uz postojeće aktivne društvene mreže i cjelokupan press i promo
projekt vođenja prostora i programa te rada na popularizaciji
grada, lokacije Hrvatskog doma i tematskih sadržaja u okviru
prostora.
2. Projekt upravljačkog tima temeljen na sustavu upravljanja
kvalitetom pripreme, provedbe i praćenja isplativosti i
standarda izvedbe.
3. postojeće dugogodišnje poveznice s osobama, medijima i
centrima temeljene na eminentnim imenima kulture, glazbe i
umjetnosti s kojima surađujemo dugi niz godina a u svrhu
kvalitete ponude, edukacije, radionica, popularizacije prostora
i grada te suradnje na određenim projektima u partnerstvu.
Zaključak:
Nove generacije upravljanja ovakvim prostorima i programima kao i
lokalna vlast, ukoliko žele postići vrhunske rezultate, moraju
uvažiti prije svega nužnost sustavnosti djelovanja što
pretpostavlja čitav niz novih znanja i komunikacijskih vještina.
Njihova spremnost da projektnu razinu vide multidimenzionalno
kroz estetsku, organizacijsku, medijsku, suradničku te komponentu
javnog djelovanja, osigurava im uspješnost i priznatost kako u
lokalnim, regionalnim, nacionalnim i međunarodnim okvirima.
Kulturni management uvažava izrazitu otvorenost,
inovativnost, unutrašnju dosljednost, prepoznatljivost u široj
okolini te prije svega orijentiranost na publiku i evaluaciju
ukupnog djelovanja. Unutar europskih iskustava lokalni projekti
po svojoj smještenosti, ukoliko zadovoljavaju kriterij izvrsnosti
uz sustavnu lidersku podršku, zadobivaju europsku relevantnost.
Proces evaluacije i autoevaluacije ključan je za podizanje
kapaciteta i ukupni organizacijski razvoj. Promjena kulturnog
konteksta nametnula je svladavanje određenih znanja i vještina
kao nužni preduvjet kompetentnog i uspješnog liderstva u kulturi.
U tome leži ključ uspješnosti projekta Centra za nezavisnu
kulturu i stvaralaštvo- Hrvatski dom.
KAportal.hr