Karlovački
šport danas broji 133 udruge s oko pet tisuća natjecatelja koji
djeluju na području Karlovca te su kroz njih zastupljeni gotovo
svi športovi. U 57 klubova u prioritetnim športovima djeluje 2600
natjecatelja. U 136 klubova 52 posto su treneri volonteri, 36
posto ostvaruje neku naknadu od kluba, 4,5 posto su profesionalci
u klubovima, a 7,5 posto su profesionalni športski učitelji s
platne liste KŠZ-a u 12 prioritetnih športova. Rekreacijom se u
Karlovcu bavi oko 6000 građana. Od toga su 4450 muškarci i 1580
žene.
U 2012. Grad je izdvojio za program javnih potreba u športu više
od 13,0 milijuna kuna. Izdvajanje sredstava za šport iz proračuna
za 2013. godinu, usprkos recesiji i lošoj gospodarskoj situaciji,
biti će nešto više nego prošle godine i iznosi 6,15 posto
gradskog proračuna. Ako se u obzir uzme cjelokupno financijsko
okruženje, tada ta sredstva nisu mala. Treba podsjetiti da su ta
sredstva prije 20-ak godina bila znatno veća. Iznosila su oko 10
posto gradskog proračuna, a na intervenciju ondašnjeg
gradonačelnika smanjena su na način da dan-danas šport osjeća
posljedice. Također, za uspješnije djelovanje športskih udruga
neophodni su dodatni financijski izvori – oblici pomoći, poticaji
i ulaganja, ukoliko se želi dostići razina europske uključenosti
djece, mladeži i ostalih građana u športske aktivnosti.
Skupština i sudionici radionica KŠZ-a na temu izrade
Strategije razvoja športa Karlovca do 2020. godine
primijetili neorganiziran rad, što je ujedno i glavni razlog za
neprolaznu ocjenu stanja u klubovima. Prvenstveno se to odnosi na
stručni rad trenera i športskih škola. Dakako da je pritom i
financiranje limitirajući faktor razvoja, što nikako ne znači da
se u tim okvirima ne može i kvalitetnije raditi.
Aktualni problemi športa u gradu na Kupi i Korani povezani su
kadrovskim, organizacijskim i materijalno-financijskim uvjetima.
Zato je prijeko potrebno čim prije odrediti standarde i kriterije
optimalnog stanja športa te donijeti dugoročnu strategiju
njegovog razvoja. Vizija i cilj novog vodstva krovne športske
asocijacije u Karlovcu ide u tom pravcu. Cilj je da se postigne
više, da se športskim uspjesima poveća popularnost i još više
omasovi šport te da se talenti prepoznaju i zadržavaju u lokalnoj
sredini kako bi povukli za sobom što više mladih, budućih
športaša.
KŠZ je stoga pokrenula izradu Strategije razvoja športa
Karlovca do 2020. godine koju je Gradsko vijeće i prihvatilo
na zadnjoj sjednici održanoj 18. ožujka. Neki ciljevi strategije
su već i postignuti – potpisani su ugovori s 12 profesionalnih
trenera na neodređeno, čega do sada nije bilo. Pokrenuta je i
legalizacija svih športskih objekata u gradu koji nemaju
uporabne dozvole.
Ono što je, međutim, karlovačkim klubovima prioritetno i doista
im treba nisu samo reforme, nego učinkovit planm hitnog oporavka.
Pitanje je kako ulagati u klubove da bi ostvarili svoju svrhu
postojanja? Koje programe i u kojoj mjeri sufinancirati da bi se
podržao vrhunski šport, a da bi se istovremeno postigla masovnost
i što veće uključivanje mladih u šport?
Osim trenera profesionalaca, kojih u KŠZ trenutno ima 12, stručni
kadrovi u športu su i pomoćni klupski treneri, liječnici, suci,
športski psiholozi, športski novinari i drugi. Tek njihovim
povezivanjem i međusobnom koordinacijom dobiva se kvalitetan
sustav športa kakav je karakterističan za moderne i športski
orijentirane zemlje. Analizom športskih rezultata pokazalo se da
su vrhunski športski rezultati postignuti najčešće u klubovima
koji imaju profesionalne trenere. Cilj je da se njihov broj u
skorijoj budućnosti poveća s 12 na 15. Istovremeno je i nadzor
nad stručnim radom u klubovima izuzetno važan iz razloga
unapređenja stručnog rada u športu te eliminiranja loših
posljedica nestručnog rada u procesu tjelesnog vježbanja čime bi
se djeca, mladež, športaši i građani zaštitili od nepedagoškog
rada i improvizacije. Iz tih razloga bi trebalo osnovati
kompetentno tijelo za praćenje rada trenera po klubovima.
Plan KŠZ-a je svake godine oformiti i listu perspektivnih
športaša do 18 godina po športskim granama, te voditi brigu o
njihovim programima rada. S njima će klubovi moći potraživati i
sufinanciranje troškova priprema, natjecanja, opreme i ostalo.
