SpiKA, Duško Labus – predvodnik NL Volim Karlovac: Ovo je zakarlovačku vlast opozicija iz snova

Gledajući arhivu primjećuje se da su karlovački mediji u onom nedemokratskom sustavu bili kritičniji od pojedinih redakcija i novinara danas. Kako gledaš na takav fenomen?

• Naši karlovački mediji žive od banera, takvih vrsta reklama. Svi se mediji trude biti nezavisni. Neki u tome ne uspijevaju. Prilično sam anoniman i utoliko mi je teže doći do gradskih medija. Moja riječ i nema veliku težinu, a razlog je u tome što vlast zauzima cijeli medijski prostor.

Davor Petračić, primjerice, možda i najistaknutiji opozicionar, nikad nije dao intervju gradskim medijima.

• Ne znam je li imao, ja nisam sigurno. Ovo je moj prvi intervju. Mediji ne iskazuju interes za takvog anonimca. Tako se karte slažu – oni koji su se izborili za medijski prostor ga i pune, a mi dobijemo mrvice.

Kako uspijevaš premostiti blokadu?

• Jedan od načina je i ova SpiKA, da se bolje upozna tko je Laba. Ima zatrovanih kojekakvim pogrešnim predodžbama. Ovim putem može vidjeti da nismo anonimni zlo Karlovca, da imamo nešto pametno za kazati, da promišljamo karlovački.

Tko anonime smatra zlom?

• Možda ne smatra zlom, ali postoje oni koji nam ne daju mogućnost kvalitetnog predstavljanja. Čitava se komunikacija danas svodi na mreži na kojoj smo dužni komunicirati s gomilom bezimenih. Internetski prostor je zagađen. Volim razgovarati s ljudima oči-u-oči, što mi da je priliku da pokažem što mislim i znam, a znam dosta toga.

Što znaš?

• Znam mnogo o infrastrukturi. Kampanju baziram na ukazivanju na nepravilnosti i predlaganju načina njihovog ispravljanja. Promišljamo infrastrukturni ciklus, jer može najviše doprinjeti gradu s obzirom da podrazumijeva radove. Nešto znam o infrastrukturi i građevinskim i komunalnim poslovima.

Koliko je komunalnih redara u gradu?

• Imamo jednog redara i jednog savjetnika, koliko mi je poznato.

Savjetnik savjetuje iz ureda?

• Pretpostavljam da je tako. Baratam s javno dostupnim informacijama. Moram ući u sustav da reagiram. Zato je i jedan od prijedloga Platforme 047 upravo osnivanje Ureda za infrastrukturu.

Imaš li osobna iskustva sa sustavom koji protežira, kako tvrdiš, nesposobne, a podobne? Je li ti se osobno zamjerio?

• Jest. Ne bih to nazvao nesporazumom, nego nečime mnogo gorim, ali sam korektan. Dolaze i do mene zapažanja da sam agresivan ili oštar. Nastojat ću biti korektan čitavo vrijeme kampanje, bez obzira na sve. Imao sam loše iskustvo koje mi je ugrozilo egzistenciju.

O čemu se konkretno radi?

• Radio sam u uredu u kojem sam bio odmah prozvan za nešto što nema zdrave veze s pameću. Nisam mogao vjerovati da se takve stvari mogu događati.

Što se događalo?

• Ne bih to htio prepričavati. Pokušavam to objasniti time da sam ušao u krivo vrijeme na krivo mjesto.

Ne postoje loša iskustva?

• Ovo je jedno dobro s lošim posljedicama po mene. Cijeli moj život je jedna vrst borbe, ne predajem se, aktivan sam i uvijek idem dalje.

Do penzije?

• Nadam se da ću je dočekati, pa uživati u blagodatima svog rada. Imao sam loše iskustvo, dakle, kasnije sam pokušao dokučiti zašto je to tako. U sustavu ne možete dobiti kvalitetnu informaciju. Smatram da će vrijeme pokazati da radim ispravnu stvar s nezavisnom listom.

Očekujete osvajanje apsolutne većine u Gradskom vijeću?

