Ambrozija i ostali korovi nisu ljetni hit – kako suzbijati ambroziju?

Ambrozija i ostali korovi nisu ljetni hit – kako suzbijati
ambroziju?

AMBROZIJA I OSTALI KOROVI NISU LJETNI HIT!

Peludne prognoze trenutno pokazuju umjerenu ili nisku koncentraciju peludi alergogenih biljaka no slijedi nam period cvatnje najiritantnije od svih alergogenih biljaka ambrozije.

Vremenske prilike utječu na početak i trajanje sezone stvaranja peludi. Suho i toplo vrijeme tijekom cvatnje ambrozije pospješuje sazrijevanje i otpuštanje peludi, a koncentracija peludnih zrnaca u zraku je niža za hladna i kišovita vremena.

PODSJETIMO SE ŠTO JE AMBROZIJA I KAKO IZGLEDA

Ambrozija je korovna, jednogodišnja biljka koja naraste i do 3 metra u visinu. Ime roda Ambrosia potječe od grčke riječi koja znači “hrana bogova”. Ima vretenast korijen. Stabljika je uspravna, razgranata, posuta grubim dlačicama. Listovi su a dužine 5-10 cm, nasuprotno raspoređeni, razdijeljeni u uske režnjeve i posuti gustim dlačicama. Cvjetovi su žućkasti, glavičastog oblika koji su skupljeni u grozdaste cvatove. Biljka najčešće nastanjuje staništa poput željezničkih pruga, rubna područja uz ceste, putove, gradilišta ali i poljoprivredne površine, vrtove, cvjetnjake pa i parkove dakle svugdje gdje ima dovoljno svjetla.

Ambrozija proizvodi veliku količinu peludi po biljci, godišnje prosječno proizvede oko 60.000 sjemenki. Samo sjeme je izrazito otporno pa može preživjeti i do 30 godina.

Ambrozija je vrlo prilagodljiva i sve više osvaja naš okoliš. Na nama je da joj se suprotstavimo i spriječimo njezino daljnje širenje. Možda zvuči ružno, jer biljka nije kriva što joj je priroda namijenila tako neugodnu ulogu. Ali njezina prisutnost je test za sve nas, za našu brigu o okolišu i dobrobit mikro i makro susjedstva.

KAKO SUZBIJATI KOROVE A NAROČITO AMBROZIJU?

Zapuštena zemljišta je potrebno urediti i zasijati travom. Ako se radi o pojedinačnim biljkama mogu se suzbiti čupanjem prije cvatnje zajedno s korijenjem. U slučaju većih površina preporučuje se košnja. Korovi se kose prije cvatnje a naročito ambrozija koju se kosi nisko do 5 cm od tla. Treba naglasiti da je vrlo važno ne čekati i uništavati ambroziju u cvatnji jer se tada koncentracija peludi može višestruko povećati i time uzrokovati opsežnije tegobe i pospješiti širenje.

Korovi pa i ambrozija naročito će se pojaviti na strništima i nepokošenim rubovima poljoprivrednih površina. Mogu se suzbiti ili ukloniti na sljedeće načine:

-agrotehničkim mjerama: višekratnim prašenjem strništa,

-mehaničkim mjerama: međurednom kultivacijom, okopavanjem, plijevljenjem i pročupavanjem izbjeglih biljaka, redovitom (višekratnom) košnjom,

-kemijskim mjerama: uporabom učinkovitih selektivnih ili neselektivnih herbicida koji imaju dozvolu za promet i primjenu u Republici Hrvatskoj, a u skladu s uputom za primjenu koja je priložena uz sredstvo.

Obveznici provođenja mjera uklanjanja ambrozije kao i ostalog korova su vlasnici i korisnici poljoprivrednog obrađenog i neobrađenog zemljišta (vrtova, oranica, livada itd.), šuma i lovišta, ovlaštenici upravljanja vodotocima i kanalima te površinama uz vodotoke i kanale, ovlaštenici upravljanja i održavanja površina uz javne prometnice i željezničke pruge, ovlaštenici upravljanja parkovima i drugim javnim zelenim površinama. Obveznici snose troškove mjera uklanjanja i uništavanja korova ambrozije.

Inspekcijski nadzor nad provedbom mjera uklanjanja ambrozije provode fitosanitarna inspekcija i šumarska inspekcija sukladno Zakonu o biljnom zdravstvu, te poljoprivredna inspekcija sukladno Zakonu o poljoprivrednom zemljištu. Novčane kazne se kreću od 500 do 30 tisuća kuna.

[media id=149 width=480 height=300]

Pod agrotehničkim mjerama čije bi propuštanje nanijelo štetu, onemogućilo ili smanjilo poljoprivrednu proizvodnju smatraju se:

– zaštita od erozije,

– sprečavanje zakorovljenosti,

– zabrana, odnosno obveza uzgoja pojedinih vrsta bilja na određenom području,

– suzbijanje biljnih bolesti i štetočina,

– korištenje i uništavanje biljnih otpadaka.

Pod mjerama za uređivanje i održavanje poljoprivrednih rudina smatraju se:

– održavanje živica i međa,

– održavanje poljskih putova,

– uređivanje i održavanje kanala,

– sprečavanje zasjenjivanja susjednih čestica,

– sadnja i održavanje vjetrobranih pojasa.

Nadzor nad provedbom agrotehničkih mjera i mjera za uređivanje i održavanje poljoprivrednih rudina provode poljoprivredni redari i poljoprivredna inspekcija. a novčane kazne se kreću od 500 do 3 tisuće kuna.

Sve poljoprivredne i ostale površine na području Grada Karlovca zarasle u ambroziju i druge korove možete prijaviti:

Poljoprivrednoj inspekciji – telefon: 047/ 415-267

Poljoprivrednom redaru – telefon: 047/ 628-203

Komunalnom redaru – telefon: 047/ 628-222

Sponzorirani članak

Preporučeno
Imate zanimljivu priču, fotografiju ili video?
Pošaljite nam na mail redakcija@kaportal.hr ili putem forme Pošalji vijest