"Gradonačelnik nije odbio nijedan moj savjet", kaže pročelnica Upravnog odjela za gradnju i zaštitu okoliša Grada Karlovca
Cijeli grad je u radovima, pa je logično da ih zumiramo s
pročelnicom Upravnog odjela za gradnju i zaštitu okoliša Grada
Karlovca doktoricom znanosti Anom Hranilović Trubić i uvidimo kad
bismo to mogli predahnuti od dugoočekivanih, pa i traumatičnih
ulaganja, posebice za stanovnike Zvijezde.
Proračun Vašeg odjela iznosi pedesetak milijuna
eura.
– Tako je.
Pretpostavljam da to predstavlja velik izazov.
– Svakako.
Je li se dogodilo da gradonačelnik Damir Mandić ne
posluša Vaš stručni savjet?
– Nikada. Gradonačelnik poštuje mišljenje struke. On pita, ja
obrazložim.
Bavite li se u svom odjelu i sustavom obrane od
poplava?
– Ne. Taj projekt vode Hrvatske vode i jedno vezano za sustav
obrane od poplava čime se bavimo je izdavanje dozvola.
Koliko Grad Karlovac ima utjecaja na taj
projekt?
– Gradonačelnik je redovito svakoga tjedna na sastancima s
predstavnicima Hrvatskih voda, no u to nisam uključena.
Vjerojatno onda niste niti pratili raspravu u
utorak.
– Nisam.
Možemo li reći da je obnova Zvijezde u Vašoj
domeni?
– Možemo, kao što je i u domeni tvrtke Vodovod i kanalizacija.
Ploče u Radićevoj ulici su rasklimane.
– Mislite li na betonske opločnike?
Da.
– To je i dalje gradilište i fugira se sitnim pijeskom, što je
kontinuirani posao. Ono što je sada rasklimano neće biti kada se
dovrši projekt.
Hoće li se ploče uklanjati, da bi se posao
dovršio?
– Neće.
Zadaje li Vam obnova Zvijezde glavobolju?
– Ne zadaje. To su izazovi, kao i na svakom drugom projektu.
Što Vam je najizazovnije kod te obnove?
– To što se radi o jako velikom projektu koji obuhvaća dvadesetak
ulica. Uobičajeno je da se izdaje građevinska dozvola koja se
odnosi na jednu ulicu, a ova obuhvaća 20. Da je ovo “normalni”
projekt, izdano bi bilo 20 građevinskih dozvola.
Kako objašnjavate da je nastradala tijekom radova nedavno
obnovljena zgrada KAMOD?
– Obnovljena je zbog oštećenja od potresa. Često se u medijima
uspoređivala s Oružanom, no to nije usporedivo. Oružana je nov
objekt izgrađen od temelja. Na zgradi KAMOD je sanirano ono što
je stradalo u potresu i ne na način koji je predvidio tako velike
iskope pored nje. Oni nisu svakodnevna pojava i kod obnove se
zgrade ne projektiraju za takve okolnosti. Sile koje djeluju kod
potresa i sile koje djeluju kod ovih iskopa su sasvim različite.
Jesu li zgrade koje smo obnavljali nakon potresa uistinu
i oštećene u potresu, odnosno jesu li oštećenja zadobivena u
potresu glavna oštećenja na tim zgradama?
– Jesu. U suprotnome ne bismo ta oštećenja mogli niti prijaviti i
ne bismo dobili naljepnice Hrvatskog centra za potresno
inženjerstvo, a i za prijava projekata se rade kontrole – da se
utvrdilo da to nisu oštećenja od potresa, novac ne bi bio
odobren.
Bi li ta oštećenja od potresa bila velika da te zgrade
nisu bile zanemarivane?
– Ne.
Cinično bi se moglo reći da je potres dobrodošao kako
bismo dobili novac da obnovimo sve ono što desetljećima
nismo.
– Da je bilo financijskih sredstava za obnovu, bile bi
obnovljene. Dogodio se potres i novac koji nam je ponuđen
iskoristili smo na najbolji mogući način.
Imamo li još novca za to?
