Regionalna organizacija za zaštitu potrošača (ROZP) obratila se javnosti priopćenjem o poslovanju hrvatskih banaka i legalnosti istoga. Priopćenje potpisuje predsjednik Željko Tomašić, a objavljujemo ga u cijelosti:
“Na Zagrebačkoj su burzi krajem srpnja i početkom kolovoza objavljena financijska izvješća za prvih šest mjeseci ove godine, iz kojih se može iščitati i koliko su banke zaradile na naknadama i provizijama. Pa je tako najviše zaradila Privredna banka Zagreb, koja je ostvarila 537.456,462 kuna neto. Druga po zaradi na naknadama je Zagrebačka banka, koja je na naknadama i provizijama utržila 411.935,659 kuna neto. Erste banka je u računu dobiti i gubitka navela da je prvih pola godine na provizijama i naknadama ostvarila 256.958.418 kuna, Hrvatska poštanska banka na naknadama i provizijama je ‘digla’ 89.898.842 kuna neto, itd.
Pitanje je jesu li provizije i nakdane banaka poslovanje po pozitivnim hrvatskim zakonima. Naime osnovna djelatnost banaka je trgovanje novcem. Za tu djelatnost im je omogućeno kreitanje kamatne stope, pa čak i promjenjiva kamata (na hrvatski način) vezana za devize. Pa otkud onda 1,5 do 5 % naknade za obradi kredita? Kad tu naknadu naplati posrednik u pribavljanju kredita je jasno i normalno, ali kad to naplati banka koja odobrava krediti i to na način da je kredit devizni, ali ga isplaćuje u kunama. I ako sa tim kunama kupite od iste banke devize izgubili ste cca 5% vrijednosti kredita.
Nadalje, svi kredititi za građane bez izuzetaka su principu “uzmi ili ostavi”, pa čemu onda ugovori i gle čuda čak ima klauzula u ugovoru da banka može samostalno ako procijeni da ona gubi tim kreditom iz bilo kog razloga jednostrano promijeniti odredbe ugovora (Općih uvjeta).
Možda ima logike da banke ne plaćaju porez na profit koji steknu na osnovu kreditiranja građana u vidi kamata. Ali da ne plaćaju porez državi koja je pred bankrotom na ekstra profit to ne protuzakonito. Tvrtka koja je registrirana za posredovanje u pribavljanju kredita mora platiti porez na zaradu, a banke ne ??????
A u praksi se zapravo radi o podmićivanju, što je zakonom zabranjeno. Potrošač plaćanjem obrade kredita zapravo plaća mito banci što mu je odobrila kredit. To je nešto kao legalni “bakšiš” koji se daje konobaru ili sobaru u hotelu.
I dok se razmišlja kako popuniti državnu blagajnu, novim porezima i nametima, povećanjem PDV-a, banke i dalje nekažnjivi pljačkaju Hrvatsku. Na stranu što pljačkaju (jer ovakva bekrupulozna otimačina se ne može drugačije nazvati) potrošače, direktno pljačkaju i državu, ne plaćajući porez. Pa čak i Mafija uredno plaća porez državi.
Točno da su samo neke zemlje EU uvele porez bankama, ali u zemljama u kojima nisu nema “naknade za obradu kredita”, nema “interkalarne kamate”, nema naplaćivanja “obavijesti”, nema naplaćivanja “potvrda o stanju računa itd.
Zakon nalaže svim poslovnim subjektima da moraju imati žiro račun kod banke, a banke uredno naplaćuju “održavanje” računa, obradu “transakcija”, pa “Internet bankarstvo” itd.
Zapravo banke rade točno ono što im potrošači i država omogućava. Imaju zaposlen cijeli odvjetnički tim čija je osnovna zadaća naći “rupe” u zakonu.
U zadnje vrijeme se pojavljuju nekakvi akviziteri koju nude bankarske kedite s anuitetima do 1/2 plaće ili cijele plaće, a zna se da po zakonu može biti opterećena samo 1/3 plaće. Samo naivci mogu vjerovati da dobijaju “povoljne” bankarske kredite, a da banke za to ne znaju.
Banke su opljačkale Hrvatsku više nego svi lopovi zajedno. aA čak i sada ljudi bez zahtjeva dobijaju na kućne adrese Rješenja o odobrenim kreditima na 30 000 – 50 000 eura ( ni slučajno kuna), nije upitan ni bonitet, ni HROK, ni Crna lista.
Zaključke može izvući svaki potrošač za sebe.
A mi savjetujemo: POTROŠAČI NEMOJTE ULAZITI U NIKAKVE FINACIJSKE TRANSAKCIJE DO ULASKA HRVATSKE U EUROPSKU UNIJU !!!!, tada će se i banke morati ponašati kako u svim ostalim članicama EU, a ne kako im dozvoli neki nesposobni “finac minister”.
Jer banke su i osmišljene i osnovane kako bi poticale razvoj društva. Normalno je da pri tom zarađuju, ali ne suprotno odredbama Zakona o zaštiti potrošača koje govore o “Nepoštenoj poslovnoj praksi”.”