U Velikoj vijećnici Grada Karlovca za sutra u 13 sati predviđena je prezentacija studije izvodljivosti izdvajanja biorazgradivih frakcija iz karlovačkog otpada, od komunalnog otpada, industrijskog, mulja iz pročistača i drugo. Kako smo već pisali, novim načinom odvajanja otpada iz Latvije su se oduševljeni vratili predstavnici Čistoće i drugih gradskih poduzeća jer nova i po tvrdnjama članova delegacije, puno jeftinija tehnologija, nakon selekcije otpada “na kućnom pragu” podrazumijeva korištenje preostalog dijela otpada kao gorivo koje se može koristiti za grijanje, proizvodnju struje, pa čak i prodaju.
No i prije prezentacije, ovaj je način već naišao na kritike prije svega gradskog vijećnika Davora Petračića koji smatra da primarno jeftinija tehnologija može iziskivati dodatne milijunske troškove o kojima također treba raspravljati.
– Mislim da je s otpadom sve krenulo krivo. Sada odabiru metodu RDF-a viđenu u Latviji s kojom se otvara niz novih pitanja, kaže Petračić. Otvoreno pita što će biti sa zamuljenom vodom uz tog procesa (tzv. higijenizacija otpada sa vrućom vodom i pod tlakom se tretira otpad), a što s kemijskim dijelom i kamo s muljem, kad ne znamo niti kamo s muljem iz gradskog pročistača.
Nadalje, navodi Petračić, dobiveni RDF se mora sušiti i koliko to košta? Dobiveni RDF “teži” spaljivanju i gdje ga spaljivati i kako riješiti pepeo kojeg ima i do 20 posto ostatka. Kako riješavati teške metale u ispušnim plinovima i ono najvažnije, dodaje Petračić, u tom procesu nastaje najjači kancerogeni otrov dioxin.
– Dakle, rješava se jedan problem a to je izdvajanje biološkog dijela otpada i dobiva se šest novih, debelih problema – otpadna voda, mulj, spalionica, pepeo, teški metali i dioxin. Sve to košta “samo” 7 milijuna eura, a ja pitam koliko ukupno košta rješavanje svih ovih 6 navedenih problema koji proizlaze iz primjene “latvijske” tehnologije , pita se gradski vijećnik.
On je još prije predlagao jednu drugu metodu, “katalitičku depolimerizaciju” s kojom bi, smatra, svi ovi problemi rješeni za 17 milijuna eura što je ekvivalent koštanju uređaja za pročišćavanje koji je izgrađen. Dodaje kako bi, samo za razliku od njega, ta tehnologija svakih pet godina donosila gradu 17 milijuna eura dobiti što bi se moglo uložiti u grad, dakle godišnje oko 13 posto ukupnog proračuna. Iz ovog bi načina, uvjeren je Petračić, Karlovčani dobili i ono najvažnije – zdrav okoliš.
– Glatko sam i bez argumenata odbijen s prijedlogom tehnologije iz čega odmah mogu iščitati liniju interesa Finska – toplana i Latvija – smeće. Očito snažan i zainteresiran lobi, ali još uvijek ne znam tko ga “hrani”, zaključio je Petračić.
KAportal.hr