Činjenica da je devet od deset posljednjih godina globalno prosječno najtoplije od kad se mjere temperature, sugeriraju nam da s klimom nešto nije u redu, koliko god se trudili to ignorirati. Zbog masovnog oslobađanja CO2 u atmosferu od industrijske revolucije naovamo, zbog ozonskih rupa…, ili jednostavno zbog prirodnih ciklusa Zemlje, pojačane aktivnosti Sunca…, o tome bi se dalo raspravljati. Jedno je neosporno, proživjeli smo i proživljavamo paklene vrućine koje se opasno približavaju brojci od 40 “celzijevaca” uz nepodnošljivu sparinu. Je li i prije znalo biti tako vruće? Tekst iz 1971. kaže da je, poslije – u prenesenom smislu – vrućeg hrvatskog proljeća, uslijedilo je doslovno pakleno ljeto uz sušu i niske vodostaje. Legendarni karlovački meteorolog i meteorološki kroničar Karlo Malpera u tekstu je naveo i kratku kronologiju karlovačkih nenormalnih temperatura. Zanimljivo, nije naveo onu najvišu službeno izmjerenu. Naime, Karlovac je skoro tri desetljeća držao rekord najviše izmjerene temperature u Hrvatskoj s nevjerojatnih 42,4 stupnja izmjerenih 5. srpnja davne 1950. godine. “Skinule” su ga Ploče 4. kolovoza 1981. s tek 0,4°C većom temperaturom.
“Kupa katastrofalno niska”, Karlovački tjednik, 2. rujna 1971.
Kad je u subotu, 28. kolovoza karlovački meteorolog Karlo Malpera izmjerio vodostaj Kupe, konstatirao je da u posljednjih petnaest godina tako katastrofalno niskog vodostaja nije bilo. Mjerilo je pokazivalo minus 72 centimetra. Zeđ je počela još u lipnju. Prvoga srpnja vodomjer je pokazivao 42 centimetra ispod normale. U tome mjesecu Kupa je “poskočila” samo dva dana: 20. i 21. srpnja, kada je vodostaj bio dva metra, odnosno 66 cm iznad normale. Već treći dan Kupa je bila na minus 10 i nastavila padati. Uzrok tome dvodnevnom povišenju vodostaja bili su pljuskovi u Sloveniji i poslije toga korito Kupe neprestano žeđa.
Sada je na mnogim mjestima mogu pregaziti i mala djeca. Taj rekordno nizak vodostaj nije izazvao poremećaje u snabdijevanju grada vodom. Šteta što niski vodostaj nije iskorišten za čišćenje korita rijeke Kupe na cijelom toku kroz grad. Neki dan smo s mosta zapazili koliko u Kupi ima odbačenih predmeta, vodenog raslinja i kamena. Bila je to izuzetna prilika da se cijeli tok vode kroz grad uredi.
Karlo Malpera nam je u redakciju donio i pregled maksimalnih temperatura zraka u posljednjih 15 godina. Mada su se mnogi ovoga ljeta žalili na žegu, moramo ih utješiti činjenicom da je ovogodišnji kolovoz tek na trećem mjestu po visokim temperaturama. Najviša temperatura zabilježena je u srpnju 1968. godine (37,4 stupnja Celzija). Slijedi temperatura iz srpnja 1957. godine (37,2 stupnja). Zanimljivo da je maksimalna temperatura u srpnju 1958. i u kolovozu ove godine u dlaku jednaka (36,8 stupnjeva). Kad smo već kod toplomjera, zabilježili smo još nekoliko podataka iz meteorološkog izvještaja: u svibnju 1958. godine zabilježena je temperatura od 33,8 stupnjeva, a u studenom 1963. maksimalna temperatura od 26,4 stupnja. U kolovozu je najniža temperatura u posljednjih 15 godina zabilježena 1967. godine (4,2 stupnja). No, o niskim temperaturama pisat ćemo kad za to bude vrijeme.
Pripremio Tihomir Ivka