• Ne, realni smo. Trezveno razmišljam. Predstavljam Nezavisnu listu “Volim Karlovac”, jednu od niza opcija koje će se pojaviti u Karlovcu. Čim se natječemo, očekujemo prolaznost. Želim mogućnost predstaviti svoje ideje i u Gradskom vijeću.

Nakon što uđete u Gradsko vijeće koalirat ćete s HDZ-om?

• Pitanje je nepristojno. Odgovor je negativan.

Je li karlovačka oporba tragičan slučaj?

• Jest. Teško je osmisliti grozan, ali prikladan izraz za ono što nam se u Karlovcu događa. Ne mogu promijeniti nešto drastično, ali mogu ponuditi struku i znanje prijedlozima koji se zasnivaju na realnom. U realnom sektoru sam dva desetljeća. Znam što znači stvaranje dodatne vrijednosti vlastitim rukama. Smatram se kompetentnim u tom dijelu posla. Ono što govorim ne dopire do opozicije, a do HDZ-a ne mora niti doprijeti. Oni su toliko sretni da neće niti imati predizbornu kampanju. Opozicija je onakva kakvu svaki političar na vlasti može samo sanjati. Za karlovačku vlast ovo je opozicija iz snova.

Zašto ne uspijeva 12 godina ugroziti vlast? Nije artikulirana, osim donekle Petračića?

• Ne znam zašto je opozicija neuspješna. Na prošlim izborima smo izašli kao “Naprijed Karlovac” koalicija, a Davora smo postavili kao nositelja. Četvorogodišnjim radom u Gradskom vijeću, u koje nisam uspio ući, što je jedan od razloga našeg razilaženja, mu je omogućeno prisustvo u medijima. To mu je dalo vidljivost za izbore, a to ga je i financijski učinilo spremnijim. Ima svoj smjer i to poštujem. Ostali lutaju i traže se. Tako dolazimo do toga da nitko nije nigdje.

Jeste li razgovarali međusobno uoči ovih izbora?

• Jesmo. Ponosan sam na to što sam uoči prošlih izbora napravio “Naprijed Karlovac” koaliciju. Htio sam proširiti tako priču i za ove izbore. Ostavio sam svima otvorena vrata. Zvao sam Davora i s njime razgovarao. “Laba, svatko ima pravo da bira kada, kamo i s kime će ići”, odgovorio mi je. Cijelo vrijeme su postojali dogovori između oporbenih opcija, međutim vidim da od zajedničkog izlaska na izbore nema ništa. Nešto se među ljudima poremetilo. Zauzete su rovovske pozicije. Hrvatska narodna stranka-liberalni demokrati kao da je dobila krila, raštrkala se na sve strane, otkako su im pristupili Nikola Badovinac i Marina Novaković Matanić.

Jesi li ironičan?

• Nisam. Govorim to u pozitivnom smislu. Dali su si truda. Računao sam da će Socijaldemokratska partija Hrvatske reagirati na okupljanje opozicije.

Računaju na 20 posto glasova po inerciji?

• Ne znam što računaju. Očigledno osobe s kojima sam razgovarao nisu relevantne u SDP-u. Ispada da sam pričao u prazno. Iskreno sam se nadao da postoji nekakva šansa, ali izgleda da smo svi HDZ-ovci. Molim te da od toga sada ne praviš naslov.

Bio bi savršen.

• Molim te da ipak ne bude tako. No, kao da se svi trudimo da ova vlast opstane. Ne mogu to razumjeti. Međutim, rubno sam u politici.

S kojom motivacijom?

• Želja mi je da moje dijete ima barem djelomično put kakav sam imao – da se školuje, pa i u Zagrebu, a zatim vrati u Karlovac i tu stvori život. Rođeni sam Karlovčanin sa Zrinskog trga, odrastao sam na Velikoj promenadi, proživio sam Karlovac karlovački, pa, unatoč razočarenjima koja imam na dnevnoj, tjednoj i mjesečnoj bazi i dalje sam optimist. U krajnjoj liniji, i glazba je nešto gdje nastojim ostaviti trag. Putujem mnogo po Hrvatskoj i jako je lijepo čuti da se zna za Tahijeve kmetove, kao što sam nekidan čuo od ljudi u Orahovici, primjerice. Veseli me spominjanje benda i Karlovca. Dakle, utjecao sam nekako da se o Karlovcu priča i mimo negativnih naslova u medijima.

