U Ozlju se danas i sutra obilježava stota obljetnica željeničke
pruge Karlovac-Ozalj-Bubnjarci. Središnji program u organizaciji
HŽ Infrastrukture, Grada Ozlja i Zavičajnog muzeja Grada Ozlja
održan na ozaljskom Kolodvoru u muzejskom poštanskom vagonu
Hrvatskog željezničkog muzeja.
Uz projekciju fotografija i dokumenata, starih voznih karata i
voznih redova, te stručnim predavanjem predstavljeno je razdoblje
gradnje pruge s gospodarskim razvojem nakon povezivanja s
Karlovcem, potom s Bubnjarcima i Metlikom u Sloveniji (1914.
godine). Ozaljska gradonačelnica Gordana Lipšinić ustvrdila da je
već tada Ozalj zajedno s Karlovcem bio upisan u kartu vrlo
rijetkih gradova koji su imali od 1908. godine hidroelektranu,
tzv “Munjaru”,javnu rasvjetu električnu mrežu prije mnogih
najvažnijih europskih gradova.
– Ta činjenica i činjenica da već sto godina imamo prugu, koja
ide prekrasnim krajolikom, daje nam za pravo da vjerujemo da ćemo
prugu, koja više nema značaj prometovanja kao nekada, moći
revitalizirati kao turističku atrakciju Ozlja i ozaljskog kraja
uz granicu sa Slovenijom, kazala je gradonačelnica Lipšinić.
Ne krijući da je sentimentalno vezan za ovu prugu kojom je u
mladosti često putovao, član Uprave HŽ Infrastrukture Marko Car,
obraćajući se uzvanicima u muzejskom vagonu, koji ostaje u Ozlju
do 29. ovog mjeseca, kazao je da mu je drago što je u tijeku
obnova dvaju željezničkih mostova, u Zorkovcu i Bubnjarcima, čime
će se podići brzina kretanja vlakova ovom prugom.
– Već od 2015. godine, kada radovi budu završeni, tom će se
investicijom od ukupno 10 milijuna kuna stvoriti preduvjeti
boljeg gospodarskog korištenja pruge nego sada, a u viziji HŽ-a
je revitalizacija i drugih lokalnih pruga, kazao je Car i dodao
da će već naredne godine biti ponovno u prometu i obnovljene
lokalne pruge Caprag-Petrinja, Pleternica-Našice i Sirač –
Daruvar, te od Daruvara do Ćelića prema Virovitici.
Povodom ovog značajnog željezničkog jubileja, u ozaljskoj
Gradskoj knjižnici i čitaonici “Ivan Belostenec” otvorena je
izložba pod nazivom “Ozaljska vrata prema svijetu”. U tu svrhu
prikupljeni su razni funkcionalni željezničarski predmeti s
više željezničkih stanica ovog kraja, čime je formirana sasvim
nova muzejska zbirka Zavičajnog muzeja Ozalj.Prvi dolazak pruge na teritorij današnje Hrvatske bio je u
Kotoribi 1860. godine, ali u to vrijeme Kotoriba je bila dio
Mađarske, pa je u državno-pravnom smislu prvi vlak u Hrvatsku
došao u Zagreb na današnji Zapadni kolodvor 1862. godine u
sklopu pruge Zidani Most-Zagreb-Sisak.Nakon što su Austrijanci izgradili prugu od Zagreba do Karlovca
i pustili je 1863. godine u promet, daljnju su gradnju, u
skladu sa svojim planom povezivanja s Jadranskim morem,
preuzeli Mađari koji su 1973. godine i spojili Budimpeštu preko
Zagreba i Karlovca s Rijekom.S obzirom na reference stečene gradnjom pruge od Zagreba prema
Capragu (Sisku), koncesiju za gradnju pruge od Karlovca preko
Ozlja do Bubnjaraca, kao i za njeno upravljanje i održavanje
dobilo je dioničko društvo Prve jugozapadne krajiške mjesne
željeznice. S obzirom da oni nisu imali ništa osim pruge i
poslova na njenom održavanju, oni su bili pandan današnjem
HŽ-Infrastruktura u čitavom sustavu HŽ-a, a korisnik pruge bile
su sa svojim vlakovima i osobljem Mađarske državne željeznice.
Perspektiva ozaljske pruge konkretizirana je 1914. godine
njenim spajanjem s prugom Novo Mesto- Metlika, što i u
današnjem poimanju međunarodnog prometa ponovo budi davne
vizije.
Na pitanje mogu li takve pruge nakon obnove računati i na
subvencije u svom održavanju, Car je kazao da će se to poslovanje
uskladiti s postojećom europskom praksom. To znači, objašnjava
Car, da željeznička infrastruktura nije u Europskoj uniji u
režimu subvencioniranja, već je na teret državi, a
subvencioniraju se komercijalne djelatnosti poput prijevoza
putnika. Europska praksa je da se čak sedamdeset posto troška
održavanja pruga financira iz drugih izvora, iz državnog
proračuna ili paradržavna davanja poput ekoloških naknada.
Operateri teretnog i putničkog prijevoza plaćaju korištenje pruga
kroz naknade, kao što se plaća korištenje cesta kroz naknade u
cijeni goriva ili kroz registraciju vozila.
– Evo jedna informacija: U Švicarskoj, koja ima jednu od
najuređenijih, najorganiziranijih željeznica u Europi, samo
dvadeset posto troška održavanja pruga namiče se naplatom
korištenja pruge, ostalo dolazi od savezne države, kantona i
naknade za korištenje diesel goriva.
Što se tiče revitalizacije pruga u Hrvatskoj, posebno lokalnih,
važno je da lokalne i županijske samouprave uvide da će se
povećati broj putnika ili robe na željeznici samo ako oni stvore
“motiv za to”.Na žalost, ne očekujemo znatan porast prijevoza
roba, jer u Hrvatskoj jednostavno nema velike proizvodnje i
velikog tereta, a hoće li se razviti ne ovisi samo o modernoj i
brzoj željeznici.
Mogu samo reći da je tijekom ove godine uloženo u željeznicu 1,5
milijardi kuna, koliko se nije godišnje uložilo ni jedne godine
od 1990. godine, kazao je Marko Car.
KAportal.hr