Što zapravo izbore definira kao demokratske? Ako je uvjet
sudjelovanje više stranaka, onda socijalističko samoupravljanje u
bivšoj Jugoslaviji nije moglo biti udaljenije od demokracije. Ali
izbora i referenduma je bilo, u osebujnom jednopartijskom
delegatskom modelu sadržane su odlike neposredne i predstavničke
demokracije. Biralo se za privredna vijeća, prosvjetno – kulturna
vijeća, socijalno-zdravstveno vijeće, općinske skupštine, za
Sabor… sve tajno, s više kandidata, ali uvijek iz redova Saveza
komunista. Kad pogledamo unazad i nismo bogzna koliko daleko
dogurali. Danas biramo za stranke, a onda nakon toga pobjednička
stranka umjesto nas bira sve ostale ljude po vlastitom nahođenju.
Kao da je prije bilo više filtera u predlaganju i izboru
kandidata, u tim se vremenima jednostavno nisu mogli dogoditi
cirkusanti tipa Kerum. Nadalje, i izborne jedinice su bile
logičnije posložene, zastupnici u Sabor su birani po općinskom
ključu, za razliku sadašnjih neprirodnih izbornih jedinica gdje
se može dogoditi da u jedinici koja se proteže od Jaruna do Novog
Vinodolskog u Sabor uopće ne uđe nijedan zastupnik iz najvećeg
grada, Karlovca.
Zanimljivo, danas kad bi na izborima građani trebali imati
stvarni utjecaj, političke elite imaju problema s motivacijom
građana da izvrše svoju građansku dužnost. Na jednostranačkim
izborima na kojima se moglo samo birati između kandidata iste
partije, nije bilo tih problema. Kao što se vidi iz teksta iz
Boljkovčeva doba, izlaznost se vrtjela oko danas nedostižnih 80
posto.
“Poznati zastupnici i poslanik”, Karlovački tjednik, 17.
travnja 1969.
Novi poslanik u Društveno-političkom vijeću Savezne skupštine za
svih šest općina karlovačko-kordunske regije bit će slijedeće
četiri godine Barka Benić. Ona je samo na izbornom području
Karlovca dobila 36.009 glasova, a na cijelom području oko 90
posto glasova na nedjeljnim izborima. Na području Slunja
glasalo je u nedjelju 90 posto birača od 15.286 upisanih. Za Šimu
Krnića glasalo je 9086 birača. Drugi kandidat bio je Veljko
Grubor (4291). Birači izborne jedinice Vrginmost-Vojnić odlučili
su da izaberu Radu Bulata. Od 21.000 upisanih birača izašlo je na
izbore 80 posto, a Rade Bulat je dobio 16.485 glasova. U
karlovačkoj izbornoj jedinici više od 51.947 upisanih birača
odlučilo je da zastupnici budu: Josip Boljkovac (21.162) i Rudolf
Dubravčić (16.066). Ostali kandidati su bili: dr Stevo Tomić
(12.695), Milan Rakas (8664), Nada Grčić (6495), Franjo Mikulić
(5953). Na području Duge Rese od 23.256 upisanih birača glasalo
je 86,9 posto i izabrali su Antuna Fudurića (10.024). Ostali
kandidati su bili: Ana Turković (5646) i Antun Kalić (2743). U
Ozlju je od 12.321 upisanog glasalo 82,6 posto, a izabran je Ivan
Tusić (5303). Ostali kandidati bili su: Josip Furjanić (2515) i
Rudolf Radočaj (2352).
Pripremio Tihomir Ivka