Samo
dan-dva prije ulaska Hrvatske u Europsku uniju završene su
Mediteranske igre – Mersin 2013., na kojoj su hrvatski športaši
osvojili 27 medalja te tako za dva zlata nadmašili učinak iz
Francuske 1993. godine. Za Hrvatsku su to bile najuspješnije
Mediteranske igre! Ove godine Hrvatska je nastupila sa 102
natjecatelja u 19 športova i čak je u 15 športova osvojila
medalje. Odličja nismo osvojili samo u mačevanju – športu u kojem
je prvi Hrvat (Milan Neralić rođen u Slunju) na Olimpijskim
igrama u Parizu 1900. godine osvojio medalju, te u biciklizmu,
odbojci na pijesku i skijanju na vodi. Na ljestvici osvajača
medalja Hrvatska je 9-ta, što je pomak u odnosu na Almeriju
(2005.) i Pescaru (2009.) gdje smo bili 11-ti. Najbolji plasman
je 6. mjesto iz 1993. godine. Ove godine na Mediteraskim igrama
nastupila je i Karlovčanka s privremenim boravkom u Zagrebu,
veslačica Marcela Milošević, okitivši se brončanom medaljom.
Uoči samog ulaska Hrvatske u Europsku uniju na teniskim terenima
u Vrbanićevom perivoju završen je tradicionalni 20. po redu
memorijalni turnir tenisača veterana koji se igra u spomen na sve
poginule hrvatske branitelje (poznatiji kao Memorijal “Bruno
Majoli”) i na kojem je ove godine nastupilo 77 igračica i igrača.
Karlovački tenisači – veterani osvojili su najviše naslova.
Pobjednici u pojedinim kategorijama su: Bojan Đukić (30+), Siniša
Gorup (35+), Nino Golubić (40+), Darijo Smojver (45+), Zdenko
Hoppe (50+) i Borislav Dakić (60+). Izvan propozicija Hrvatskog
saveza teniskih veterana (HSTV) u kategoriji mlađoj od 30 godina
najbolji je bio Karlovčanin Igor Perak. Za pozdraviti je ideju da
se okupe i natječu igrači ispod 30 godina iako nisu u
propozicijama HSTV. U Teniskom klubu Karlovac koji je organizator
memorijala, ne taje raspoloženje. To je najveći dobitak za
karlovački tenis, kažu, veći i od mnogobrojnih pobjednika i
osvajača drugih i trećih mjesta KA-tenisača na ovom turniru.
Važno je i za naglasiti da je ovaj turnir pokazao kako su se
napokon karlovački igrači vratili svojem turniru. Bila je to
prava smotra domaćih igrača, među kojima su otkriveni igrači
većih potencijala, nedovoljno afirmirani i neiskorišteni za klub.
Za nadati se je da će se u klubu s Korane sada još više posvetiti
zbližavanju igrača i članova kluba.
Međutim, prvo karlovačko natjecanje koje će se održati otkako je
Hrvatska 28. članica Europske unije biti će održano u subotu na
obalama Kupe kod Veslačkog doma na Dubovcu. Štoviše, biti će to
prva europska veslačka regata u Hrvatskoj! Naime, VK Korana
organizira tradicionalnu 60. karlovačku regatu te obilježava
75-tu obljetnicu regatnog veslanja u Karlovcu (1938 – 2013).
Predsjednik VK Korana Antun Purgar i profesionalni trener Zlatko
Katušin izvijestili su na prigodnoj konferenciji za novinare o
aktivnostima kluba i predstojećoj veslačkoj regati koja će ove
godine okupiti 10-ak klubova sa oko 200 veslačica i veslača. Šlag
na tortu veslačkih događanja stavili su novi ugovori o reklami s
Veslačkim klubom koje su potpisali Karlovačka banka i Croatia
osiguranja – Filijala Karlovac.
Hrvatska će zasigurno obogatiti EU i tako što će u zajednicu
europskih država unijeti naš ponajbolji proizvod a to je šport.
Vještina i brojni talenti velik su adut hrvatskog športa. Ono što
su bili Goran Ivanišević, Dražen Petrović, Davor Šuker , Janica i
Ivica Kostelić, Blanka Vlašić, rukometaši i vaterpolisti sada su
mlade športske nade koje će, vjerujemo, obogatiti EU, prije svega
svoju Domovinu. Međutim, nakon što su ušli u EU Slovenci su
dobili 100 milijuna eura i tim su novcem obnovili olimpijski
centar na Planici te uredili staze za skijaško trčanje na
Pokljuki gdje trenira Jakov Fak. Iz HOO-a su najavljivali
značajne projekte koji bi mogli biti financirani iz europskih
strukturnih fondova. Unutar HOO-a imaju i Ured za europske
projekte te uvjeravaju da su potpuno spremni i da znaju što treba
učiniti kako bi privukli novce iz EU. Najzanimljiviji im je
projekt Zagrebačkog športskog centra koji bi obuhvatio Jarun,
Mladost i Kineziološki fakultet. Zanima ih i obnova Bjelolasice
koja bi po svim kriterijima mogla ući u takve projekte. Za obnovu
Bjelolasice je itekako zainteresirana i Karlovačka županija iz
mnogo razloga. E sad, da li je Grad Karlovac zainteresiran za
izgradnju bazena koji se u gradu na četiri rijeke gradi gotovo 60
godina i za obnovu atletske staze na atletsko-nogometnom stadionu
na koju su svojevremeno nogometaši čavlima zakucali spremište za
alat? Inicijativu za to bi trebala pokazati i KŠZ koja je prije
dva dana održala sjednicu Skupštine pohvalivši se da su se neke
aktivnosti iz strategije športa već počele rješavati. Stoga je
pravo pitanje – hoće li karlovački šport znati iskoristiti
europske strukturne fondove i za financiranje športskih projekata
o kojima Karlovčani godinama sanjaju?