova
na odvodnji i vodoopskrbi, preostaje sanacija prometnica. Na
ugovoru 2 uz 65 posto financijske realizacije imamo izvedeno
deset kilometara cjevovoda vodoopskrbe i 11 kilometara cjevovoda
odvodnje od ukupno 11.900 metara. Ugovor 3 je 63 posto
financijski realiziran. Ugovor 4 je na 64 posto realizacije, a
ugovor 5 80 posto, a na tom su ugovoru svi glavni kanali i
priključci izvedeni te treba još sanirati prometnice, urediti
rubnjake i nogostupe. Ugovor 6 se odnosi na uređaj za solarno
sušenje mulja i on je izveden u potpunosti. Dakle, razina
izvedenog cjevovoda u projekt, uzevši u obzir i ugovore koji su
kasnije sklopljeni, se približava izvršenosti od 90 posto. Naše
gradilište je ukupne duljine oko 60 kilometara. Ukupno predviđena
duljina gradilišta kroz sanitarne kanale je 68 kilometara. Dakle,
od 68 kilometara kanalizacijskog sustava koji je bio primarni za
ovaj projekt izvedeno je oko 60 kilometara glavnog kanala.
Na što mislite kad spomenete linijske građevine?
– Mislim pritom prvenstveno na izvođenje kanalizacijskog sustava
i rekonstrukciju vodoopskrbe, a ima i linijskih građevina koje se
odnose na ulaganje u elektroinstalacijske mreže, odnosno
energetske, i na ulaganje Grada Karlovca u DTK kabel, a ne možemo
niti zanemariti paralelna ulaganja u prometnice i nogostupe.
U to također ulaže Grad Karlovac.
– Tako je, odnosno Općina Barilović na svom području, a Grad Duga
Resa na svome.
Hoće li nakon ulaganja ostati bilo što od Zvijezde? Kako
se kao voditelj projekta nosite s takvim iskazima
zabrinutosti?
– Ovo je bila jedinstvena prilika da se uloži u infrastrukturu
Zvijezde. Nije samo riječ o želji naručitelja, nego i o obvezama
koje proizlaze iz direktiva EU. Kao naručitelj smo morali uložiti
velik trud ne bismo li uopće stvorili temelje projektne prijave
koju bi prihvatio JASPERS kao konzultantsko tijelo. Trebalo je
osigurati puno toga da bi se taj projekt ocijenio prihvatljivim i
da za njega dobijemo potvrdu o nastavku ulaganja. Kažem da je ovo
bila jedinstvena prilika jer se vezala za Operativni program
Zaštita okoliša koji se temeljio u dvije direktive s uporištima u
pristupnim poglavljima – Direktivi o vodi za piće i Direktivi o
pročišćavanju otpadnih voda. Kada su rađene studijska i projektna
dokumentacija razmatrao se obuhvat aglomeracije i to je temeljni
dokument za izradu projektne dokumentacije i za projektne
prijave. U jednom trenutku je JASPERS otvorio mogućnost da se uz
širenje sustava odvodnje, što je bilo primarno za ovaj program,
razmotri i dio sustava za rekonstrukciju, a nema boljeg primjera
za rekonstrukciju sustava vodoopskrbe i odvodnje nego u gradskoj
jezgri. Utoliko je Grad Karlovac iskoristio mogućnost prijave i
svojih dijelova te uložio financijska sredstva kako bi se sve
ujednačilo te osiguralo da se radovi izvode usporedno, a ne
sukcesivno jer bi se u tom slučaju veći broj godina radilo i
radovi bi bili kompliciraniji te bi se podne plohe u više navrata
narušavale i ne bi bilo moguće jednoobrazno po završetku projekta
urediti sve ulice.
Rade se paralelno DTK mreža i plinovod. Je li to
predviđeno europskim projektom, odnosno financira li se iz
europskog projekta?
– Projekt ima prihvatljive i neprihvatljive izdatke, kada
govorimo o europskim financijskim sredstvima. Ostale investicije
su se uklopile i financiraju se iz proračuna gradova ili drugih
isporučitelja. Prihvatljivim troškom se smatraju ulaganja u
vodoopskrbu i odvodnju te dijelove prometnica. Ukupna vrijednost
projekta je 67,800.000 eura, a trenutačna vrijednost “europskih”
radova iznosi gotovo 50 milijuna eura.
