Sljedećih tjedana, kad konačno počne punjenje akumulacije nove hidroelektrane u Lešću nedaleko Karlovca, bit će poznato je li investicija prve hidroelektrane izgrađene u samostalnoj Hrvatskoj teška 95 milijuna eura uopće isplativa. Naime, u samom HEP-u počela su nagađanja, a što su nam dodatno prisnažili poznavatelji krškog terena u kanjonu rijeke Dobre koji će biti potopljen u budućem akumulacijskom jezeru, da bi gubici vode u podzemnim špiljskim objektima mogli ozbiljno ugroziti cijeli projekt. Upućeni tvrde da će biti gotovo nemoguće napuniti akumulacijsko jezero do željene razine kako bi pritisak na branu, odnosno turbine nove hidroelektrane bio toliki da godišnje proizvodi planiranih 100 milijuna kilovat sati električne energije. Naime, naš izvor tvrdi da bi velike probleme pri punjenju akumulacije moglo zadavati osam registriranih podzemnih prolaza iz kojih voda dalje otječe, dok isto tvrde i speleolozi koji su proteklih godina u više navrata istraživali podzemne objekte u kanjonu rijeke Dobre koja će uskoro postati jezero.
Podzemni sustavi
– Nadam se da su projektanti hidroelektrane uzeli u obzir špiljske objekte u kanjonu Dobre koji nikako nisu zatvoreni sustav, dok ih je nemoguće punktirati jer bi taj zahvat po cijeni nadmašio i izgradnju hidroelektrane. Na tom prostoru vršena su brojna speleološka istraživanja i iz svog iskustva,a kao i iz iskustva drugih kolega mogu reći da tamo postoje stotine podzemnih objekata koji, ako već neće spriječiti punjenje akumulacije, sigurno mogu ozbiljno ugroziti postizanje određenog nivoa vode u budućem jezeru, rekao nam je predsjednik Speleološkog društva Karlovac Josip Granić. Na ovaj problem još uoči gradnje hidroelektrane upozoravale su i ekološke udruge s tvrdnjom da objekt snage tek 42 megavata nikako ne može ekonomski opravdati nepovratnu devastaciju kanjona dugog gotovo 13 kilometara.
Baba vračara
U odgovoru na upit HEP-a kojeg je potpisao glasnogovornik Radimir Milišić, tvrdi se da su ovo tek špekulacije, te kako HEP nema nikakvih saznanja o eventualnim problemima kod punjenja akumulacije. Međutim, zanimljive su riječi Josipa Gabele, direktora Sektora hidroelektrana HEP-a koji je Milišiću kao stručnjak proslijedio odgovor na upit. – Što bi bilo kad bi bilo i što će biti ako bude ja vam nažalost ne mogu odgovoriti. Nisam “baba vračara” već samo pragmatičan inženjer s dugogodišnjim radom na pripremi izgradnje i izgradnji hidroenergetskih objekata, rekao je Gabela prisnaživši riječima kako je HEP sposoban i kompetentan osmisliti i izgraditi novu elektranu.
Punjenje će trajati tjednima
– U projektiranju HE Lešće sudjelovale su hrvatske firme s velikim iskustvom u tom poslu (IGH, Elektroprojekt, Projektni biro Split, Geoexpert), dok su posao izvodile renomirane tvrtke Konstruktor, INGRA, Končar, Litostroj – Ljubljana, Geotehnik. Kontrolu kvalitete vršile su ekspertne tvrtke, a izdavanje dozvola i kontrolu gradnje stručne i ovlaštene institucije, naveo je Gabela.
Na pitanje mogu li podzemni objekti ugroziti rad hidroelektrane, u HEP-u dodaju da do sada nije bilo problema u izvođenju, dok je elektrana 99 posto gotova. – Punjenje akumulacije, odnosno opterećenje brane namjeravamo započeti drugi tjedan, a što će ovisiti o stanju hidrologije. To se ne može shvatiti kao punjenje posude od 25 milijuna kubičnih metara vode, već kao proces koji traje tjednima uz prilično veliki monitoring i projektantski nadzor različitih struka, stoji još u odgovoru HEP-a.
KAportal.hr