Iako još nisu obrađeni svi podaci s Popisa stanovništva Republike Hrvatske 2011. godine, objavljen je popis broja stanovnika po svim naseljima, iz kojeg je vidljivo da je čak 18 naselja u Karlovačkoj županiji bez ijednog stanovnika. Iako bi vjerojatno većina čitatelja pomislila kako se ta naselja uglavnom nalaze na ratom i siromaštvom poharanom Kordunu, uvjerljivo najviše, čak sedam, nalazi se na ozaljskom gradskom području – bez stanovništva na području Ozlja tako su Cvetišće, Hrastovica Vivodinska, Kamenci, Kunčani, Malinci, Popovići Žumberački i Rajakovići.
Tri su posve napuštena i zaboravljena naselja na području općine Rakovica – stanovnika više nemaju Jamarje, Koranski Lug i Sadilovac. Sadilovac je daleko najveće naselje koje je danas bez stanovnika, u svojem najrazvijenijem dobu, krajem 19. stoljeća, broj stanovnika dosezao je i 1.000.
Na području općina Barilović i Netretić nalaze se po dva napuštena naselja – Gornji Poloj i Novi Dol na barilovićkom te Baići i Račak na netretićkom području.
Ovaj neslavni spisak zaključuju Rabinja (Slunj), Trnovi (Cetingrad), Selakova Poljana (Vojnić), a i na području grada Karlovca jedno je naselje bez stanovnika – riječ je o Šebrekima na području Mahičnog, koji su napušteni već 20-ak godina.
Velik je broj naselja s jednoznamenkastim brojem stanovnika, a u čak devet njih živi samo po jedan stanovnik ili stanovnica pa su, nažalost, očito na pragu izumiranja. Četiri grada i općine mogu se “pohvaliti” s po dva takva naselja – Ozalj (Gudalji i Belinsko Selo), Barilović (Novo Selo Perjasičko i Točak Perjasički), Bosiljevo (Laslavići i Špehari) te Ribnik (Gornja Stranica i Gornji Goli Vrh Lipnički). Deveto županijsko naselje sa samo jednim stanovnikom je Bijeli Klanac u općini Krnjak.
Da i0nako težak život u ruralnim krajevima nema nikakvu podršku od državnih i lokalnih vlasti, možda najbolje pokazuje primjer Jamarja. Ovo je naselje dvadesetak godina bilo bez stanovnika, da bi 2001. godine došlo do pokušaja oživljavanja života na ovom području – no, od desetak stanovnika već deset godina kasnije nema više niti jednog.
Potpunu nezainteresiranost, pak, pokazuje i nedostatak bilo kakvog pokušaja da se napuštena naselja iskoriste na neki drugi način. Neka od njih sadrže i vrijedne primjere nekadašnje arhitekture, neka su veličinom primamljiva, a u svijetu je pravi hit turistički obilazak takozvanih “ghost towns” ili u izravnom prijevodu – “gradova duhova”. SAD je napravio prave male muzeje od napuštenih naselja nekadašnjeg Divljeg zapada, tisuće turista hrle čak i u predjele poharane ukrajinskom nuklearnom katastrofom kako bi vidjeli napuštena sela i grad Pripyat, no u Hrvatskoj sličnih inicijativa zasad nema.
KAportal.hr