Evo, saznali smo da Babina Gora ide dalje. Dobiveni su uvjeti zaštite okoliša od Ministarstva i sad je na redu idejni projekt, lokacijska dozvola, glavni projekt, građevinska dozvola, izvedbeni projekt, građenje i eto nam CGO (centra za gospodarenje otpadom) Karlovačke županije i potrošenih 27,2 milijuna eura a da se nitko nije zapitao da li postoji bolje rješenje. Ovo je, naime, razmišljanje ing. Davora Petračića koji se posljednjih mjeseci ozbiljno angažirao po pitanju dokazivanja kako je Babina gora promašena lokacija za CGO, ali i tehnologija koja se tamo namjerava koristiti – zastarjela.
– Strateški gledano, Babina gora je promašena lokacija zbog uzvodnog položaja i daljine od grada Karlovca što znači da će procjedno i površinskim slijevanjem utjecati na podzemne vode koje u Karlovcu crpimo i od nje dobivamo pitku vodu bez koje ne možemo i koja predstavlja ultimativni faktor za jednu takvu odluku, kaže Petračić. Dodaje da ako bi donošenje odluke o lokaciji novog zagađivača donijeli na nivou bilo koje domaće životinje, ista bi nam savjetovala da nikakvo vršenje nužde ne smije biti uzvodno, nego samo eventualno nizvodno a da je sve uzvodno isključivo rezervirano za piće i kupanje. Zašto mi onda želimo raditi drukčije i što nas to spriječava da evidentno lošu odluku promjenimo ?
Daljinom od grada automatski je odlagalište otpada opterećeno povećanim troškovima transporta, infrastrukture, transporta energije, a eventualnu toplinsku energiju, na koju se ni ne računa, nemoguće je je transportirati zbog velikih linijskih gubitaka do grada gdje je centar potrošnje. Kapacitet Babine Gore nije određen ispravno, a dimenzioniran je na 30 godina sa dovozom 100.000 tona otpada na godinu.
– To se može argumentirati činjenicom da Karlovačka županija ima oko 142 tisuće stanovnika, da produkcija otpada po stanovniku raste i trenutno je u RH 1- 1,2 kg otpada/dan (EU 1,45kg) pa samo za potrebe komunalnog otpada je potreban kapacitet 142.000 x 1,45 x 365 = 75.000 tona ili 75 posto predviđenog kapaciteta, a ako se uzme u obzir da komunalni otpad čini samo cca 1/10 količine ukupnog otpada (građevinski, proizvodni, poljoprivredni, šumarski, drvni, opasni i ostali…) u RH (13,2 mil tona godišnje), po ključu stanovništva županije koja čini 3 posto stanovništva RH proizlazi da je količina otpada u Karlovačke županije oko 396.000 tona, a Babina Gora je skoro sigurno trostruko a možda i četverostruko poddimenzionirana. Naravno, to vrijedi ako je Babina Gora jedini županijski centar gospodarenja otpadom kako je i prezentirana, piše nam Petračić.
– Cijena izgradnje nam je servirana u astronomskom iznosu od 27,2 milijuna eura ali ona nije niti konačna niti točna jer predstavlja grubu aproksimaciju. Nas kao građabenefiti predložene tehnologije. Planirani CGO predstavljati samo dodatni i značajni trošak stanovništvu ako se uzme u obzir da su troškovi preko 100 €/toni, trajanje postupka je 5 godina, otpad se prvo suši da bi se kasnije močio, nema usporedbe s mogućim alternativama, postoji niz tehničkih problema kao što su održavanje otpada u suhom stanju prilikom punjenja bioreaktorskog odlagališta, instaliranje mreže cijevi za naknadno dovođenje vode uz istovremeno zbijanje, jednoliko vlaženje kompaktiranog otpada, slijeganje, problematična kvaliteta bioplina zbog ubrzane razgradnje, neadekvatna mehanička obrada, proizvedeni RDF (gorivo) je neiskoristiv. Površna CGO je pretjerano dimenzionirana jer je za kapacitet od 100.000 tona godišnje potrebno 15 a ne predviđenih 25 hektara zemljišta prema dostupnoj literaturi.
