Uporna je moja borba protiv krivotvoritelja nove hrvatske povijesti. U posljednjih deset godina hrvatska publicistika i historiografija zapljusnute su lažima o karakteru i nastanku moderne hrvatske države. Nastoji se ubrizgati laž da Hrvatska nije nastala u Domovinskom ratu, nego slomom Jugoslavije u građanskom ratu za što bi podjednaku odgovornost snosile nacionalističke vođe u Beogradu i Zagrebu Slobodan Milošević i Franjo Tuđman. Pozivam i ostale autore iz tih godina da se late pera, pa da se kroz gomilu laži probije istina, kaže Šeks.
Svjedoči da je Republika Hrvatska “projektirana” temeljem antifašizma, nasuprot Nezavisnoj Državi Hrvatskoj, te borbe branitelja.
Zaglavni kamen stvaranja moderne hrvatske države je bila politika svehrvatske pomirbe u svrhu obrane. Zahvaljujući tome smo uspjeli. Moja je ključna poruka da se taj zaglavni kamen osvijesti, da se prekine verbalni građanski rat. Ako se nastavi, zaboravimo na članstvo u NATO savezu i Europskoj uniji, jer će Hrvatska postati lak plijen. Jedino je složna Hrvatska zalog sigurnosti, rekao je Šeks.
“Zanimljivost Šeksovog rukopisa je u njegovoj autentičnosti, jer ovaj svjedok i akter zbivanja o kojima piše istima pristupa objektivno”, smatra povjesničar Dinko Čutura. Slaže se s njime i njegov kolega Ivan Miškulin.
Nekoliko je važnih doprinosa ovih memoara. Prvi je što svjedoči o specijalnom ratu Kontraobavještajne službe protiv vlasti. Namjera tog rata je bila ukazati međunarodnoj zajednici da se u Hrvatskoj formira proustaški režim. Više od aktivnosti KOS-a iznenađuje što je uspio uvjeriti mnoge domaće čimbenike u to. Ovakva je igra htjela razbuktati i ambicije kod nekih u vrhu HDZ-a. Sljedeće je bitna navodna Šeksova namjera da smijeni Tuđmana. Hrvatska je sredinom 1990. počela oblikovati svoje snage, no bila je i dalje slabija u odnosu na srpske pobunjenike i Jugoslavensku narodnu armiju, pa je prema njima postupala pažljivo. Problem je što je zbog toga trpilo stanovništvo na područjima pred ratom ili u kojima je započeo rat. Na terenu nije bilo jednostavno izdržati. Tuđman je zbog takve politike bio kritiziran i odatle priče o navodnom pokušaju njegova rušenja, navodi Miškulin.
“Optužbe za to su iznesene 12. i 13. kolovoza 1991. na sjednici Predsjedništva HDZ-a”, nastavlja.
Neki Šeksovi unutarstranački suparnici su takvu situaciju htjeli iskoristiti za osobnu promociju i isključiti Šeksa iz političkog vrha – smatra Miškulin.
Treći doprinos memoara je, smatra, izravan uvid u odlučivanju o neovisnosti Hrvatske. Odluku o raskidu veza s Jugoslavijom pisao je upravo autor ukoričenih sjećanja.
To je finale 15-godišnje Šeksove borbe. Nadalje, Vukovar nije bio izdan, nego je bio žrtva svog geografskog položaja u doba kada su se stvarale hrvatske oružane snage. I dugotrajnost opstanka obrane je svjedočanstvo herojske borbe, zaključio je Miškulin.
Marin Bakić/Aktiviraj Karlovac
Foto Igor Čepurkovski/Gradska knjižnica I.G.Kovačić