– Financijska sredstva iz Fonda solidarnosti Europske unije su se
odnosila na konstrukcijsku obnovu, a sada su u provedbi ugovori
koji se odnose na cjelovitu obnovu objekata i to se financira iz
Nacionalnog plana oporavka i otpornosti 2021. – 2026. Dobro
napreduje cjelovita obnova Gradskog muzeja Karlovac i trenutačno
se u potkrovlju postavljaju elektroinstalacije. U cjelovitoj
obnovi su i mala zgrada gradske uprave, Mihalićeva kuća na Gazi,
za zgradu Hrvatskog doma je provedena javna nabava za odabir
izvođača na cjelovitoj obnovi, u ponedjeljak smo otvorili ponude,
vrlo brzo ćemo odabrati izvođača i sklopiti s njime ugovor. Za
cjelovitu obnovu zgrade KAMOD i dalje nismo pokrenuli postupak
javne nabave jer se projektiraju oštećenja nastala zbog radova u
Zvijezdi. Za obnovu ovih pet objekata imamo potpisane ugovore o
financiranju s Ministarstvom kulture i medija Republike Hrvatske.
Za obnovu zgrade Osnovne škole Dragojle Jarnjević imamo
suglasnost Ministarstva znanosti, obrazovanja i mladih RH.
Kolika je novčana vrijednost štete nastale na zgradi
KAMOD za izvođenja radova u Zvijezdi?
– Nemamo taj podatak. Izrađeni su elaborati i sada ugovaramo
izradu projektne dokumentacije koja će dati procjenu.
Koja obnova od potresa je bila najizazovnija?
– Zasigurno zgrade Hrvatskog doma jer je imala najveća oštećenja.
Tek kad je započela rekonstrukcija uvidjelo se da su oštećenja
veća no što se smatralo. Radnici na gradilištu su bili u vrlo
velikoj opasnosti.
U što će se daljnje ulagati za te obnove?
– Kod svih objekata će se ulagati u unutarnje uređenje –
elektro-instalacija, instalacija grijanja, vode, kanalizacija,
stolariju, uređenje podova i zidova.
Je li kuća Mihalić vjerodostojnog izgleda?
– Projekti konstrukcijske i cjelovite obnove su rađeni u skladu s
konzervatorskim uvjetima koje smo poštovali.
Bi li Stjepan Mihalić prepoznao svoju kuću?
– Mislim da bi.
Bilo je komentara na društvenim mrežama da ne liči na
prijašnje zdanje.
– Kuća je s vremenom poprimala drugi izgled, ali po projektu je
vraćamo u prvotno zdanje. Možda netko ne zna kako je prvotno
izgledala pa stoga tako komentira.
Jeste li se susretali s nekonzistentnošću
konzervatora?
– Nismo. S njima bismo uvijek pronašli zajednički jezik.
Jeste li možda primijetili da se njihovi kriteriji
selektivno primjenjuju, da ponegdje insistiraju na njima, a da su
ponegdje fleksibilni?
– Nisam. Uvjeti su sigurno stroži, ako se govori o objektima koji
su pojedinačno kulturno dobro, ali tako treba i biti.
Rušenje nestabilnih kuća po nalogu Državnog inspektorata
je donekle promijenilo izgled grada. Koliko ih se
srušilo?
– Možda dvadesetak. Ne mogu reći točan podatak jer taj postupak
nije vodio moj upravni odjel, a on vodi uklanjanje objekata na
prostoru bivše vojarne Luščić.
Kako tu napredujemo?
– Proveli smo postupak javne nabave za uklanjanje tridesetak
objekata – nešto smo ih uklonili lani, a upravo se uklanjaju oni
koji se nalaze na čestici u državnom vlasništvu i započelo je
uklanjanje nekadašnje upravne zgrade.
To je velik objekt. Je li mogao biti sačuvan?
– Oštećen je i prostorni plan niti ne predviđa njegovo
zadržavanje.
Uglavnom, tamo se počinje graditi vrtić.