– Studija isplativosti nije izrađena, a trebala bi biti izrađena prva i to prije donošenja značajnih investicijskih odluka (izrade idejnog projekta) jer bi odgovorila na otvorenja pitanja kao na primjer koliko će se proizvoditi električne energije dobivenim bioplinom iz tone otpada , gdje će se spaljivati goriva frakcija iz otpada i koliko će se stvoriti vrijednosti iz oporabe otpada (ponovna upotreba ili recikliranje) kao i na već izrečene tehničke probleme, moguće varijante, zbrinjavanje mulja iz uređaja za pročišćavanje procjednih voda, praćenje podzemnog zagađenja, troškove zbrinjavanja otpada, nakon čega bi se s velikom vjerojatnosti doznao krajnji efekt CGO-a, njeni prihodi i rashodi, odnosno bilanca. Alternativna rješenja, kako po lokaciji, tako i po tehnologiji nameću se same po sebi. Postoje skuplje, ali i profitabilne tehnologije s nevjerojatno zanemarivim utjecajem na okoliš i postoje dvostruko jeftinije tehnologije koje imaju pozitivan financijski efekt, ali i poneku manu, u svakom slučaju puno manje mana od predložene skupe tehnologije na Babinoj gori. Daju se osnovni ekonomski parametri alternativnih tehnologija:
1. Rasplinjavanje ( 100.000t/g cijena 37 mil.€, Prihod 9 mil € od struje godišnje+ 6 mil € od prikupljanja otpada )
– postupak Westinghouse
– rasplinjavanje u gasifikatoru
Rasplinjavanje otpada je proces na više tisuća stupnjeva temperaturi sa nevjerojatno malim utjecajem na okoliš, može biti smješteno blizu naselja (Ilovac), produkti su sintetski plin koji pokreće plinsku turbinu koja proizvodi struju od koje se 60% vraća u proces, a 40% ostaje za prodaju, topla voda kojom se mogu grijati stanovi i konzumna topla voda (ukidanje toplane na mazut u gradu), koristi se postojeća hrpa smeća kao gorivo (Ilovac), nuspodukti su metali, inertni mineralni ostatak staklaste strukture za nasipe, HCL (klorovodična kiselina), sumpor (kemijska industrija)
2. Katalitička depolimerzacija Green power inc. (proizvodi plin+gorivo ) 100 t/dan cijena 25 mil. eura. Postupak se zasniva na kemijskoj reakciji na 350°C gdje se zauljeni ugljikovodici pretvaraju u paru koja se u kondenzacijskom stupu pretvara u plinovitu frakciju (sintetski plin i metan) , kapljevite frakcije(sintetski diesel, kerozin, lako i teško ulje), kruti ostatak i vodu. Prije postupka nužno je odvojiti anorganske materijale. Potrebno je malo radnika, a površina za rad je 820m2.
3. Ecocycling Global Energy (mineralizacija → korištenje) (130.000 t/god cijena 25 mil.€). To je kemijsko-fizikalni proces u kojem se otpad uz aditive pretvara u ekološki prihvatljiv mineral koji služi kao sirovina za betonske proizvode, dodatak u proizvodnji iverice i ambalažnog kartona. Hladan postupak. Potrebno samo 1,5MW el. energije. Preporučuje se za tretman mulja otpadnih voda.
4. Higijenizacija otpada ( izdvaja gorivi dio, minimalna deponija) 25000 t/god → 10 mil.€ )
Napredne zemlje kao što su Njemačka i Švicarska odlažu na deponijama 0 – 3 kg otpada po stanovniku, Švedska 15, Nizozemska 7, Austrija 19 kg godišnje, dok Hrvatska odlaže gotovo sve i to čak 414 kg/stanovniku godišnje. Također je trend u EU energetsko iskorištavanje otpada tako da se u Švicarskoj energetski iskorištava 371 kg/stanovniku godišnje, u Danskoj 433 kg, Njemačkoj 193kg, a kod nas, Turskoj, Cipru, Malti, Bugarskoj i Grčkoj 0 kg (ništa) godišnje.
Reciklaža je u Njemačkoj 268 kg/stanovniku godišnje, Švicarska 248, Irska 221, Danska 195, a u Turskoj 0, Malti 18, Bugarskoj 0, Grčkoj 97 kg, a u Hrvatskoj 1 kg/stanovniku godišnje. Logičan zaključak bi trebao biti da je sve potrebno ponovno preispitati i to od lokacije do tehnologije, a tek nakon studije isplativosti i stvarne javne rasprave sa zainteresiranom javnošću potrebno je donijeti zrelu i najkorisniju odluku koja će biti opravdana sa ekološke i financijske strane. Posebno treba uključiti u problematiku rješavanja otpada i mulj sa karlovačkog pročistača koji je također moguće energetski iskoristiti (ima pozitivnu energetsku bilancu) tehnologijom uplinjavanja ili ponovno upotrijebiti tehnologijom mineralizacije.
Rezultat boljeg rješenja trebao bi biti rješavanje otpada uz pozitivan financijski i energetski efekt, izbjegavanje dodatnih nameta stanovništvu, iskorištavanje postojećih deponija otpada kao goriva i ukidanje neefikasne Toplane jer se u budućnosti možemo jeftino grijati na običan otpad !
Neke kalkulacije pokazuju da bi u slučaju regionalne organizacije RH (5 regija) svaki regionalni centar za gospodarenje otpadom u tehnologiji MBO koštao 170 mil € a u tehnologiji plazme 152 mil € uključujući izgradnju pratećih termoelektrana za iskorištavanje nastalih plinova. To je još jedan argument za analizu i promjenu tehnologije u CGO Babina Gora. Nastavljanje ovog započetog procesa neodgovornog donošenja odluka može imati nesagledive posljedice za ljude koji žive u Karlovcu kako po pitanjima egzistencije, zdravlja, kvalitete života, tako i skupoće. Ne treba zaboraviti da 1 tona komunalnog otpada sadrži 1MWh (megavatsat)električne energije. Želimo li ju iskoristiti? Želimo li napokon od nazadne postati tehnološki napredna Europska regija i to 20 godina ispred ostalih, pita Petračić.
KAportal.hr