U danima kad se temperatura ne diže iznad deset stupnjeva ispod ništice, a “Toplana” da bi zagrijala stanove svojih potrošača troši i do 90-ak tona mazuta dnevno, iz gradske uprave nema ni glasa kad će biti održana obećana “tematska” sjednica Gradskog vijeća na kojoj bi se konstruktivno raspravilo o cijenama grijanja i što učiniti po tom pitanju. Kako se već gradonačelnik ne javlja, medijima se javila Regionalna organizacija zaštite potrošača (ROZP). Radi interesa javnosti priopćenje prenosimo u cijelosti.
U svom priopćenju, kažu, nakon niza nekorektnih, neistinitih i diskriminirajućih izjava odgovornih za slučaj “Toplana” a u cilju informiranja potrošača, žele potrošačima pružiti informacije gdje i kako mogu zatražiti zaštitu svojih prava koja se u Karlovcu, dodaju, očigledno – ne poštuju.
Prvo, tvrdnja da je izvršena samo “sitna” korekcija cijena izrečena u gradskoj upravi je paušalna, jer prosječno povećanje cijene grijanja prelaskom na tarifni model obračuna je oko 50 posto. Omalovažavajuće je potrošače smatrati nesposobnim da zbroje 12 rata i podijele sa 12, kako bi dobili “prosječni” račun. Također je morbidno prozivati direktora Toplane kao odgovornog što je Gradsko vijeće Grada Karlovca donijelo ovakvu Odluku o obračunu pružanja javne usluge isporuke toplinske energije, stoji u priopćenju.
Drugo, zapanjujuće je da djelatnici “Toplane” ne znaju za Rješenje Državnog ispektorata od 27. prosinca 2011. godine, te i dalje krše Zakon po kojem je pokrenut prekršajni prijedlog protiv Toplane kod nadležnog suda. A i tvrdnja da ako “Toplana” bude kažnjena, kaznu će podmiriti potrošači, je apsolutno laička, jer po Zakonu o obveznim odnosima štetu nadoknađuje onaj tko ju je prouzročio, a to ni u kom slučaju nisu potrošači.
Treće, začuđujuća je neinformiranost djelatnika “Toplane” koji tvrde tumačeći Opće uvjete o isporuci tolinske enerije da se potrošač bez 100 posto suglasnosti ne može izvdvojiti iz njihvog sustava grijanja, a još više da ako se i isključi da mora plaćati paušal. Nikako da shvate nelogičnost, s jedne strane toplinsku energiju Toplana isporučuje do mjernog instrumenta i oni naplaćuju očitanu potrošnju. A što se događa poslije mjernog mjesta, apsolutno nije stvar Toplane, na kraju krajeva instalacije centralnog grijanja održava upravitelj zgrade, navodi ispred ROZP-a predsjednik Željko Tomašić.
Nadalje, Zakon o vlasništvu i Ustav RH izričito navode da je korištenje privatnog stana bez obzira što je u zgradi zajedničkog stanovanja isključivo pravo vlasnika stana. A ako Toplana kroz privatni stan provede uz suglasnost vlasnika stana cijevi vrelovoda za grijanje viših etaža, obvezna je sklopiti Ugovor s vlasnikom i podmiriti mu pruženu uslugu.
– Gospoda iz Toplane zaboravljaju da je Zakon “malo” iznad Općih uvjeta, jer Zakone donosi Sabor, pa ih Vlada mora poštovati. A to što Opći uvjeti nisu usklađeni s pozitivnim zakonima RH, bi trebao odgovarati predlagatelj i onaj tko je Vladi “podvalio” potpisivanje takvog Spisa. Stoga se ne može mahati s podzakonskim aktom koji nije usklađen s Zakonom, bar ne u pravnoj državi. Vrijeme društvenog vlasništva i društvene odgovornosti je vjerojatno završeno u Republici Hrvatskoj, 20 godina nakon osamostaljenja i uvođenja demokracije, kaže Tomašić te nastavlja da kao četvrto, tvrdnje iz “Toplane” kako su njihove cijene i hrvatskom prosjeku i da npr. Grad Rijeka ima skuplje grijanje je manipulacija podacima i dezinforacija potrošača.
– To dokazuju dva računa za mjesec studeni 2011., koje imamo u posjedu, jedan u Rijeci površine 58 m2 – 288 kn i jedan u Karlovcu površine 56 m2 – 780 kuna, što je razlika 1:3.
Peto, elektronski razdjelnik topline upotrebljava se za raspodjelu troškova toplinske energije. Razdjelnik izračunava emisiju toplinske energije grijnog tijela i nalazi se programiran na radijatoru.
