Kupa je u ovoj beskrajnoj zimi što se protegla do proljeća, češće
prijetila Karlovcu negoli je to inače slučaj. Vjerojatno bi grad
i “plivao” da nema dva osigurača izgrađena ljudskom rukom. Prvi
najradije ne bi ni spominjali, zid na drežničkoj strani, tu
urbanističku devastaciju i ružnoću samu po sebi bi opravdalo
jedino to da savršeno funkcionira, a činjenica je da onog
monstruozno visokog zida ispod željezničkog mosta kao da nema kad
se voda digne. Zid ima smisla, ali je definitivno trebao biti
niži, da ne spominjemo uređenost i uklapanje u prostor.
Njegovom najvećem zagovaratelju, bivšem direktoru “Vodoprivrede”
Dubravku Deliću nekad su bila puna usta “slapa ruža” da se zid
uljepša, odnosno zakamuflira, no otkad je stupio na mjesto
dogradonačelnika gdje ponešto mogao i konkretno učiniti, ni glasa
o tome. Zid pušta, vizualno grize za oči i prepušten je na volju
više ili manje vještim grafiterima. Stare novine otkrivaju da
zida možda ne bi ni trebalo da je malo veći projekt obrane od
poplave, onaj Kupa-Kupa kanala, završen u cijelosti. Naime,
integralni dio kanala bila je i ustava koja bi u visini Brodaraca
skretala nadiruću vodu u kanal što bi dodatno rateretilo
Karlovac.
Nakon deset godina gradnje, 1980. prokopano je 22 kilometra
kanala i pušten je u rad, ali brana nikad nije napravljena niti
se o njoj danas raspravlja. Baš kao ni o ideji tadašnje Elektre
da spoji ugodno s korisnim i ustavu iskoristi za proizvodnju
električne energije. Ideja je logična, samo je pitanje bi li
hidroelektrana u Brodarcima prouzročila kaos i devastaciju obala
Kupe, kao što to čini HE Lešće rijeci Dobri u donjem toku.
Fotografija je preuzeta sa web stranice KAfotka.
“Pogled u budućnost: Hidroelektrana na Kupi”, Karlovački
tjednik, 31. kolovoza 1972.
Karlovačka Elektra i odjeljak Direkcije za Savu izradili su
zajednički idejni projekt za gradnju HE »Brodarci« na rijeci
Kupi, kojom bi područje uz Kupu (i ne samo ta) dobivala 40
milijuna megavat sati električne energije godišnje. Ideja o
gradnji hidroelektrane u Brodarcima »rodila« se među stručnjacima
dva poduzeća usporedo s gradnjom kanala Kupa-Kupa, kojim bi
trebale otjecati suvišne poplavne vode iz Kupe i pritoka. Kanal
bi bio dug 22 kilometra (9 km je već sagrađeno), a projektom je
medu ostalim predviđena ustava na Kupi, kojom bi se regulirao
protok vode tom rijekom i kanalom. Kako je gradnja takve brane
nužna, došlo se na ideju, da se dvostruko iskoristi. Zajednički
je financiran projekt koji je pokazao da je ideja opravdana i da
bi ustavu trebalo prilagoditi tako da se u budućnosti, kada se
pronađu sredstva, prilagodi hidroelektrani. Karlovačkom odjeljku
Direkcije za Savu, kažu da će ustava biti sagrađena tako, da
jednog dana koristi i za proizvodnju električne energije, a
eventualno i kao most. Branom bi se sagradila i cesta, pa bi na
Kupi tako bio još jedan prijelaz. Sad je teško graditi
hidroelektranu, jer je nemoguće osigurati 70 milijuna dinara,
koliko bi stajala realizacija projekta. Jednog dana, ističu u
karlovačkoj Elektri i Direkciji za Savu nova HE na Kupi bit će
potrebna i tada će dobar dio posla (prilagođavanjem ustave) biti
već obavljen. Time bi i ukupna svota od 70 milijuna dinara bila
znatno smanjena. Generator u takvoj elektrani imao bi 7
megavatampera, što nije beznačajno za lokalne prilike. Elektranom
bi se upravljalo daljinski, čime bi i kilovatsat energije bio
relativno jeftin. Treba osim toga reći, da sadašnje dvije
elektrane u Ozlju daju godišnje 24 milijuna megavatsati a nova bi
davala 40 milijuna.
Pripremio Tihomir Ivka