Uspoređuješ li mjesta koja posjećuješ s Karlovcem?

• Da. Bio sam u malim i velikim mjestima diljem zemlje. Točno se osjeti prijelaz iz jedne u drugu regiju. Mnogo boravim u posljednje vrijeme u Slavoniji, pa sam tako otkrio i Valpovo, primjerice.

Dakle, možemo poručiti Darku Liscu, novinaru i književniku koji smatra da tog mjesta nema, da postoji?

• Naslućujem da bi to moglo biti Valpovo, i dalje nisam uvjeren da nije sve to fejk. Ne želim mu poljuljati stanovište. Osjetim u posljednje vrijeme da se nešto događa, bez obzira koliko je Slavonija i dalje zapuštena. Živosti u gradovima ima, ima ga u Vukovaru, bez obzira što taj grad živi najviše od 7 do 15 sati. Stanje je loše, ali se svagdje nešto radi. U Đakovu se središnji trg renovira, što je veliki kapitalni zahvat. Volim to komentirati, jer mi je to struka. Upravo sam se vratio iz Varaždina, gdje se također radi. Primjetno je da su u svim većim gradovima periferije pretvorene u trgovačke zone, a mi smo fascinantni po tome što smo sve trgovačke centre uspjeli prebaciti u centar. Za to je zaslužan HDZ. Arena u Zagrebu je na solidnom mjestu, urbanistički je dobro postavljena. Trebali bismo na Ilovcu, na mjestu gdje je bio Bauhaus, imati mjesto za takve trgovačke centre. Uvijek sam zainteresiran za prometnu regulaciju u središtima gradova. Napravio sam u Puli prometni prekršaj tako da sam stao na kratko i upalio sva četiri žmigavca, a odmah se pojavio njihov komunalni redar koji me opomenuo. Koristim i svoj posao da vidim kakvi su drugi gradovi u Hrvatskoj. Raditi usporedbe Rovinja i Požege, primjerice, je nespretno, ali dobijem mnogo ideja obilaskom različitih mjesta. Stoga pozitivnim pristupom pokušavam razbiti predrasude prema meni osobno i nezavisnoj listi koju vodim.

O kakvim predrasudama govoriš?

• Prisiljeni smo uvijek biti u društvu s onima koje poznajemo, pa dobijemo komentare tipa “Kaj ti, Laba, ‘oćeš” ili “Kaj te briga za komunalne redare, kao da nešto znaš o tome”. Netko je, primjerice, zabrijao, želeći mene ili nekog drugog uvrijediti, pa poručio da se vratim na Kordun. Pokušava me se smjestiti tamo gdje nemam nikoga, gdje nikada nisam živio. Očigledno se hejta. To su predrasude koje nastojim afirmativnim djelovanjem razbiti. Ne bi trebalo buditi sumnje u moju dobru namjeru, jer sam rođeni Karlovčanin. To je fenomenalna demokracija koju smo dobili u odnosu na mračno doba 1980-ih kada nismo smjeli sjediti na zidiću ispred Stare Korane, kod Miloša ili stajati ispred Putnika u Radićevoj, jer se tu okupljaju klošari, kako se govorilo. To je moja mladost. Htio bih da se u novom, demokratskom, okruženju koji nam je serviran zna da smo tada morali u Trst po žvakače, ali nismo bili previše opterećeni. Stariji sam, drugačije promišljam, pa više brinem. Želim djetetu omogućiti da ne ide u inozemstvo živjeti i raditi. Ovo moje bavljenje politikom nije profesionalno. Osnova za iskazivanje mojih stavova je egzistencija obitelji. Kroz politiku pokušavam promijeniti sustav vladanja u Karlovcu nudeći realni program. U tom smislu se bavim politikom, a utoliko je to opterećenje, jer zli jezici uvijek čitaju pogrešno, nekakve zakulisne igre i slično. Od toga se pobjeći ne može. Govorim o unaprijed definiranim stavovima koje pokušavam promijeniti.

Kako animirati pasivan dio biračkog tijela?

