Kad bi danas pitali gradonačelnika (i njegove prethodnike također), kako će Karlovac izgledati za 30 godina, vjerojatno ne bi, osim par općenitih floskula obojanih SF futurizmom, imao što konkretno za reći. Ništa čudno u gradu gdje gradonačelnik nije siguran ni kako će izgledati naredna sezona grijanja u režiji posrnule gradske tvrtke koja se grijanjem stanova traljavo bavi.
Nažalost, tužna je istina da u ovoj našoj jadnoj demokraciji svijet (i Karlovac također), počinje sa svakim novim izborima pa većina onog što su zamislili prethodnici završava u smeću. I onda se uglavnom četiri godine provede u izmišljanju tople vode s nizom ad hoc kratkoročnih rješenja. Do novih izbora. Iz teksta napisanog prije više od pola stoljeća, vidljivo je da nije uvijek bilo tako, dapače, fascinira dosljednost u ostvarivanju plana 30-godišnjeg urbanističkog razvoja Karlovca. Naime, kao što se vidi, ono što je 1960. zacrtano, do 1990. je i ostvareno na originalno zamišljenim lokacijama. Osim jednog, ali ne u domeni izgradnje već kalkulacije; da treba izgraditi infrastrukturu za grad od 80 tisuća stanovnika koliko je Karlovac prema predviđanjima trebao doseći do 1990. godine. Kao što znamo, Karlovac danas ima manje stanovnika nego prije pedeset godina, a dugoročni planovi utemeljeni na općem društvenom interesu su samo mrtvo slovo na papiru. Dok se politika povodila za općim dobrom, nicale su tvornice, knjižnice, galerije…, otkad vlada novac pod krinkom demokratski izabranih vlasti, rastu uglavnom trgovački centri i to tamo gdje im nije mjesto.
Fotografija je preuzeta sa stranice www.kafotka.net
“Karlovac za 30 godina”, Karlovački tjednik, 17. studenog 1960.
Prošloga tjedna u vijećnici NOO održana je sjednica obaju vijeća Narodnog odbora općine Karlovac. Između ostalog, odbornici su razmotrili idejnu studiju urbanističkog programa razvoja grada Karlovca za slijedećih trideset godina. Program je načelno usvojen, te će urbanistički institut u Zagrebu do kraja 1961. godine izraditi urbanistički plan razvoja Karlovca za spomenuti period.
Od strane Instituta osnovne programske studije urbanističkog razvoja grada objasnio je ing. Vender. Program je razmatrao i Savjet za komunalne poslove i urbanizam, te je na temelju toga dao neke svoje sugestije. Programom se planira da Karlovac za slijedećih 30 godina treba da ima oko 80.000 stanovnika, a to je uz privredni i kulturni razvitak grada bila baza za ovu studiju. Urbanistički institut je predložio tri varijante za smještaj željezničke pruge i stanice. Jednodušno mišljenje je da je sadašnja lokacija najrealnija i da bi trebalo da pruga ostane na svom mjestu uz izvjesno usklađivanje i rekonstrukciju.
Što se tiče glavne cestovne magistrale, bilo je različitih mišljenja, ali osnovno je stanovište da auto-put Zagreb-Karlovac-Rijeka treba da prolazi istočno od grada preko Gažanskog polja uz lijevu obalu Korane. Priključne ceste s gradom bile bi Draškovićeva, Smičiklasova, Marinkovićeva ili Kurelčeva ulica. Tri osnovna rajona u razvoju novog Karlovca budući centar bila bi oko Marinkovićeve i Smičiklasove ulice, te od sadašnjeg stadiona do Luščića. Uz to je predviđeno nekoliko stambenih zona. Glavni stambeni i upravni rajoni trebalo bi da se smjeste zapadno od željezničke pruge Karlovac-Duga Resa prema Švarči i Dubovcu, a industrijska zona bit će na sjeveru područje Banije, i na jugu, Mrzlo Polje. Postoji mišljenje da bi ovoj zoni u perspektivnom razvoju valjalo posvetiti više pažnje. Fiskulturna i rekreaciona zona gdje bi se smjestili sportski objekti, bila bi uz obale Korane i na području Vunskog polja. Ovdje bi se izgradio i centralni sportski stadion. Gradnja ovih objekata počela bi već na proljeće diskusiji je istaknuto da bi se postavke koje se tiču školstva, upravne službe, zdravstva, zanatstva, morale u perspektivi mijenjati, jer su već zastarjele i ne odgovaraju današnjim potrebama. Zbog sve većeg autobusnog saobraćaja u Karlovcu, istaknuto je i pitanje smještaja budućeg autobusnog kolodvora, te pitanje centralnog groblja za koje još nije nađena lokacija, ali je to nužno potrebno. Pri rješavanju manjih komunikacija prvenstveno se treba orijentirati na saobraćajnice koje povezuju pojedine stambene rajone i pojedine dijelove grada. Pošto je usvojena programska urbanistička studija uz različite prijedloge Narodnog odbora općine, urbanistički institut je već prišao analizi i konačnoj izradi urbanističkog plana razvoja grada Karlovca, koji bi u skoroj budućnosti trebalo da bude još jači i razgranatiji industrijski centar.
Pripremio Tihomir Ivka