Ukoliko financijska situacija bude povoljnija, KŠZ namjerava za
najperspektivnije uvesti stipendije za konkretne programe koje
perspektivni športaši provode tijekom godine. Pojam vrhunskog
športaša odnosi se na športaše koji postižu vrhunske rezultate na
nacionalnim i međunarodnim natjecanjima, a stariji su od 18
godina. Po kriterijima HOO-a, to bi bili športaši prve i druge
kategorije, sukladno Pravilniku o kategorizaciji športaša HOO. Za
takve športaše bi se trebala osigurati stipendija iz gradskog
proračuna, odnosno raspodjele sredstava KŠZ-a ili iz nekih drugih
izvora, a kao pomoć za izvanredne napore i troškove bavljenja
vrhunskim športom. Povezanost s HOO-om glede praćenja
najtalentiranijih mladih športaša trebat će se svakako poboljšati
kako bi se zadržao kontinuitet sve do seniorskog uzrasta.
Iako Karlovac u prosjeku u odnosu na mnoge gradove u Hrvatskoj
raspolaže s dovoljno športskih borilišta, evidentan je nedostatak
bazena za sve športove na vodi, prostora za badminton i squash,
vježbališta za golf ili teren od devet rupa te dodatnih sadržaja.
Bazen u Karlovcu je već 60 godina predizborna tema lokalnih
izbora tako da u nju nitko ozbiljan više ne vjeruje. Realnija je
izgradnja privatnih bazena. Jedan bazen biti će uskoro završen u
krugu bivše tvornice Že-Če, a drugi se najavljuje izgraditi na
mjestu nedavno srušenog hotela Korana. Izgradnja raznih borilišta
za rekreativce na Vunskom polju sigurno bi pridonijela povećanju
populacije građana koji se bavi rekreativni športom. U
Strategiji bi svakako trebalo predvidjeti i te nove
športske sadržaje, a možda ih financirati i iz fondova Europske
unije.
Prema evidencijama KŠZ, u povremenim športskim aktivnostima
sudjeluje jedan dio karlovačke populacije. Međutim, u usporedbi
sa zapadnoeuropskim zemljama, taj broj je još uvijek prenizak i
ciljevi buduće strategije razvoja rekreacije građana trebali bi
biti da se barem izjednači s Europom gdje se rekreacijom bavi
između 30 posto i 70 posto građana. U svakom mjesnom odboru u
kojem postoji športski objekt za bavljenje rekreacijom potrebno
bi bilo organizirati rekreaciju građana. Prelaskom škola na rad u
jednoj smjeni oslobodio bi se i veliki dio dvoranskog kapaciteta
u popodnevnim i večernjim satima, kako za amaterski i vrhunski
šport, tako i za rekreacijski šport.
Očigledno je i da su prijeko potrebni kvalitetni kriteriji za
rangiranje klubova pa je KŠZ pokrenula doradu istih. Na sjednici
Skupštine KŠZ u veljači 2013. usvojen je prijedlog nacrta
Strategije, a na dnevnom redu su bili i
Kriteriji za kategorizaciju klubova. Skupština je
zaključila da je prijedlog Kategorizacije u biti
prijedlog financiranja klubova pa je sukladno tome i promijenjen
naslov predloženog dokumenta. Dobili smo tako kriterije za
financiranje klubova, a kategorizaciju još nemamo! Nije,
nažalost, zaključeno da hitno treba poraditi i na prijedlogu
kategorizacije klubova čiji temelj bi bila kategorizacija HOO-a
koja je najmjerodavnija, a što je, opet, neposredno povezano s
izradom Strategije.
Karlovačka športska obitelj se istinski nada da će strategija
razvoja športa omogućiti napredak športa u gradu, s više novih
sadržaja, te veći postotak onih koji se bave športom. Konačno,
točno je da je karlovačkom športu potrebna Strategija koja je
ujedno i strategija oporavka. Nedvojbeno je da je karlovački
šport konačno dobio zakon – vlastito “sveto pismo” – po kojem će
morati djelovati i koji će netko sposoban trebati provesti u
praksi. To nimalo nije lako. Je li aktualna “športska vlada”
Karlovca to u stanju učiniti? Ako ništa drugo ostat će zapamćena
po tome što je pokrenula i sačinila dokument, Strategiju po kojoj
će se ubuduće raditi. Konačno, strategija se ne može provoditi u
jednom mandatu. Ona je trajna misija i obveza svih koji djeluju u
športu Karlovca, naročito onih koji su trenutno, a to i
ubuduće budu na čelu krovne športske institucije grada
Posla je puno, ali neke stvari Upravni odbor KŠZ nikako ne bi
trebao preskakati i stavljati pod tepih poput, na primjer, izrade
novog Pravilnika o izboru najboljih pojedinaca i klubova
jer je i taj dokument neposredno povezan s već spomenutom
strategijom i kriterijima.
Ovaj tekst je s manjim izmjenama objavljen u knjizi Aktiviraj
Karlovac u izdanju Udruge za razvoj građanske i političke kulture
Karlovac Polka.