• Takvima se ne obraćam. Zanimaju me prvenstveno zainteresirani za ono što se događa u gradu. To su oni koji su izlazili na izbore, propitkivali, koji su informirani, oni koji su čitali programe. Tu ne mislim na 9.900 birača HDZ-a, nego na sedam ili osam tisuća onih koji su izlazili na izbore i nekome od nas davali glas. Takvima se obraćam. Ili će prepoznati o čemu pričamo ili neće izaći na izbore. Oni koji ostaju doma smatraju da su svi isti i toliko su zakopani u taj svoj stav, da nemam vremena da ih razuvjerim. Ako netko prihvati ono što opozicija govori, bit ću zadovoljan. Ako ne prihvati, ne računam na njega. Ostat će doma na dan izbora, a njegov glas će otići HDZ-u. Moj cilj je pokušati probiti se u medije u kojima bih iznio program te na to dobio pozitivne ili negativne reakcije. Neka samo deset posto čitatelja ovog intervjua kaže da govorim možda i dobro neke stvari, bit ću zadovoljan. To će me ispuniti. Uskoro će biti i promocija CD-a, pa ću vidjeti i reakcije na to.

To je debitatnski album Tahijevih kmetova?

• Tako je. Izdajemo ga nakon 35 godina postojanja benda. Imali smo malu pauzu u djelovanju od 26 godina. Razišli smo se 1984. godine kada smo otišli na odsluženje vojnog roka, pa na fakultet. Fenomenalno je da se nakon 26 godina obrati frend i pozove te na proslavu 30. godišnjice panka u Karlovcu. To me je jako podiglo duhovno. Uspjeli smo pokrenuti bend, imamo nekoliko svirki godišnje. Sviramo autorske pjesme. Snimili smo u studiju 11 pjesama. Početkom travnja će biti promocija. Na njoj ću vidjeti kako Karlovac diše, ima li pankerskog žara iz 1980-ih ili ovom gradu više nema pomoći. Promocija će biti na Maloj sceni Hrvatskog doma gdje je sve i počelo.

Kako?

• Tako što je tada djelovao Omladinski dom “Bratsko-jedinstvo”. Ispod Male scene, koja se pokazala kao zgodan alternativni klub, je bio studio. Pratili smo renomirane glazbenike i sanjali da ćemo biti poput njih. Kada su se karlovački bendovi opet okupili, ponovno sam krenuo prema Maloj sceni. Ušao sam u tu devastiranu rupu bez struje i vode. Tada sam doznao da s Hrvatskim domom upravlja Hrvatska seljačka stranka, konkretno smo razgovarali s njezinim čelnikom Željkom Objadinom. Osnovali smo Udrugu za promicanje alternativne kulture Karlovac kako bi bendovi koji su se počeli ponovno okupljati imaju polazište. Vlastitim radom i sredstvima smo uveli struju, improvizirali pozornicu, pokrpali rupe… Tada smo odlučili pokušati nešto više. Prvo priopćenje za javnost Nezavisne liste “Volim Karlovac” je bilo baš na temu Hrvatskog doma, jer smo vezani za to mjesto kao i za Radićevu, Staru Koranu.

Što pamtiš?

• Doba kada su se razlikovali gradska ekipa i oni koji su tu radili od ponedjeljka do petka. Tada je Jugoturbina imala oko sedam tisuća zaposlenih i za radnih dana je grad bio krcat. Postojala je vikend-migracija, jer je bilo za vikenda mnogo manje ljudi. Nije bilo trvljenja između ta dva svijeta, jer su bila manje-više paralelna, svaki je furao svoju nekakavu priču. Pamtim Foginovo kupalište i ljetno disko koje je bilo tamo. Tahijevi kmetovi su nastupili 1981. prvi puta na rakovačkom vašaru na Foginovom. Pohađao sam Gimnaziju Karlovac i sjećanja na to me vesele. Školstvo je bilo dobro posloženo.

Bio si u sistemu kojeg je uveo Stipe Šuvar?

