Serijski potresi u susjednoj Italiji doveli su do pitanja opće sigurnosti naših građana. Evidentno je da skloništa ne mogu nikoga spasiti od nepredvidljivih ćudi prirode, ali dokument koji se prekjučer našao pred vijećnicima Županijske skupštine pokazuje koliko smo spremni u slučajevima prirodnih katastrofa, ratnih događanja i sličnih situacija opasnih za građanstvo.
Kapaciteti skloništa, naime, pokrivaju tek 10 posto građanstva grada Karlovca ili 9.310 osoba. U ovu brojku, međutim, ne ulaze improvizirana skloništa poput podruma i sličnih prostora koji su u Domovinskom ratu za velik dio Karlovčana bili manje više sigurno obitavalište tijekom agresorskih napada. U slučaju nuklearnog napada ovi prostori, naravno, ne bi bili adekvatni za preživljavanje.
Elaborat koji je prihvatila Županijska skupština predviđa moguće opasnosti, te daje pravila koja bi eventualna stradavanja smanjila. S obzirom na trenutnu situaciju, najveću opasnost predstavljaju ne ratovi, nego epidemije. Podsjetimo, prije par godina Stožer za zaštitu sastajao se zbog moguće epidemije ptičje, pa potom svinjske gripe dok se osim gripe, sada u elaboratu navodi mogućnost pojave zaraznih bolesti putem vode, od dizenterije, tifusa i žutice.
Poplave na širem karlovačkom području nisu nepoznanica i radi se na sustavu zaštite. Međutim, sustav obrane od poplave Karlovca nije u potpunosti završen dok je do najavljene izgradnje retencije još uvijek ugrožen Ogulin od naglog popunjavanja prirodnog sifona – Đulinog ponora.
Od prirodnih nepogoda manju opasnost predstavljaju suše i olujna nevremena. Podsjetimo, ove zime šire područje Ogulina i Plaškog susrelo se s olujnim vjetrom koji je nanoseći snijeg u potpunosti blokirao lokalne ceste. Ovaj dokument navodi sve moguće scenarije prirodnih katastrofa no zanimljivo je da u mnogim situacijama još nismo dovoljno spremni za adekvatno djelovanje. To ovisi i o vrsti nepogoda na koje čovjek ne može utjecati, ali opet može se pripremati da njihove posljedice budu što blaže.
KAportal.hr