Nakon rasprave koju je prije par dana u javnosti, točnije na
KAportalu, pokrenuo dr.sc. Davor Bajs a vezano za planove Gradske
toplane o investicijama koje bi trebale smanjiti cijenu grijanja
u Karlovcu, te nizom pitanja na ovu temu, danas se oglasio
direktor GT Inoslav Latković s podužim objašnjenjem planova
toplane.
S obzirom na dužinu teksta i kompleksnost teme, priopćenje
prenosimo u cijelosti.
Ovim putem obraćamo se javnosti, preko 25 tisuća građana grada
Karlovca, koji su spojeni na postojeći centralni sustav grijanja,
našim korisnicima a i svim ostalim građanima koji kroz vlasništvo
i proračun grada Karlovca imaju interes da gradska tvrtka posluje
i promišlja u smjeru pronalaženja načina na koji će osigurati
svojim kupcima jeftinije grijanje, a vezano uz u javnosti
postavljena pitanja u svezi s predstavljenim projektima za buduće
jeftinije grijanje u gradu Karlovcu.
Bit ćemo slobodni ponoviti pitanja koja su u javnosti
postavljena, te na svako pitanje ponuditi cijenjenim građanima
odgovor uz precizna objašnjenja.
1. Postoje li studije izvodljivosti i idejni projekti za obje
investicije, koji bi jedini mogli dati procjenu tehničke
izvodljivosti ovih investicija kao i njihove ekonomske
opravdanosti? Budući da ne vjerujem da bi Vi bili tako neozbiljni
da informirate javnost o planiranim uštedama a da to nije
potkrijepljeno adekvatnim analizama kažite mi kako mislite
dopremiti do toplane potrebne količine od oko 20 000 tona
peleta/godišnje, odnosno 40 000 tona sječke/godišnje do lokacije
TE-TO? Ako uzmemo u obzir da značajnije količine peleta i sječke
nećete moći skladištiti, a ne smiju biti na otvorenom jer im se
zbog snijega, kiše i vlage značajno smanjuje ogrjevna moć, jeste
li uzeli u obzir trošak transporta od oko 6 šlepera dnevno za
pelete, odnosno oko 12 šlepera dnevno za sječku, kroz svih 150
dana koliko otprilike traje ogrjevna sezona?
Odgovor:
Gradska toplana d.o.o. Karlovac koristi opremu koja je dotrajala
i gotovo na kraju svoga vijeka korištenja. Dva kotla, svaki po 25
MW koji za gorivo koriste Mazut su u jako lošem stanju i potrebna
je zamjena. Na jednom kotlu, prije nekoliko godina izvršena je
rekonstrukcija i vijek kotla je produžen za narednih par godina.
Drugi kotao gotovo da i nije ispravan za korištenje. Na istim
kotlovima ne postoji sustav za uklanjanje čađi iz ispušnih
plinova, te su oba kotla veliki zagađivači i Gradska toplana za
njihovo korištenje plaća ekološku rentu. Glavni kotao na kojem se
bazira kompletna usluga grijanja u Gradu Karlovcu, izgrađen je
1986. godine i izvršena je modernizacija na način da je
zamijenjen plamenik te sada koristi prirodni plin kao gorivo.
Promjenom plamenika produžen je rok trajanja samog kotla ali se s
obzirom na vijek trajanja kotlovskih postrojenja koji se predviđa
na 30 godina, računa da bi maksimalni vijek trajanja i tog kotla
uz visoke troškove održavanja mogao maksimalno biti do 2016.
godine.
S obzirom na navedeno stanje, visoke cijene energenata (mazut 68
EUR/MWh; prirodni plin 50 EUR/MWh) kao i visoke troškove
održavanja pogona, te nužnom potrebom za daljnja znatna ulaganja
a sve u svrhu poboljšanja kvalitete usluge grijanja građanima
grada Karlovca, potražili smo rješenja koja se koriste u zemljama
koja imaju više iskustva i duži ogrjevni period u odnosu na nas.
