Tijekom našeg boravka u Karlovačkoj županiji i kroz mnoštvo razgovora s brojnim domaćinima, te kroz razgovore sa županom Karlovačke županije Ivanom Vučićem saželi smo mnogo elemenata na kojima ćemo bazirati ugovor o suradnji između Karlovačke županije i oblasti Mykolaiv, a svakako jedan od segmenata te suradnje trebala bi biti i suradnja na razini visokoškolskih ustanova kao što je Veleučilište u Karlovcu i nekoliko naših sveuičilišta u Mykolaivu, kazao je tijekom današnjeg posjeta Veleučilištu u Karlovcu Genadij Nikolenko, dožupan ukrajinske crnomorske oblasti Mykolaiv i vođa delegacije koja je sedmodnevnim boravkom prokrstarila Karlovačku županiju uzduž i poprijeko.
Potpomognut savjetnicom za projekte Ninom Popović, pročelnicom poslovnog odjela Ivanom Varičak i vodećom znanstvenicom na odjelu prehrambene tehnologije Marijanom Blažić, dekan Veleučilišta Branko Wasserbauer objasnio je nastavni program Veleučilišta na kojem je upisano oko 4.500 studenata, značaj i razvojne perspektive VUKA-e za gospodarstvo, s ciljem prerastanja u sveučilište, i otvorenošću za suradnju sa znanstvenim institucijama iz inozemstva, pa tako i s Ukrajinom.
Mykolaiv, grad s 498.000 stanovnika, kazao je Genadij Nikolenko, ima 52 tisuće studenata upisanih na tamošnja četiri državna sveučilišta i tri visoke škole, a posebno važno mjesto zauzima Brodograđevni fakultet u Mykolaivu, koji je zajedno s onim u St. Peterburgu igrao ključnu ulogu u obrazovanju pomorskih kadrova još u bivšem Sovjetskom Savezu.
– Zahvaljujući činjenici da su samo ta dva fakulteta imala takav program za čitav Sovjetski Savez, tako je i taj naš fakultet još otada bio vrhunski opremljen, pa nije čudo što danas imamo na tom studiju mnogo inozemnih studenata sa svih strana svijeta. No, moram reći da smo mi proveli uspješnu reformu studija na visokoškolskim ustanovama i rezultati se već pokazuju, kazao je Nikolenko, ilustriravši to primjerom i te kako poučnim za Hrvatsku.
Naime, po starom sustavu, sveučilišta su imala svojevrsnu autonomiju u određivanju kolegija i broja upisa, pa je to bez koordinacije dovodilo do hiperprodukcije obrazovanih, ali nezapošljivih kadrova. Kao primjer, 2010. godine, posljednje po starom pristupu, u Mykolaivu je diplomiralo 3.500 pravnika i isto toliko računovođa, koji su brzo dali svoj doprinos skupini nezaposlenih.
-Umjesto toga država je uvela monitoring u stvarne potrebe i perspektive gospodarstva, i na osnovi toga izradila čak i poticajne programe sveučilištima za upis za deficitarna zvanja. Tako se, zbog promjene zdravstvenog sustava u uvođenja obiteljske medicine, za upis 2012. godine otvorila potreba za 4.500 medicinskih sestara, a isti program traži još 8.500 studenata za studij medicine. Poljoprivrdni fakultet ima svojih 4.500 hektara zemljišta za praktičnu nastavu, a dio studenata poljoprivrede odlazi i na specijalizaciju u Argentinu, s kojom imamo projekt učenja agrotehnike bez pluga. Brodarski fakultet intenzivno radi i na istraživanjima crnomorskog podmorja za eksploataciju plina, i za to je stvorio specijalnog robota za rad na velikim dubinama, koji je zbog svojih karakteristika vrlo tražen i u svijetu, kazao je Nikolenko.
Sve to vrlo brzo daje vidljive rezultate, pa ne čudi što je u Mykolaivu zaživio dvosmjerni tok, kojim se sve tamošnje profitabilne tvrtke, a ima ih mnogo, obvezuju da u sklopu tzv. “socijalno odgovornog biznisa” izdašno financiraju tehničku modernizaciju škola i drugih ustanova, te financiraju zahtjevne ekološke projekte, poput pročistača otpadnih voda u svim tamošnjim bolnicama, dok država snosi troškove režije nastavnog osoblja. Samo tako se može podići kvaliteta nastave i školstva, od kojeg se onda može i zahtijevati stvaranje vrhunskih i k tome gospodarstvu potrebnih i zapošljivih kadrova, zaključio je Nikolenko, istaknuvši u tom smislu i odgovorno ponašanje Južno-ukrajinske nuklearke.
KAportal.hr