Apel Zvonimira Beškera za Karlovac koji na očigled gubi svoju ekskluzivnu zvijezdu

Otvorenju izložbe “Osvještavanje grada u pet slika” koju je priredio prof. Zvonimir Bešker, Karlovčanin sa zagrebačkom adresom, točno u podne na Dubovcu (na brojevima 17 i 19 u ulicama A. Nemčića i M. Šporera), prisustvovalo je stotinjak građana. Uglavnom dečki s Dubovca čije su zanimljive i duhovite fotografije ukrasile zidove prostorije ove gradske četvrti. Fotografije Dečki s Dubovca i prijatelji samo je jedan od pet dijelova izložbe koju je priredio Bešker a o čemu je povjesničarka umjetnosti Branka Hlevnjak iz Zagreba kazala: – Zvonimir se niz godina bavi fotografijom ali ga fotografija ne zanima već ga zanimaju ljudi. Ne bavi se formom već sadržajem. U desetak godina su nastale tako fotografije prijatelja iz neposrednog okruženja koji se svakodnevno okupljaju u kvartovskoj gostionici kod “Đovija”. One su svjedočanstvo vrijednosti druženja koje obogaćuje život. Bešker na svaki način želi sačuvati uspomenu na te divne ljude, na radost običnog života, na građanske i humane običaje stvaranja i održavanja društvenog života. Bez društvenog života nema grada, a građani zaslužuju humaniji grad. U tome je zasigurno uspio.

Prepoznaju se portreti:

Lakija, Jape, Cakanog, Maneta, Škrce, Cide, Vinka, Jože, Marijana, Čkalje, Saje, Mikija, Vule, Ive, Cimera i još niz drugi prijatelja.

“Osvještavanje grada u pet slika” zapravo je apel Zvonimira Beškera za Karlovac koji na očigled gubi svoju ekskluzivnu zvijezdu, još vidljivu iz zraka, kao povijesni raritet pa i privilegiju idealizirane vojne utvrde iz razdoblja kasne renesanse.

Ovo je zajednički apel za osvještavanje onih koji imaju vlast i još mogu učiniti nešto da se gradu vrati njegova povijesna slava. Tu slavu, dotjeranost i ljepotu svjedoče fotografije Karlovca s početka 20. stoljeća kada se Karlovac ubrajao u najbogatije gradove Hrvatske zahvaljujući činjenici da leži na četiri rijeke. Gdje su te današnje vizije održivog razvoja? – pita se Bešker.

Apelira na svijest o gradu ističući između ostaloga da grad postaje mjesto urušenih spomenika kulture, zapuštenih groblja i zapostavljenih gradskih četvrti, restauracija vojarni bez stražarske kućice do nedopustivo nestručnih zahvata u tkivo ovoga grada koji ima svoju povijest, slavu, snagu, dušu, ljude… Osvještavanje grada u pet slika odnosi se ponajprije na kvar Dubovac.

– Jednostavno jer kvart do kvarta čine gradodgovara Bešker na naš upit zašto baš Dubovac i nastavljaBili bi presretni kad bi restauracija Karlovačke pivovare danas izgledala kao 1908. godine, kada Pulvermagazin uz Kupu ne bi bio skladište a mogao je biti kulturni i privredni potencijal na europskoj razini. Zanima me bi li Heineken u Kraljevini Nizozemskoj držao ovakav objekt u takvom stanju i funkciji? Industrijska baština danas u svijetu predstavlja kapital u kulturnom i turističkom svijetu, a u Karlovcu, što je ostalo? Dalo bi se ubrajati unedogled. Krajnji je čas da budemo zreli i odgovorni!

Dio izložbe je i tema “Spasimo kulturnu baštinu”. Na srušenoj Frketičevoj kući koja je nulti spomenik kulture studenti su ispisali grafit: Narod koji ne poštuje (čuva) prošlost, nema budućnost!

Bešker također ukazuje na izgled tabli s natpisima ulica u Karlovcu koje su različitih boja, dimenzija, tipa slova, krivog nazivlja… Sve je nažalost prepušteno stihiji a namjera je da oznake ulica budu identične na području cijeloga grada.

Na raskrižju ulica Dubovac – Šporerova – Nemčićeva, u sklopu teme oplemenimo naše okružje, postavljena je skulptura Jure Labaša, a u gostionici “Đovi” izložena su likovna djela Hrvoja Šercara (crtež Bambonova zvijezda) i tapiserija Dore Kovačević. Na taj je način humaniziran taj prostor.

Peta tema je “Podsjetimo se naših zaboravljenih sugrađana” kojom Bešker podsjeća javnost na uglednog pravnika Lea Pfeffera koji se proslavio kao sudac istražitelj u sarajevskom atentatu a živio je Karlovcu, kući na Dubovcu četiri desetljeća, te na hrvatskog domoljuba Nikolu Antonca koji je kao član HRB-a ubijen 1972. godine od strane UDBA-e. Izložbi je prisustvovao i dr. Božidar Grgić iz Zagreba, dio obitelji Lea Pfeffera.

Izložba se može razgledati do subote u prostoru Gradske četvrti Dubovac i okolnim ulicama gdje su postavljeni eksponati.

 KAportal.hr

Preporučeno
Imate zanimljivu priču, fotografiju ili video?
Pošaljite nam na mail redakcija@kaportal.hr ili putem forme Pošalji vijest