• Da. Započeo sam školovanje u tom sistemu i izgurao ga do kraja. Predznanje koje sam stekao u Gimnaziji Karlovac mi je pomoglo u daljnjem školovanju. Zadovoljan sam s načinom na koji su nas pripremili. Vidim što moj klinac, koji je osnovnoškolac, uči u školi.

Što?

• Opširno je gradivo, a brzo ga prolaze. Previše toga moraju znati u prekratkom roku. Izrazito mnogo vremena radimo s našom djecom. Naši roditelji nisu bili svi fakultetski obrazovani, pa nas baš nisu mogli pratiti, ali u svakom slučaju nisu radili s nama kao što radimo danas sa svojom djecom.

Navodno je statika Hrvatskog doma loša. Što znaš o tome?

• Imam spoznaje temeljem vlastitog vještačenja. Moje procjene se nisu podudarale s uloženim u Malu scenu. Gledao sam što je potrebno učiniti da se ostvare minimalni tehnički uvjeti, a učinjeno je mnogo više. Uloženo je dvostruko više od onoga što sam procijenio da je potrebno. Nakon što sam objavio troškovnik, raspisan je natječaj. Radove je izvodila zagrebačka tvrtka. Nisam zadovoljan troškovnikom, ali ne mogu biti konkretniji od toga, jer je sve urađeno po slovu zakona. Zadivljujuće je što je u Karlovcu sve zakonito, pa i to da se nešto što treba stajati 70.000 kuna plati 700.000 kuna. Nije ostvarena mogućnost da se Mala scena otvori prema velikoj dvorani. Na dulje vrijeme smo završili priču s Hrvatskim domom. Pitanje statike je bespredmetno, jer nemamo razrađen projekt. Spasi me, Bože, više projekata, elaborata, mišljenja i prezentacija, jer nas je samo papirologija za bazen stajala sedam milijuna kuna. Statika jest upitna, ali je tehnologija u graditeljstvu toliko uznapredovala da nije problem riješiti bilo što, nego kome prostor povjeriti i što s njime uraditi. Nezavisna scena pokušava nešto uraditi tamo, ali za to moramo imati dugoročno osigurana financijska sredstva. Dobrim projektom se sredstva mogu dobiti. No, ne znam postoji li takav projekt za Hrvatski dom. Isto je i s kinom Edison – sve se zna, a ne zna se ništa. No, u Karlovcu je tako – stanje je fenomenalno, a u principu imamo sedam ljudi za prosvjed. Ne može se zainteresirati one koji nisu zainteresirani.

Pokazalo se da tih sedam ili osam tisuća birača koji ne podržavaju HDZ nije dostatan broj za promjenu vlasti, dakle moraju se nezainteresirani animirati?

• Ostatak opozicije svojim djelovanjem treba pridobiti dio onih do kojih ne mogu doprijeti. Možda će nezainteresirani doživjeti nekoga drugoga. Nisu svi ludi za mnom. Možda je prerano za ozbiljnu kampanju.

HDZ je u kampanji već godinu dana najmanje.

• Njihova kampanja je počela obilaskom mjesnih odbora i gradskih četvrti. To je baš bilo brutalno. Iznenadilo me to. Kampanja je dovela dotle da se na facebooku sprda postavljajući pitanje gdje je nestao Jelić. Mandić iskače iz paštete više nego Jadranka Kosor svojevremeno. Koriste ono što im je na raspolaganju i što im dozvoljava nezainteresirana javnost. Zanemarivo je to što se par likova buni.

HDZ ništa ne prepušta slučaju, a oporba sve?

• S ovim izborima će oporba doživjeti katarzu i shvatiti da će egotripovi i međusobna netrpeljivost dovesti do toga da HDZ, koji nije nikad bio slabiji, opstane. Infrastrukturu koju je stvorio oko sebe Jelić povlači prema županiji. Radio sam u Karlovačkoj županiji, pa i temeljem toga procjenjujem da će se Jelić doživotno ukopati na mjestu župana, jer mu je to super mjesto, njegova zamjenica Martina Furdek-Hajdin će krvavo odrađivati sve što je potrebno, a upravo njezin nositelj i smisao županije – za koju se nadam da će nestati u ovoj formi – Upravni odjel za prostorno uređenje, građenje i zaštitu okoliša. M. Furdek-Hajdin je sposobna arhitektica sa strukom iza sebe, a Jelić će uživati u kvalitetnoj hladovini. Gradski prsten kojim se vlast do sada hranila će izvesti manju pobunu, jer će biti vraćeni na marginu. Uglavnom, u Karlovačkoj županiji je previše ljudi i posebno previše Ogulinaca. Nemam ništa protiv da se zapošljavaju. Svi smo željni posla. No, postoje organizirani autobusi za zaposlenike Karlovačke županije iz Ogulina u Karlovac.