Izvodi li GIP Pionir u Zvijezdi i te dodatne radove koji
nisu financijski prihvatljivi?
– Da, s time da se to ne smatra dodatnim radovima – obuhvaćeni su
ugovorom s izvođačem.
Nazvao sam ih dodatnima u odnosu na osnovne radove koje
predviđa projekt.
– Projekt obuhvaća sve te radove, osim što imamo usporedno
ulaganje u instalaciju plina, kao i na drugim područjima
aglomeracije – isporučitelj se uklapa u našu dinamiku i koristi
se trenutak radova na trasi prometnica da položi svoje
instalacije po svojim građevinskim dozvolama.
Ometaju li, odnosno usporavaju li ovi paralelni radovi
radove na vodoopskrbi i odvodnji?
– Sve dodatno na bilo kojem gradilištu mora imati utjecaj na
dinamiku, a predvidjela ga je i studijska dokumentacija. Ti su
paralelni radovi razmatrani kroz komponente troška već na
studijskoj razini i sama dinamika radova je već predvidjela
obuhvat tih radova.
Hoće li radovi u Zvijezdi biti gotovi u svibnju sljedeće
godine?
– Ne možemo to konačno zaključiti jer odluku o zahtjevima za
potraživanje vremena koje dostavlja izvođač donosi glavni FIDIC
inženjer angažiran na projektu, a FIDIC je Međunarodni savez
inženjera-savjetnika. On o tome odlučuje sukladno osnovanosti tih
zahtjeva. Moguće je da će se rok izvođenja radova produljiti, po
zahtjevima izvođača.
Predviđeno je bilo da se radovi u Zvijezdi izvode tri
godine.
– Da, 1060 dana.
Bi li taj rok bio kraći, da se nije odlučilo ulagati u
plinovod i DTK?
– Mogao bi biti nešto kraći, no s obzirom na to da su
najzahtjevniji radovi na kanalizaciji i ne mnogo, jer su sve
ostale instalacije manje kompleksne i na manjim su kotama, pliće.
Kanalizacija je najdublje i najvećeg je profila.
To da se radi sveobuhvatno, dakle da se ulaže i u ostalu
infrastrukturu, a ne samo vodovod i kanalizaciju je bila
politička odluka?
– Ne mogu reći da je to samo politička odluka. Takav pristup je
logičan i namjera je obnoviti cijeli koridor ulice. Bilo bi
nemoguće da se napravila rekonstrukcija vodoopskrbe i odvodnje i
da se asfaltira puna širina ulice, a znamo da postoji još potreba
i za drugom infrastrukturom. U nekim ulicama je velika zamršenost
elektroenergetske mreže koju je trebalo izmještati te osigurati
dodatne radove na srednjem i niskom naponu. Isto vrijedi i za
vrelovod i za DTK mrežu ili plin. Sukcesivno pristupanje
gradilištu ne bi dugoročno osiguralo brže izvođenje radova jer bi
se ugovori sukcesivno sklapali i obuhvaćali bi još više godina.
Zbog kompleksnosti uređenosti ulica i križanja instalacija je
praktički nemoguće raditi višegodišnje i svako malo potkopavati
instalacije očekujući da će se izvršiti dovoljno zbijanje i
naknadno potpuno uređenje ulica u punoj širini.
Drugim riječima, kada sva ova ulaganja okončamo ulice
ćemo popločiti i nećemo dirati 50 godina?
– Tako je. Na razini Republike Hrvatske starost cjevovoda je veća
od 50 godina, kao i vodoopskrbe koja se do sada koristila u
Zvijezdi.
Je li na križanju Radićeve i Šetališta doktora Franje
Tuđmana provedena sva infrastruktura predviđena
projektom?
– Svaki vlasnik svojih instalacija je u pojedinoj ulici razmatrao
potrebu kako ulagati. Mi kao javni isporučitelj vodne usluge smo
predvidjeli izgradnju cjevovoda vodoopskrbe i kanalizacije.
Djelomično je tu s manjom duljinom vrelovoda prisutna Gradska
toplana, u pojedinim ulicama ulaže Hrvatska elektroprivreda, Grad
Karlovac u svim ulicama uređuje prometnice i DTK mreže. Ne
možemo reći da su u svim ulicama prisutni svi radovi, ali se u
svim ulicama gradi većina nabrojane infrastrukture.