Za primjer smo uzeli Finsku, u kojoj je ogrjevna sezona 8-9
mjeseci, gdje je trećina zemlje iznad arktičkog kruga, gdje su
zimske temperature u dugom periodu ispod -20, a gdje su usprkos
tome toplane izuzetno profitabilne kompanije. Razlog za izuzetno
visoku profitabilnost upravo leži u energetskoj učinkovitosti,
korištenju lokalnog izvora goriva i neovisnosti o uvoznim
cijenama energenata. Ve
ina njihovih energana koristi biomasu i u novije vrijeme pelete
kao osnovno gorivo, a prirodni plin i ekstra lako loživo ulje kao
sekundarno gorivo za vršna opterećenja.
Ako uzmemo u obzir cijene goriva izražene u MWh onda je ušteda
evidentna jer je cijena sječke od šumskog otpada prema cjeniku
Hrvatskih šuma na nivou 45 EUR/t isporučeno na lokaciju Drežnik,
a što preračunato u cijenu po MWh iznosi 12,86 EUR/MWh (vlaga
30%). Trošak transporta je uključen u navedenu cijenu. Na
navedenu cijenu potrebno je dodati amortizaciju i O&M
troškove (Operation & Maintenance – upravljanje i održavanje)
tako da ukupna cijena proizvodnje toplinske energije ovisi o
modelu financiranja projekta, koji će biti poznat nakon
prihvaćanja projekta od strane novog sastava Gradskog vijeća
temeljem provedbe natječaja.
Što se tiče skladištenja sječke, tehnologija spaljivanja u
kotlovima s ložištem u fluidiziranom sloju dozvoljava variranje
vlage između 30-60%, povećanjem vlage povećava se jedino utrošak
goriva a te oscilacije su uzete u obzir kod računanja proizvodne
cijene. Također, skladištenje sječke na lokaciji TE-TO je
predviđeno isključivo za 7 dana autonomije, dok je skladištenje
dodatnih količina za zimske uvjete predviđeno na izdvojenim
šumskim lokacijama u obliku skladištenja trupaca a ne sječke kako
bi se spriječilo razvijanje procesa truljenja odnosno gubitaka u
ogrjevnoj vrijednosti sječke.
Skladištenje peleta predviđeno je na lokaciji toplane u
zatvorenom silosu kapaciteta 500 m3, a dodatne količine
predviđene su da budu skladištene kod proizvođa a peleta. Razlog
za interes proizvođača za skladištenje i kontinuiranu isporuku
vidimo u spremnosti proizvođača za višegodišnje ugovore o
isporuci na lokalnom tržištu. Transport se vrši cisternama, a za
potrebe navedenog postrojenja radi se o cca 4 cisterne dnevno.
Cijena peleta s troškovima transporta na lokaciju toplane
predviđa se u iznosu od 160 EUR/t s fiksnom cijenom uz usklađenje
prema indeksu cijena na malo na rok od 10 godina. Preračunato u
cijenu energije, dobivamo cijenu od 35 EUR/MWh, što je znatno
jeftinije od trenutne cijene prirodnog plina koja je na nivou 50
EUR/MWh.
Konceptualno rješenje i preliminarna studija isplativosti urađena
je od strane profiliranih stručnjaka tvrtke Eco-consult i Metso
Power, nakon uvida u stanje na terenu. Inženjer iz Metsa je
analizirao pogon toplane na licu mjesta, a kalkulacije su
izvršili stručnjaci u Finskoj: Teemu Koskela,Mag.tech. i
Dr.sc.Tero Joronen,Dr.Tech. Operativne radnje i proračune izvršio
je direktor tvrtke Eco-consult i zastupnik tvrtke Metso Goran
Pavlović,dipl.ing.stroj. Pokazatelji govore da su naši proračuni
točni i da se navedene uštede na grijanju stvarno i očekuju
ukoliko dođe do prihvaćanja projekta od novog sastava Gradskog
vijeća.
Metso je dobavljač tehnologije i opreme na globalnoj razini, koji
zapošljava preko 30.000 visoko profiliranih stručnjaka u 50
zemalja svijeta.
