Iako gospodarstvo Karlovačke županije, a pogotovu industrijski sektor, ostvaruje bolje pokazatelje od državnog prosjeka, nema mjesta zadovoljstva dok istovremeno ključni problem – nezaposlenost, ne da ne stagnira, nego se tijekom ove godine, prema riječima Zlatka Kuzmana, predsjednika Županijske komore Karlovac, izrečenima na današnjoj sjednici Gospodarskog vijeća, i povećao za 1,5 posto u odnosu na prošlogodišnji kolovoz.
Dok se i u izrazito kriznom vremenu natprosječnim rezultatima ističu velika karlovačka poduzeća kao što su HS-Produkt, ALSTOM Hrvatska, Karlovačka pivovara, PPK karlovačka mesna industrija, te još nekolicina tvrtki, kao glavni izvor ponovno rastuće nezaposlenosti Kuzman ističe krizom posebno pogođene sektore malog poduzetništva, obrta i slobodnih zanimanja. Međutim, dok s jedne strane taj gotovo uništeni sektor vidno utječe na evidenciju nezaposlenih, njihova kriza ne vidi se toliko na financijskim pokazateljima, pošto je u ukupnim prihodima malo poduzetništvo i obrt sudjelovalo s tek sedam posto.
Tijekom 2012. godine gospodarstvo Karlovačke županije ostvarilo je 7,49 milijardi ukupnog prihoda, odnosno 1,7 posto više nego u 2011. godini, a specifičnost u odnosu na prosječnu strukturu hrvatskog gospodarstva, jest činjenica da udio prerađivačke industrije u ukupnom prihodi iznosi čak 58 posto, što više nego dvostruko u odnosu na državnu razinu. U strukturi ostvarene dobiti gospodarstva Karlovačke županije, udio prerađivačke industrije iznosio je čak 79 posto. Velika poduzeća svojim su konkurentim poslovanjem, istaknuo je Kuzman, kao nositelji i najzaslužnija za rezultat pokrivenosti uvoza izvozom po stopi od 126 posto, ali s druge strane, na likvidnost takvoga gospodarstva kao uteg djeluju nenaplaćena potraživanja, koja su su u srpnju 2013. godine iznosila čak 336 milijuna kuna, a u čemu je dug registriranih fizičkih osoba preko 158 milijuna kuna. Gotovo da je izvjesno, dodao je Kuzman, da će velik dio svih tih potraživanja biti nenaplativo, jer osim što je čak 95,7 posto svih tih dospjelih, a nenaplaćenih potraživanja starije od 360 dana, a udio od čak 698 pravnih i fizičkih osoba-neplatiša bez zaposlenih iznosi čak 294 milijuna kuna.
Kao recept bez alternative za izlaz iz ovakvog stanja Kuzman je istaknuo investicije, potkrijepivši to podatkom da su upravo najuspješnije spomenute karlovačke tvrtke tijekom 2012. godine svojim kapitalnim ulaganjima stvorile investicijski rast od 13,2 posto, a što se odrazilo i na njihovoj stabilnosti i konkurentnosti.
Podsjetivši na ranija loša iskustva kako lokalne samouprave, tako i one na državnoj razini, kad su nespremnošću Karlovca i Rijeke u Slovačku i Češku otjerani ulagači kao što su KIA i Hyundai, Kuzman je apelirao na lokalnu samoupravu da već jednom shvati kako je imovinsko-pravno i infrastrukturno uređenje velikih poduzetničkih zona ne prvi, nego “nulti uvjet” za privlačenje imalo ozbiljnijih investitora, čime bi se izbjegla i dosadašnja praksa da strani investitori ulaze u domaće gospodarstvo privatizacijom dobrih ili potentnih domicilnih tvrtki, umjesto da se “isprse” greenfield ulaganjima i otvaranjima toliko potrebnih novih radnih mjesta.
KAportal.hr