Do prošle subote (18. kolovoza) trajalo je razdoblje javnog uvida tijekom kojeg su svi zainteresirani građani mogli uputiti mišljenja, kritike, savjete, primjedbe i ideje vezane uz vrlo opsežnu (201 stranica) Strategiju razvoja gradskog turizma za period od 2012. do 2020. godine. Koliki je odaziv još nije poznato, no jedan od onih koji se na strategiju osvrnuo izravnim sudjelovanjem u javnom uvidu je i poznati karlovački publicist i pravnik, s mjestom boravka u Zagrebu, Radovan Radovinović. Strategiji, na čijoj su izradi radili Veleučilište Vern Zagreb, Fakultet za menadžment u turizmu i ugostiteljstvu Opatija, Veleučilište Karlovac i projektni tim sastavljen od predstavnika Grada Karlovca, Karlovačke županije, TZ Karlovca i Veleučilišta Karlovac, Radovinović prvenstveno zamjera “glomaznost bez konkretnog sadržaja”.
– Analize i istraživanja (provedene u svrhu razvoja) iz kojih ne slijedi konkretna akcija – nije potrebno iznositi, poručuje Radovinović, dodajući kako je čudno i to da Strategija nije potpisana i datirana.
Nadalje, smatra kako razvojni planovi karlovačke strategije nisu dovoljno promišljeni, ali i takvi kakvi jesu, oni su manjkavi, izvori financiranja su problematični (idealizirani), neki su rokovi, poglavito za Zvijezdu, improvizirani (od 2013. godine), a ne postoji ni odgovornost za izvršenje planiranog.
– Sve upućuje da će se razvoj nastaviti stihijski, a to se mora izbjeći. To je moguće samo izradom nove Strategije, koja će biti izrađena voljom, znanjem, sposobnošću i pošteno – napominje Radovinović, spominjući zgodan primjer Šibenika, s kojim će Karlovac ove jeseni imati odličnu promociju na velikom turističkom sajmu u švicarskom Luganu, a na internetu je dostupna njihova strategija (ne turistička već opća gradska, no svakako može poslužiti kao primjer) sa 106 konkretnih projekata.
Radovinović također daje i ideje za unaprijeđenje karlovačkog turističkog proizvoda. Osobito zanimljiva ona je da se, zbog očite nemogućnosti da turisti vide Zvijezdu iz zraka, postave minijaturne replike Zvijezde (brončana maketa) na jednoj ili čak dvije lokacije (slična maketa, ali u drvu, već postoji u Gradskom muzeju). Također, prihvaćajući cilj Strategije da se razvija boravišni turizam, napominje da se ne smije zapostaviti izletnički (jednodnevni) turizam, za koji Karlovac ima ogroman potencijal i po Radovinoviću godišnje može ostvariti 80-ak tisuća posjetitelja kroz učeničke ekskurzije, posjete iz Zagreba i privlačenje turista u tranzitu.
Govoreći o Zvijezdi, Radovinović smatra kako se i njenoj obnovi pristupa stihijski:
– Čak i u stihiji, ostvareni su neki dobri rezultati (obnova zgrada u Haulikovoj 6 kasnih 1980-ih godina; Radićevoj 8 i 10 kasnih 1990-ih godina; Studentski centar u Frankopanskoj 7; dvije ili tri zgrade u Križanićevoj ulici i na kraju posljednje (2012.) uređenje okoliša oko bivšeg bastiona Sv. Josipa. No, nužni su jasni kratkoročni, srednjoročni i dugoročni programi, a kada je u pitanju rekonstrukcija ne smije se raditi greška i (iako iznimno važna) obnova tvrđave i šančeva stavljati ispred građevinske obnove unutar same Zvijezde i vraćanja života u nju.
U vezi s izradom plana za uređenje šančeva i bedema, naglašava Radovinović, valja se suočiti s činjenicom da je 1985. godine doneseno Urbanističko rješenje rekonstrukcije jugoistočnog i istočnog dijela Zvijezde, te da postoji rješenje prof. dr. Borisa Morsana i suradnika iz 2011.
– Rješenje iz 1985. dobilo je suglasnost Konzervatora, projekt rekonstrukcije napravili su arhitekti Ž. Žagar i S. Lipšinić, ono je bilo javnosti izloženo, na njega se potpuno zaboravilo. Rješenje iz 1985. nije bilo komunistička podvala Hrvatskoj i nije profesionalno predati ga zaboravu. O njemu bi se trebali izjasniti (i osobno nezainteresirani) stručnjaci i reći: treba li ga realizirati, ukinuti ili djelomice korigirati (integrirati u novije projekte), kaže Radovinović.
KAportal.hr