Kad se zaredaju loše vijesti iz hrvatske brodogradnje, a njih u zadnje vrijeme ne nedostaje, ne piše se dobro ni pratećoj metalskoj industriji u kojoj se ti problemi direktno zrcale. Prije rata karlovačka Jugoturbina bila je čvrsti partner tada stabilnoj brodarskoj industriji, nakon fragmentiranja i privatizacije 90-ih stvari su se zakomplicirale, mnogi bivši OOUR-i nisu preživjeli, a dio je u bolnoj tranziciji jedva održao glavu iznad vode. Toj skupini pripada i karlovački Adriadiesel, dioničko društvo u kojem trenutno radi 256 zaposlenika. Shodno činjenici da su njihov glavni proizvod veliki dizel motori, a hrvatska brodogradnja kao logični naručitelj na koljenima, u Adriadieselu su se našli pred imperativom da se prilagode i pronađu nova rješenja. Da su se oslanjali na domaće narudžbe odavno bi propali, trenutno Adriadiesel 90 posto svoje proizvodnje i usluga plasira na inozemno tržište.
Orijentirani na energetiku
Direktor Vladimir Hristov kaže da ga ovakva situacija s hrvatskom brodogradnjom ne veseli, ali s obzirom da osim iz Uljanika koji je i najveći dioničar Adriadiesela, već duže nemaju narudžbi, dođe im svejedno, jedini spas je u izvozu. Naime, “Kraljevica” i “3. maj” su umjesto domaće karlovačke tvrtke izabrali suradnju s finskom Wartsilom, u “Brodotrogiru” su bili stalno prisutni, ali oni nemaju nijedan novi ugovor, kao i Brodosplit čijoj je Tvornici dizelskih motora Adriadiesel kooperant. Sve zajedno, u planovima tvrtke za 2012. domaća brodogradnja zastupljena je s oko 16 posto planiranih poslovnih prihoda, no kako stvari stoje, direktor Hristov smatra da će objektivno ostvarenje tog plana stati na nekih 10 posto.
No da se može i da se Hrvatska mora oslanjati na proizvodnju u kojoj ima jaku tradiciju i kadrove, dokaz je upravo Adriadiesel. Osim motora, tvrtka obavlja poslove strojne i toplinske obrade, remonte, servise, proizvodi rezervne dijelove. A tržišta su rusko, švicarsko, poljsko, latvijsko, talijansko, američko, singapursko…
Prvenstveno smo orijentirani na energetiku i to na nuklearni sektor, konkretno na velike dieselmotore za napajanje atomskih elektrana u izvanrednim slučajevima, kaže Hristov i dodaje kako su u 2011. godini isporučili tri motora za Singapur i ove godine završavaju četiri motora za SAD. Inače, Adriadiesel je na bazi Sulzer motora koji se ne proizvode od 1998. razvio svoj motor Adria 40 koji je na spomenutim natječajima za nuklearna postrojenja pobijedio u konkurenciji najvećih svjetskih proizvođača dizelskih motora.
Ples na tankom ledu
Usprkos dobrim izvoznim trendovima i ostvarenu dobit od oko 4,8 milijuna kuna u 2011., Hristov kaže kako Adriadiesel – koji je ne tako davno bio u teškim problemima – i dalje”pleše na tankom ledu”.
Naši su najveći problem nemogućnost investicija i tu bih riječ mogao ponoviti tri puta kako bi naglasio važnost investiranja, a uz investicije su vezani i problemi produktivnosti i konkurentnosti. No budućnost ne mora biti crna i našu šansu vidimo u energetskom sektoru, ali i brodogradnji, odnosno u proboju na tržište brodogradnje u Europskoj uniji, servisima i remontima vezani za našu djelatnost, kaže Hristov. Otkriva nam kako je prosječna plaća u Adriadieselu 4.700 kuna neto plus naknada za prijevoz i kako u planu imaju nova zapošljavanja. Trebaju im uglavnom diplomirani strojarski inženjeri, ali takve je, po riječima direktora, u širem okruženju teško pronaći.
Najveći dioničar Uljanik, u vlasničku strukturu ušla i Končarova Jadranska ulaganja
Pulski Uljanik najveći je pojedinačni dioničar s 28 % dionica, ali upravlja i s dodatnih 32 % dionica u vlasništvu države. Tako gledano, Adriadiesel spada u “mješovite” tvrtke s više od 25 i manje od 50 posto dionica u vlasništvu što se čini kao dobar model u kojem država ima tek kontrolnu funkciju. Pa onda njen direktor nije član niti jedne stranke, a Upravu bira Nadzorni odbor u kojem predstavnici države, to jest političari, nemaju većinu. Zanimljivo, u vlasničku strukturu je ušla i tvrtka Jadranska ulaganja d.o.o. Danka Končara koji se najavljivao kao mogući kupac hrvatskih škverova i na kraju nije uspio s hrvatskom Vladom dogovoriti kupnju bilo kojeg od njih. Prema web stranici tvrtke Jadranska ulaganja imaju 22,7 % vlasničkog udjela koji su stekli otkupom portfelja Karlovačke banke i, kako kaže Hristov, “jednom manjom dokapitalizacijom 2010. godine.”
KAportal.hr