– Da. Prošlog tjedna smo potpisali ugovor s izvođačem radova koji
će započeti najkasnije prvog tjedna u rujnu, a rok za njihovo
izvođenje je 12 mjeseci, nakon čega će biti primopredaja objekta
i potom počinje teći rok od mjesec dana za opremanje zgrade, za
što smo također proveli nabavu. Tamo će biti četiri jasličke i
šest vrtićkih grupa i vrtić će moći smjestiti dvjesto djece. To
će biti središnji objekt u kojemu će se priređivati obroci za taj
i druge vrtiće. To će biti objekt na kat. Svaki boravak će imati
svoju terasu, a vrtić će imati i dvoranu. Predviđeni su i
prostori za djelatnike, spremište za opremu, praonica rublja,
veliko dječje igralište i parkiralište.
Kada će prostor nekadašnje vojarne Luščić bit
raskrčen?
– Svi će hangari biti uklonjeni do kraja studenog, kao i velika
upravna zgrada.
Koje su zadnje informacije glede vrtića u Rečici i
Hrnetiću?
– Vrtić u Rečici je završen s dvije jasličke i jednom vrtićkom
grupom, a primit će 46 mališana. Taj projekt smo sufinancirali
također iz NPOO. Što se tiče vrtića u Hrnetiću, projektira se
dogradnja osnovne škole za potrebe vrtića.
Je li u planu izgradnja još vrtića?
– S ova tri će se osigurati kapaciteti za to da sva djeca imaju
mjesto u vrtiću.
Oštećenja u Kraševoj su obuhvatila i zgradu Veleučilišta
u Karlovcu. Je li nedvosmisleno utvrđena vrijednost
oštećenja?
– Nije jer nije izrađen projekt sanacije. Bez toga ne možemo
govoriti o iznosu.
Nastradala je i nova upravna zgrada Srpske pravoslavne
crkve u toj ulici. Zašto su nastala sva ta oštećenja?
– Teško je odgovoriti na to pitanje jer nisam stručna za
geomehaniku. Gdje god se radi dođe do oštećenja. Radilo se na
velikim dubinama i blizu objekata.
Predstavnik inicijative građana Zvijezde i Gaze Milan
Medić bi vjerojatno sada reagirao na tvrdnju da se mora oštetiti
tvrdnjom da se ne mora.
– Nešto se ne može predvidjeti. Svi bismo radije da se to nije
dogodilo, no moramo uprijeti svoja znanja i mogućnosti da se
oštećenja saniraju.
Premijer Andrej Plenković je nekidan rekao da se ne
bi moglo u Hrvatskoj graditi bez stranih radnika. Postoji li
kriza građevinskog sektora i je li to što se dogodilo u Zvijezdi
odraz te krize?
– Najveća je kriza nedostatka građevinskih djelatnika jer se
uistinu puno gradi.
Imaju li angažirani djelatnici dostatna stručna
znanja?
– Ne bih rekla da nemaju. Jednostavno manjka radnika.
Upozoravano je na probleme s vlagom u središnjoj zgradi
Muzeja grada Karlovca. Je li se to riješilo?
– Ona je i dalje u obnovi i kada bude završena neće biti nikakve
vlage.
U što se sada ulaže spomenička renta?
– Neki su odustali jer nisu uspjeli zatvoriti financijsku
konstrukciju ili nisu pronašli izvođača radova, a na nekim
mjestima se uspješno ulaže, primjerice na Korzu gdje radovi jako
dobro napreduju.
Koliko se ove godine ulaže po toj osnovi?
– Sto tisuća eura.
Jesu li kriteriji dodjele novca prestrogi? Kritizirano je
da se ne smije imati niti najmanji dug prema bilo kome radi
dobivanja novca po osnovi spomeničke rente.
– Neki nisu zadovoljili poziv jer je netko od suvlasnika imao
dugovanja prema Gradu Karlovcu ili gradskim tvrtkama, no u lipnju
je usvojen izmijenjen pravilnik koji će se primjenjivati iduće
godine, a po njemu je uklonjen uvjet da se ne smije imati
dugovanja prema gradskim tvrtkama, a ostao je uvjet da se ne
smije imati dugovanja prema Gradu Karlovcu.
Predviđena su i ulaganja u nogostupe.