Tamo je najavljeno popločenje, a navodno je na tom
križanju izvedena samo kanalizacija.
– Pitate li hoće li se bilo gdje uređivati ulice prije nego što
će biti završeni svi radovi?
Da.
– Tako nešto nadzorni inženjer neće odobravati jer se
podrazumijeva da svi glavni cjevovodi zajedno s priključnima
moraju biti izvedeni prije uređenja ulica. Ne bi imalo smisla da
se postavljaju kocke, a da se onda opet kopa.
Što se radi sa starom kanalizacijom?
– Predviđeno je da će se staru kanalizaciju koja je na nižim
kotama u odnosu na novu, gdje se zapravo vertikala koridora za
kanalizaciju preklapa, puniti betonom ne bi li se stvorila
statička stabilnost starog cjevovoda, da ne bi došlo do
propadanja nasipnog materijala u stari sustav odvodnje. Način
izvođenja nove kanalizacije je predviđen glavnim projektom.
Zbija li se stara kanalizacija u zemlju?
– Ne. Vrši se otvoreni iskop i nova se se ugrađuje standardnim
pristupom montiranja.
U Kraševoj je napukla, među ostalima, s jedne strane
zgrada KAMOD-a, a s druge Veleučilišta u Karlovcu i tamo je
navodno šteta 1,3 milijuna eura. Što pomislite kada vidite takve
pojave? Ujedno, kako prije dvadesetak godina kada je na istome
mjestu polagan kolektor nije bilo takve štete?
– Teško mi je ulaziti u to što se događalo davnih dana, no bilo
je štete. Odobrenje od konzultanta Europske komisije smo dobili
tridesetak dana prije zagrebačkog potresa, a postupci javne
nabave su završeni u mjesecu kada je došlo do potresa u Petrinji.
Svi stručnjaci koji su davali mišljenje na način izvođenja radova
na potezu od Kraševe do Ruskog puta na koti od gotovo sedam
metara dubine su zaključili da bi izvođenje tih radova bez talpi
izazvalo veće vibracije i veća oštećenja na okolnim objektima.
Razmatrana je i metoda primjene armiranobetonskih pilota, a
geomehaničari su dali mišljenje da je zaštita građevinske jame
talpama najprimjerenija.
Dakle, da se koristila druga metoda, šteta bi bila
veća?
– Radovi bi se tada izvodili bliže objektima. Možda ne bi bilo za
izvođenja radova toliko vibracija, ali bi se za bilo kakve
naknadne intervencije radi oslobađanja prostora za priključke
dodatno dinamički djelovalo na okolne objekte i zauzeo bi se
velik dio gornjeg dijela ulice gdje imamo jako velik broj
priključaka – treba osigurati pristup blizini temelja tih
objekata svim instalacijama koje smo nabrojali, dakle ne bi bilo
moguće spojiti svu infrastrukturu prema objektima. Bez obzira na
sve te utjecaje, geomehaničari su rekli da je izvođenje talpi
najbolji izbor, u skladu s projektom. Između nas kao naručitelja
i izvođača je nadzor i angažirali smo sve stručnjake koje smo
bili kao ulagač obvezni angažirati. Dakle, o svim okolnostima
gradilišta se izjašnjava nadzor s izvođačem.
Radi li GIP Pionir sukladno ugovoru i postoji li
mogućnost raskida ugovora?
– Prerano je razgovarati o raskidu ugovora jer je to uvijek velik
rizik na europskim projektima. Nadzor treba razjasniti okolnosti
nastanka tih šteta. Ne možemo kao naručitelj reći da je sva šteta
bila neizbježna jer se zaista radi o osjetljivom području i o
području na kojemu su objekti zaista bili izloženi potresima.
Postoji štetan udio utjecaja gradilišta na tim objektima koji je
sada prevladavajuć u odnosu na početno stanje kada je utjecaj
imao uglavnom potres. Kao naručitelj u niti jednom trenutku nismo
negirali štetu nastalu zbog gradilišta. Ne može se na to gledati
blakonaklono niti opušteno. Situacija je vrlo ozbiljna i to kao
naručitelj moramo uzimati u obzir.
Razgovarao: Marin Bakić