ZAJEDNO PROTIV AMBROZIJE, VRIJEME JE ZA AKCIJU!
Što možemo učiniti SADA za sebe, svoje bližnje i sve ostale koji imaju tegobe uzrokovane peludom trava naročito ambrozije? Suzbijanje treba provoditi sada. Treba naglasiti da je vrlo važno ne čekati i uništavati ambroziju u kolovozu jer je tada u punom cvatu, pa se koncentracija peludi može višestruko povećati i time uzrokovati opsežnije tegobe i pospješiti širenje.
ŠTO ZNATE O AMBROZIJI?
Znate li da je ambrozija porijeklom iz Sjeverne Amerike, odakle je u Europu uvezena kontaminiranim pošiljkama sjemena. Zbog svoje izuzetno velike reprodukcijske moći, ali i dobre sposobnosti prilagođavanja novim uvjetima okoline, u Europi se vrlo brzo i lako širi kako na poljoprivrednim tako i na nepoljoprivrednim zemljištima. U Hrvatskoj je prvi put primjećena još 1941. godine na području Podravine, Posavine i Slavonije, ali se sve više širi.
Vrlo često raste na napuštenim zemljištima, pored putova, pruga, na međama, kompostištima, pored kuća u vrtovima i slično.
Cvjeta u kasno ljeto i jesen proizvodeći pelud. Jedna zrela biljka ambrozije otpušta i do 8 milijuna zrnaca godišnje. Pelud ambrozije se zbog svog aerodinamičnog oblika širi oko jedan kilometar uokrug biljke, a vjetar ga može raznijeti i na udaljenost između 6 i 20 kilometara godišnje. Svaka biljka proizvede više od 60.000 sjemenki koje mogu preživjeti u zemlji više od 30 godina, a izdržati čak i uvjete smrzavanja.
Ambrozija niče i vegetira u šest faza i to:
1. faza nicanja – ovisi o temperaturi zraka i drugim klimatološkim prilikama. Nicanje počinje u pravilu sredinom travnja, traje od 10 do 16 dana za hladnijeg vremena i 5-7 dana za toplijeg vremena,
2. faza razvoja stabljike – dijeli se u dvije podfaze:
a) podfaza stvaranja prvog lišca – traje 15 do 20 dana od početka nicanja,
b) podfaza stvaranja stabljike – traje 20 do 30 dana od početka nicanja,
3. faza grananja stabljike – traje 40 do 50 dana od početka nicanja,
4. faza «butonizacije» – traje 15 do 25 dana tik do cvatnje,
5. faza cvatnje – traje 30 do 40 dana. Cvatnja, ovisno o klimatološkim uvjetima nastupa sredinom lipnja ili u drugoj polovici lipnja,
6. faza sazrijevanja sjemena – nakon oplodnje sjeme se razvija i dozrijeva do kasno u jesen.
Uobičajeno je da ambrozija svoj vegetativni put završava u sredini ili u drugoj polovici rujna, ali se ovisno o toploj godini vegetacija i sazrijevanje, odnosno širenje sjemena može odvijati i u prvoj polovini listopada. Polen ambrozije izrazito je alergogen, a koncentracija peludi najveća je u jutarnjim satima i prije podne. Nakon kiše koncentracija peludi u zraku se smanjuje.
KAKO JE SUZBIJATI?
Biljka najviše raste na zapuštenom zemljištu, potrebno ga je urediti i zasaditi travom. Ako se radi o pojedinačnim biljkama mogu se suzbiti čupanjem zajedno s korijenjem. U slučaju većih površina preporučuje se košenje. Kosi se prije cvatnje ambrozije, i to do 5 cm od tla.
Ambrozija na POLJOPRIVREDNIM POVRŠINAMA može se suzbiti ili ukloniti na sljedeće načine:
1. agrotehničkim mjerama: pridržavanjem plodoreda, obradom tla, pravovremenom sjetvom i gnojidbom kulture, višekratnim prašenjem strništa i neobrađene (nezasijane) poljoprivredne površine;
2. mehaničkim mjerama: međurednom kultivacijom, okopavanjem, plijevljenjem i pročupavanjem izbjeglih biljaka, redovitom (višekratnom) košnjom, priječenjem prašenja i plodonošenja biljaka;
3. kemijskim mjerama: uporabom učinkovitih herbicida koji imaju dozvolu za promet i primjenu u Republici Hrvatskoj za suzbijanje ambrozije, a u skladu s uputom za primjenu koja je priložena uz sredstvo.
Unatoč postojećim zakonskim i podzakonskim okvirima za suzbijanje ambrozije i akcijama koje se kontinuirano poduzimaju na području Grada Karlovca, svjedoci smo vrlo visokih koncentracija peludi ambrozije tijekom prošlogodišnje sezone cvatnje.
Obveznici provođenja mjera uklanjanja ambrozije kao i ostalog korova su vlasnici i korisnici poljoprivrednog obrađenog i neobrađenog zemljišta (vrtova, oranica, livada itd.), šuma i lovišta, ovlaštenici upravljanja vodotocima i kanalima te površinama uz vodotoke i kanale, ovlaštenici upravljanja i održavanja površina uz javne prometnice i željezničke pruge, ovlaštenici upravljanja parkovima i drugim javnim zelenim površinama.
Korovi nisu samo prijetnja zdravlju, oni nanose veliku štetu i poljoprivrednim kulturama. Uz to što iz zemljišta iznose velike količine hranjivih tvari, često su domaćini uzročnicima biljnih bolesti kao štetnicima koji napadaju poljoprivredne kulture.
KOME PRIJAVITI ZAPUŠTENA PODRUČJA OBRASLA U AMBROZIJU I DRUGE KOROVE?
Nisu svi jednako savjesni a ni svjesni koliko je ambrozija alergogena i ima veliki negativni utjecaj na ljude stoga sve poljoprivredne i ostale površine zarasle u ambroziju i druge korove možete prijaviti:
Poljoprivrednoj inspekciji- telefon: 047/ 415-267
Fitosanitarnoj inspekciji – tel. i fax: 01/ 464 76 88
Šumarskoj inspekciji – telefon: 01/4811 285
Poljoprivrednom redaru- telefon: 047/ 628-203
Komunalnom redaru- telefon: 047/ 628-222
Ukoliko niste sigurni u čijoj je nadležnosti zapušteno i zakorovljeno zemljište nazovite bilo koga od gore navedenih i vjerujte da pomoć neće izostati.
Čak i u slučaju da vi ili vaši ukućani ne bolujete od peludne ili nekog drugog oblika alergije, obratite pozornost na pojavljivanje te biljke u vašoj okolini. Pokušajte je ukloniti sami ili uz pomoć udruga i ustanova koje se bave tim problemom, jer tako možda pomažete i sebi. NIKAD NE MOŽETE BITI SIGURNI DA TA OTPORNA BILJKA SUTRA NEĆE I KOD VAS IZAZVATI NEUGODNE ALERGIJSKE SIMPTOME.
Sponzorirani članak