Razdjelnik se mora programirati za svako ogrjevno tijelo. Parametri koji se kod toga uzimaju su toplinska snaga radijatora i njegov geometrijski oblik koji je definiran putem Kc faktora. Na ekranu razdjelnika može se pročitati snaga radijatora, Kc faktor, trenutna potrošnja, memorirana potrošnja za datum pohrane, datum resetiranja uređaja te testni ekran. A tako izmjerena potrošnja radijatora se pretvara u postotak od ukupne potrošnje izmjerene na centralnom (toplaninom) mjernom intrumentu (kalorimetru). A temeljno pitanje je zašto “Toplana” d.o.o ne preuzme posao ugradnje takvih elektronskih razdjelnika, već posao prepušta nekoj trećoj firmi, koja bi bila posrednik između Toplane i potrošača?
Nadalje, ugradnjom razdjelnika može se postići ušteda (zatvaranje prozora i radijatora) najviše do deset posto od cijene bez razdjelnika. Znači ako potrošač na mjesec dana zavrne sve radijatore, njegova potrošnja toplinske energije neće biti “0”, nego račun umanjen za oko 10 posto.
Pri tome se potpuno ignorira da se razdjelnici ne mogu postaviti na bojlere koji vodu griju toplom vodom iz sustava centralnog grijanja, na podno ili zidno grijanje, a niti se može kontrolirati je li potrošač namjenski koristi razdjelnik, a još sklapa s tom trećom tvrtkom ugovor na 10 godina i plaća 25 kn za daljinsko očitavanje po radijatoru.
Organizacija “ROZP” ne daje nikave savjete ugraditi ili ne elektronske razdjelnike topline, jer nam zakoni tržišta to ne dozvoljavaju, samo ukazujemo na dobre i loše strane. Mi smatramo da je najpošteniji način koji ne ujedno i po Zakonu o zaštiti potrošača da se svakom potrošaču ugradi kalorimetar u ormariću na ulazu u stan (kuću), time će potrošač bez obzira na cijenu plaćati onoliko koliko potroši. Ako neće imati novaca, zatvoriti će radijatore i izmjeriti će se potrošnja “0” kalorija, malo pojednostavljeno radi pojašnjenja, jer minimalna tolina mora biti u stanu kako ne bi došlo do smrzavanja.
U Karlovcu oko 50 posto korisnika usluga Toplane ima ugrađene kalorimetre, a drugih 50 posto plaća i dalje, bez obzira na tvrdnje iz “Toplane” da radi po Zakonu o zaštiti potrošača, grijanje po m2 grijane površine. Samim time ta grupa potrošača je diskriminirana, jer se takvim paušalnim obračunom može dovesti u sumnju manipulacija s računima, što je evidentno iz žalbi potrošača.
I dok odgovorni prebaciju jedni na druge krivnju ili pilatovski peru ruke, vrijeme prolazi, a potrošači, kako se hvale u Toplani”, su i dalje uredni platiše s preko 70 posto plaćenih računa, što ne sporimo o plaćenim računima za listopad prošle godine. No isto tako raspolažemo podacima, da su pojedini potrošači uzeli “umirovljenički” kredit od lihvara, kojim su pristali da im je rada otplate kredira ½ mirovine, što je nezakoniti s obje strane. Svo samo da bi podmirili dug Toplani. Sve je to kako u Toplani tvde zbog neinformiraniosti, što je u načeli točno, jer da su potrošači informirani ne bi plaćali dio usluge koja im nije pružena.
Šesto, “Toplana” toplinsku energiju isporučuje preko izmjenjivača topline, a mjerni instrument je postavljen na dolazak tople vode do izmjenjivača, pa ako zgrada odluči ne preuzimati toplinsku energiju, tj. zatvoriti ventile za cirkulaciju vode unutar zgrade, mjerni instrument i dalje nesmetano mjeri kao da je toplinska energija isporučena (preuzeta). Toplani je to normalno, nama laicima nije. Po Zakonu o obveznim odnosima plaća se samo učinjena usluga, a ne namjera činjenja usluge. Potrošači rade veliku proceduralnu progrešku, naime nazivaju telefonom medije, Udruge za zaštitu potrošača i druge organizacije civilnog društva, a Povjerenstvo za reklamacije potrošača koje je ustrojeno u “Toplani” nije zaprimilo još nijednu žalbu od prelaska na tarifni model naplate. Potrošačima je na raspolaganju izvansudsko rješavanje sporova, preko Suda časti HGK, žalbeni postupak do drugog stupnja u “Toplani”, te mogućnost žalbe HERI. Postoje državne institucije koje štite prava potrošača, kao npr. Državni inspektorat i na kraju postoji instrument sudskog rješavanja sporova.
Zato potrošačima savjetujemo da koriste institucije za zaštitu potrošača i da ne čekaju da im netko drugi rješava probleme, a mi kao Udruga za zaštitu potrošača ćemo poduzeti sve što nam pozitivni hrvatski zakoni dopuštaju, da potrošači dobiju adekvatnu uslugu kakvu plaćaju, te da plaćaju po potrošnji, a ne postotku ili m2 stambenog prostora. Izvansudsko rješavanje sporova preko Suda časti HGK i Centra za mirenje je za potrošače besplatno tj. trošak plaća država, savjetuje Tomašić.
KAportal.hr