Kako bi demokracija uistinu mogla biti funkcionalna jedna od osnovnih pretpostavki koju je potrebno zadovoljiti jest informirati i uključiti civilno društvo u proces donošenja odluka. Također, potrebna je i volja političke vlasti koja će takav input znati prepoznati i uvažiti ga, kazala je Lana Vego iz Savjeta za razvoj civilnog društva i Centra za mirovne studije prilikom predstavljanja Kodeksa pozitivne prakse savjetovanja sa zainteresiranom javnošću u postupcima donošenja i provedbe zakona, koje je danas održano u Centru za mlade u Grabriku.
Kako napominje Mirjana Mikić iz Centra za mirovne studije Kodeks se promovira posljednjih šest mjeseci diljem Hrvatske – Karlovac je deveti grad u nizu u kojem imaju promociju ovog dokumenta koji nije obavezan niti zasad ima pravnu jačinu, no za kojeg se zagovara uvođenje u saborsku proceduru.
Pravodobno informiranje o planu donošenja zakona i drugih propisa, dostupnost i jasnoća sadržaja postupka savjetovanja i povratno informiranje o učincima provedenog savjetovanja samo su neki od postupaka koji se zagovaraju ovim Kodeksom. U dokumentu je navedeno i da bi središnje tijelo trebalo imenovati koordinatora koji bi bio veza između civilnog i javnog sektora i koji bi kao takav trebao u svakom trenutku raspolagati svim potrebnim informacijama koje javnost ima pravo dobiti na uvid.
Gošće iz Zagreba kazale su kako je iskustvo koje su prisutni podijelili u sklopu dosadašnjih promocija pokazalo kako vlasti u gradovima diljem Hrvatske i udruge koje u njima djeluju najčešće ne pronalaze ”zajednički jezik” u suradnji, i da je Karlovac očito u tome iznimka. Naime, u ime Grada Karlovca svoja iskustva u suradnji s civilnim sektorom podijelila je glasnogovornica Andreja Barberić koja je naglasila kako je dobra suradnja s udrugama s područja Karlovca vidljiva kroz brojne provedene aktivnosti – kako je naglasila, karlovačke udruge bile su glavni inicijator obnove Foginovog kupališta, kao i da su upravo zahvaljujući jakoj građanskoj inicijativi spašene platane u Nazorovoj ulici. Također, udruge i mladi Karlovčani dali su svoj doprinos u izradi Gradskog programa za mlade 2008.-2012., a građani su imali prilike sudjelovati u nizu javnih tribina i rasprava. No za razliku od predstavnika Grada, na raspravi se pojavilo samo nekoliko predstavnika iz civilnog sektora.
Aktivistice iz Centra za mirovne studije za kraj su spomenule da je izvješće o radu iz 2011. godine pokazalo kako postoje pozitivni pomaci u razvoju konzultativnih praksi, ali da se na još puno aspekta treba poraditi – kao jedan od nedostataka ističe se neujednačenost prakse među tijelima državne uprave, nedostatak kvalitetne provedbe i savjetovanja i nepostojanje mehanizma praćenja provedbe.
KAportal.hr