Veslači
zagrebačkog Jaruna umanjili su jubilarno slavlje karlovačkih
kolegama otevši im sveukupni naslov najboljeg na šezdesetoj po
redu karlovačkoj veslačkoj regati na Kupi. Jarun je zasluženo bio
bolji skupivši osam, a Korana sedam pobjeda. To je zasigurno
najveće iznenađenje ovogodišnje regate jer su domaći veslači
svega dva puta izgubili primat na svojoj vodi otkako se regata
održava u samostalnoj Hrvatskoj pa je bilo za očekivati da će
slaviti i na jubilarnoj regati. Pobjeda je bila važna i zbog toga
što je to bila prva europska regata otkako je Hrvatska primljena
u punopravno članstvo Europske unije.
No, to nije sve! Jubilarna regata biti će zapamćena i po tome što
je natjecanje od ukupno 24 utrke, četiri trke prije kraja,
prekinulo strašno olujno nevrijeme kakvo se ne pamti u proteklih
šezdeset KA-regata. Kiša i vjetar nosili su sve pred sobom što je
pri moralo veslačke suce da se odluče za 45-minutnu pauzu, a po
smirivanju nevremena nastavilo se s natjecanjem.
U nastavku su održane i dvije, od tri, zanimljive utrke. Prvo je
Koranin dvojac na pariće, Katušin – Bohnec uvjerljivo dobio
finalnu memorijalnu utrku posvećenu branitelju Bruni Cetinjaninu
i tako koliko-toliko “spasio obraz” domaćem klubu. Zatim, u
revijalnoj utrci četveraca na pariće starija posada sastavljena
od bivših uspješnih veslača koje je predvodio olimpijac Tihomir
Jarnjević, svladao je posadu četverca na pariće sastavljenu od
veslača koji su još donedavno bili regatni veslači VK Korana.
Bila je to i utrka u kojoj su nastupila čak tri liječnika (D.
Katušin, Ž. Latković i S. Bohnec) i jedan budući liječnik (J.
Katušin) koji je na zadnjoj godini Medicinskoga fakulteta u
Zagrebu.
Utrka koja je zasigurno najviše “popalila” publiku bila je utrka
najmlađih veslača – GIG četverca. Domaća posada je gotovo
dobivenu utrku izgubila vlastitom nespretnošću, šarajući po Kupi
amo-tamo, kao mlazovi guste ljetne kiše nešto kasnije. Na sreću
bez posljedica, odnosno štete na čamcima i veslima. Mame i tate
na betonskim tribinama ispred Kvake kao rijetko kad prije uživali
su u neizvjesnoj i zanimljivoj utrci, dobrano zagrijavši dlanove
i potrošivši grlo navijajući iz petnih žila za svoj četverac.
Regata će biti pamćena i po (ne)očekivanom nesportskom potezu
sestara Milošević – Marcele i Karle, koje su bile prijavljene za
nastupit u dvojcu na pariće u dresu VK Trešnjevke iz Zagreba.
Nažalost sat prije početka natjecanja, na sjednici Regatnog
odbora, organizatoru je priopćeno da sestre Milošević odustaju i
da neće nastupiti. Naime, namjera im je bila da brončanu medalju
Marcele s nedavnih Mediteranskih igara Mersin 2013. proslave na
karlovačkoj regati pa su htjele donijeti pečenog janjca za
slavlje, što je vodstvo kluba odlučno odbilo uz obrazloženje da
60. karlovačka regata nije mjesto gdje će se to proslaviti.
Prirodnije je to proslaviti u njihovom sadašnjem klubu. Očigledno
nezadovoljne što im nije uspjela “provokacija” jer im je
odbijenicom njihov bivši klub onemogućio tzv. samoreklamu, te uz
pomoć osobne savjetnice i osobnog savjetnika, odlučile su da neće
nastupiti. Nevjerojatno je da je brončanoj veslačici s
Mediteranskih igara i njenoj mlađoj sestri važniji pečeni janjac
od nastupa na karlovačkoj regati!
Podsjetimo još da je prva karlovačka regata održana prije 75
godina, 22. svibnja 1938. godine, uz sudjelovanje veslačkih
klubova iz Zagreba: HVK – Hrvatski veslački klub, Veslački klub
Gusar, Veslački klub Uskok i Veslački klub Korana. Prije početka
regate održana je svečanost krštenja čamaca – dvojca na pariće
koji dobiva ime Karlovac, i skifa koji je dobio ime Lasta. Kumovi
su bili vicekonzul Norveške i direktor tvornice Mustad, Kristian
Heyer te poznati karlovački športski djelatnik i veletrgovac
Vatroslav Bajko Hoffman.
Uz karlovačku veslačku regatu vezane su i druge zanimljivosti.
Regata nije održana tijekom II. svjetskog rata, te krajem
pedesetih i početkom sedamdesetih godina zbog izgradnje kluba.
Zanimljivo je pak da su tijekom Domovinskog rata usprkos ratnoj
opasnosti redovito održavane regate, a 1992. godine održane su
čak dvije regate. Naime, ratna događanja prisilila su VK Koranu
da prvu regatu održi u proljeće u Zagrebu na Jarunu, a druga je
ipak održana u rujnu u Karlovcu. Karlovačka veslačka regata 1999.
godine zbog visokog vodostaja Kupe nije održana u srpnju već u
rujnu iste godine.
Tijekom 75 godina regatnog veslanja u Karlovcu, značajnog
športskog i društvenog događaja grada, iskreno i veliko
zadovoljstvo veslačkih djelatnika je što su brojne generacije
veslača, članova i prijatelja Korane, usprkos svim teškoćama
uspjeli održati ovu vrijednu veslačku tradiciju koja je svih
proteklih godina okupljala sve kojima je veslanje na srcu.
Ovogodišnja regata je stoga bila prigoda da se prisjete svih koji
su bili dio te velike karlovačke športsko – veslačke tradicije.