2. Da li ste u procjenu ušteda uzeli u obzir investicije od 4,5
milijuna eura za pelete (34,2 milijuna kuna), odnosno 30 milijuna
eura za TE-TO na sječku (228 milijuna kuna)? Pod pretpostavkom da
bi se iste financirale kreditom na 10 godina uz kamatnu stopu od
2,5 %, godišnje bi trebalo izdvojiti oko 4,4 milijuna kn za
postrojenje na pelete, odnosno oko 29,2 milijuna kn za TE-TO? S
obzirom da najavljujete realizaciju oba projekta, ne znači li to
da se godišnje uštede neće mjeriti u nekoliko milijuna kuna preko
očekivanog smanjenja troškova goriva, već će doći do ekstremno
visokog dodatnog troška kojeg korisnici toplane u Karlovcu sasvim
sigurno nemaju od kud platiti?
Odgovor:
Za financiranje izgradnje navedenih projekata postoji više
modela, a u ovisnosti od odabira modela ovisit će i konačne
uštede na cijeni energije. U našim proračunima predviđeni su svi
troškovi uključujući i troškove financiranja, a prema našim
planovima ti troškovi neće dodatno opterećivati postojeće kao
niti nove korisnike usluga Gradske toplane, a niti proračun Grada
Karlovca.
3. Kažete da ima zainteresiranih investitora u izgradnju TE-TO?
Budući da znate kako se na djelatnosti toplinarstva više ne može
ostvariti značajniji profit, a na proizvodnji električne energije
se može puno više zaraditi izgradnjom vjetroelektrana (pitajte
kolege iz grada i NO Gradske toplane, suvlasnike dvije energetske
tvrtke, gospodu Pakšeca i Tominova), molim Vas kakve ste to
neupućene investitore našli i gdje?
Odgovor:
Tijekom proteklih mjeseci obavljeni su razgovori s potencijalnim
investitorima i iskazan je interes od strane renomiranih
međunarodnih investitora iz područja energetike.
U području toplinarstva, naprotiv, moguće je ostvariti dodatne
uštede upravo korištenjem iskustava iz zemalja koje imaju
najefikasnije sustave centralnog daljinskog sustava grijanja, te
korištenjem obnovljivih izvora energije u vidu kogeneracije s
visokim stupnjem učinkovitosti. Kogeneracija na biomasu
isporučuje električnu energiju u distribucijski sustav HEP-a, a
naknadu za isporučenu energiju naplaćuje sukladno tarifnom
sustavu u kome se preferiraju obnovljivi izvori energije poput
biomase, vjetroelektrana, hidrocentrala…
Kod kogeneracije na biomasu, toplinska energija se koristi za
povećanje efikasnosti samog postrojenja i cijena za isporuku
toplinske energije je u principu proizvodna cijena uvećana za
troškove amortizacije. Ujedno takav sustav predviđen je tarifnim
sustavom koji potiče gradnju kogeneracija na biomasu kako bi
Hrvatska dostigla 20% proizvodnje električne energije iz
obnovljivih izvora do 2020. godine, a uz uvjet efikasnosti
postrojenja od min 50%. U slučaju TE-TO Drežnik predviđa se
ukupna efikasnost postrojenja od min 54% računajući sezonu
grijanja od 210 dana. Ukoliko bi se dogradio sustav i korisnicima
omogućilo korištenje potrošne tople vode, efikasnost postrojenja
bi bila i veća jer tehnologija to dozvoljava.
Istina je da vjetro-elektrane zbog svoje snage mogu proizvesti
puno više električne energije u odnosu na instaliranu snagu
kogeneracija na biomasu, ali s druge strane takvi projekti ne
mogu smanjiti cijenu toplinske energije korisnicima Gradske
toplane niti ikako mogu pomoći u postizanju ušteda. Ujedno u
tarifnom sustavu, za obnovljive izvore energije predviđene su
povlaštene cijene za otkup električne energije ali su za sve
izvore određene maksimalne kumulativne kvote na državnom nivou.
Za vjetro-elektrane kvote su određene na nivou 350 MW instalirane
snage, a trenutno su sve kvote ispunjene projektima koji su u
izgradnji, dok još za 1 GW ukupne instalirane snage postoje
projekti u redu čekanja ukoliko se kvote povećaju. Iz tog
razloga, nažalost razvoj vjetro-elektrana u Gradu Karlovcu nije
održiv.