Radi se o nepotizmu u režiji Ivana Vučića, župana Karlovačke županije, koji je Ogulinac?

• To se podrazumijeva. Ako se među podobnima pojavi netko sposoban, dobrodošao je. Ipak, želim biti konstruktivan i afirmativan. Samo kažem da će županija s Jelićem na čelu biti isto što i do sada – neučinkovita u izgradnji infrastrukture i neće se rješavati ključni problemi. Htio sam pomoći možebitnim kandidatima za župana prijedlogom da se ukine Županijski ured za ceste, jer je svrha samome sebi i opterećenje svima?

Je li to slučaj i s Inkasatorom? 

• Želio sam se kandidirati za direktora te gradske tvrtke, no HDZ je toliko fenomenalno to namjestio da bih si samo naštetio javljanjem na natječaj. Neprihvatljivo mi je kao građevinaru ono što Inkasator radi. To pod hitno treba rješavati. Rekonstrukcija gradske uprave i gradskih tvrtki bi trebala biti osnova da bi se infrastrukturni ciklus mogao pokrenuti.

Je li ta tvrtka potrebna?

• Inkasator treba u potpunosti preustrojiti. Pojavit će se pitanje socijalne osjetljivosti koje se nije postavljalo kada sam bio gladan i žedan. Nitko me nije pitao imam li za kruh i mlijeko. Zašto bih morao biti socijalno osjetljiv, pa tridesetak zaposlenika viška ne poslati na burzu rada?

Zašto bi Grad imao tvrtku koja upravlja nekretninama?

• Upravo tako.

Zašto Grad, Vodovod i kanalizacija i Čistoća preplaćuju uslugu posredovanja u naplati koju vrši Inkasator koji bez tih prihoda ne bi postojao? Tvrtka postoji samo da bi zapošljavala?

• Sve je pokriveno odlukom Gradskog vijeća, nekakvim papirom. Inkasator radi također na bazi natječaja za takozvane vanjske suradnike. Naplaćuju to što pošalju svog majstora. Da bi se bilo što reformiralo, moramo promijeniti politike gradonačelnika i Gradskog vijeća, razbiti umreženost. Ništa se ne može napraviti, ako se vlast ne promijeni.

Opozicija i mediji nisu djelatni?

• Sve se svodi na individualna bockanja. Kada se o nekom tekstu, kritici ili ideji raspravi sedam dana, doživjet ćemo uspjeh. Tako se može steći kritična masa. Dobar početak je bio na prošlim izborima. Pojavili su se tada i Davor Bajs, Draženka Polović s besprijekornim tekstovima i ostali. Slično je zatalasao i Domagoj Švegar. No, pojedinac ne može sam ništa. U htijenju da napravim nešto dobro izgorjet ću vrlo vjerojatno, ako ne uspijem doći do javnosti, odnosno ako ona to ne nagradi.

Na čemu temeljiš optimizam?

• Dio glasova će ići u vjetar, ali će vjerojatno svatko na svoj način animirati dio glasača. I dalje postoji nada u dogovor opozicije do izbora. Ako bismo i rascjepkani izašli na izbore, možda uspijemo polučiti povoljan rezultat. SDP će možda uzeti dobar dio glasača, kao i HNS. Koliko su Davoru naklonjeni mediji trebao bi pobijediti. Bit će dobro i ako naša lista prođe izborni prag. Dakle, kad se sve zbroji, možda dođemo na omjer vladajućih i oporbenih političara u Gradskom vijeću od 13 naspram 12. Samo da tada više ne bude padova na koranskom slapu kao 2005. godine.

Razgovarao Marin Bakić/Aktiviraj Karlovac