– Jesu. Trenutačno se gradi u Žumberačkoj. Tamo se izvode radovi
na odvodnji i vodoopskrbi. Ako će biti jesen bez puno kiše, nadam
se da bismo to mogli završiti do kraja godine. Nogostup Sajevac –
Kamensko obuhvaća cijeli Sajevac do prvih kuća na Kameskom.
Pokrenut je postupak javne nabave za odabir izvođača i 10. rujna
otvaramo te ponude. Pri kraju je izrada projektne dokumentacije
za nogostup u Hrnetiću i Kaštelu. Nismo ranije mogli to učiniti
jer smo čekali završni sloj na prometnici od kojega ovise visine
poteza projektiranja nogostupa.
Što ćete predložiti da se uvrsti u gradski proračun za
sljedeću godinu?
– Završetak projekata koje započinjemo ove godine, projekte koji
se financiraju iz mehanizma integriranih teritorijalnih ulaganja
– park Grabrik i prometnica u Luščiću. Sigurno će u proračun za
sljedeću godinu ući i izgradnja obilaznica Zvijezde, a možda i
obnova Trga bana Josipa Jelačića. Prikupljamo upravo prijedloge
vijeća mjesnih odbora i gradskih četvrti pa ćemo i na osnovu toga
raditi prijedlog proračuna. Ući će projekti za koje imamo spremne
građevinske dozvole.
Što je u planu za izgradnju i obnovu od sportske
infrastrukture?
– Imamo završenu projektnu dokumentaciju za dječje igralište u
Donjem Pokupju, a imat ćemo i za sportsko. Imamo gotovu projektnu
dokumentaciju za izgradnju novog igrališta u Modrušanovom parku.
Realizacije tih projekata ovise i o pozivima za takva ulaganja.
Ako osiguramo sufinanciranja, uložit ćemo.
Imate li u vidu obnovu Sokolskog doma i igrališta
Šanac?
– Za obnovu Sokolskog doma smo s Fondom za zaštitu okoliša i
energetsku učinkovitost potpisali ugovor i u rujnu započinjemo
postupak javne nabave, pa će se obnovi pristupiti sljedeće
godine. Za Šanac imamo završenu projektnu dokumentaciju i
građevinsku dozvolu, ali čekamo poziv na koji se možemo javiti
radi sufinanciranja.
Kada će po Vašoj procjeni Karlovčani moći ugodno
prošetati Zvijezdom bez bilo kakvih radova? Kada će se staviti
“točka na i” na sve radove?
– Nadam se da će do kraja iduće godine biti sve gotovo, a do
kraja ove da će biti gotovo radovi u Radićevoj i u što većem
broju bočnih ulica.
Što Vam je glavna preokupacija na području zaštite
okoliša?
– Razvrstavanje otpada. Radimo na tome da imamo što manju
količinu miješanog komunalnog otpada. Donijeli smo i novu odluku
koja se odnosi na gospodarenje otpadom. Jako nam je dobar projekt
ove godine bio sa sadnjom novog drveća. Uspješno smo ga završili
i Fondu za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost smo se
prijavili za dodatnu sadnju. Upravo traje javna nabava za sadnju
novog drveća po Karlovcu. Traje javna nabava i za ugradnju
polupodzemnih spremnika, prvo kod nebodera. Do kraja godine
očekujemo ugradnju takvih spremnika za papir, plastiku i tekstil.
Sadi li se drveće planski ili tek toliko da se posadi po
nekoj kvoti?
– Radi se u skladu s prostornim planovima u suradnji našeg odjela
i tvrtke Zelenilo.
U Krležinoj ste zaklonili mural s likom Miroslava Krleže,
koji je realna likovna i prostorna vrijednost.
– Tamo je drvored u prostornom planu, no ne bih rekla da smo ga
zaklonili – ima mjesta i za jedno i za drugo.
Doktorica ste znanosti s područja građevine i doktorirali
ste na betonu kao temi. Je li Vam draži posao kojim se sada
bavite od bavljenja znanošću?
– Trenutačno se manje bavim znanošću, a ranije jesam objavljivala
znanstvene članke. U svakom slučaju su mi svi ovi projekti
izazovni i sada sam orijentirana na operativan praktički rad.