4. Molim Vas, od kud mislite nabavljati takve količine peleta i
sječke? Sasvim sigurno znate gdje se takve količine mogu
proizvesti, pa i Hrvatske šume tvrde da ima dovoljno za pouzdanu
i neprekidnu opskrbu kako tvrdite. Budući da troškovi transporta
istih značajno ovise o mjestu njihove proizvodnje/prikupljanja,
naravno da ste u studijama izvodljivosti ukalkulirali sve to u
trošak, te i na temelju toga došli do 60 % ušteda.
Odgovor:
Za isporuku sječke godišnje se raspisuju natječaji od strane
Hrvatskih šuma, za isporuku na višegodišnjim ugovorima. Prema
obavljenim razgovorima, postoji zainteresiranost uprave Hrvatskih
šuma za razvoj ovakvog projekta jer je u potpunosti u skladu sa
smjernicama vlade i važećeg tarifnog sustava. Prema informacijama
iz uprave Hrvatskih šuma, na području šumskog gospodarstva
Karlovačke županije, godišnje se isporuči višemetrice (ogrjevno
drvo) u količinama od 130.000 t, a većina tog drveta završi u
Italiji za potrebe Talijanske industrije. Smatramo da je za
Hrvatske šume jednostavnije i prihvatljivije iste količine
isporučiti krajnjem korisniku u Gradu Karlovcu, a pogotovo
ukoliko takvim isporukama značajno pomaže građanima na smanjenju
cijena grijanja. Ujedno, ovakvim projektom omogućuje se lokalnim
prijevoznicima da ugovaraju prijevoz sječke kroz višegodišnje
ugovore, čime se pomaže i tom sektoru u radu i razvoju.
Trenutna proizvodnja peleta na hrvatskom tržištu iznosi oko
50.000 tona godišnje, dok se očekuje povećanje na 150.000 tona u
slijedećoj godini. Za potrebe našeg projekta potrebno je 16.000
tona peleta godišnje, što prema navedenom ne predstavlja nikakav
problem.
5. Molim Vas, izgaranjem peleta (manje) i sječke (više) dolazi do
stvaranja značajnijih količina nesagorjelog drvnog otpada
(sječke) odnosno pepela (pelete). Gdje su Vam projektanti
predložili odlagati taj otpad, kako i po kojoj cijeni? I to bi
trebalo ukalkulirati u ukupne troškove zajedno s transportom tog
otpada prije nego što tvrdite da će grijanje pojeftiniti za 60 %.
Odgovor:
Pepeo koji se skuplja izgaranjem peleta i sječke nije opasni
otpad i takav otpad se koristi u industrijske potrebe (cementna
industrija) te ujedno može služiti i kao gnojivo u šumarstvu ili
vrtlarstvu. Pepeo koji nastaje izgaranjem je u principu dodatni
prihod a ne trošak u navedenim postrojenjima. Ujedno, postotak
neizgorenog ugljika u gorivu korištenjem suvremenih tehnologija
je oko 0,1%.
Ujedno, u svezi s pitanjem koje se postavlja u javnosti, a koje
se odnosi na problem obnavljanja vrelovodne mreže, napominjemo
kako usporedo s navedenim projektima radimo i na planu
investicija u obnovu vrelovodne mreže. U tijeku je izrada
projektnog zadatka kao podloge za natječaj za izradu projektne
dokumentacije, s kojom ćemo aplicirati na natječaje Fonda za
energetsku učinkovitost. U tijeku su i neposredni kontakti s
navedenim Fondom u smislu investiranja u manje, ali značajne
zahvate na našoj mreži.
Također jedan od projekata koji je u izradi je i zamjena
nerentabilnog postrojenja proizvodnje toplinske energije u ulici
Bašćinska Cesta u Karlovcu.
Iz navedenog je razvidno da su projekti ozbiljno i kvalitetno
pripremljeni, te da imaju čvrste osnove za buduće uštede koje smo
prikazali građanima.
Isto tako iz analiza svjetskih stručnjaka iz polja energetike i
toplinarstva jasno je kojim putem trebamo ići kako bismo imali
jeftino grijanje i neovisnost o energentima u gradu Karlovcu u
dogledno vrijeme.
Gradska toplana d.o.o.
Direktor: Inoslav Latković,dipl.ing.stroj.