je danas objavio da je HZŽ naručila analizu Ekonomskog instituta
“Smjernice za reformu fiskalnih odnosa u Republici Hrvatskoj”, a
koja daje niz preporuka teritorijalnog preustroja zemlje vodeći
računa o ekonomskim, pravnim, političkim i socijalnim aspektima
tog problema o kojem se raspravlja već 15 godina.
– Kada je riječ o županijama, trenutačno prijepornom političkom
pitanju, studija navodi kako su razlozi za zadržavanje statusa
quo “uglavnom emotivnog ili političkog karaktera”, dok racionalni
argumenti govore u prilog njihova smanjenja, odnosno
okrupnjavanja (niži troškovi, veći kapaciteti za pripremu i
provedbu EU projekata, jednostavnije provođenje infrastrukturnih
projekata, lakše definiranje regionalne politike). Međutim, zbog
otpora spajanju županija, autori studije zaključuju da bi “bilo
uputno u prvoj fazi provesti reformu bez okrupnjavanja druge
razine vlasti”… No, u prijelaznom razdoblju ocjenjuju da bi
trebalo financijski poticati spajanje postojećih županija,
odnosno zajedničko obavljanje određenih funkcija. Rizik je takvog
pristupa, kako sami navode, da ponestane reformskog entuzijazma i
da se druga faza nikada ne realizira, piše Jutarnji.
Teritorijalni preustroj trebao bi početi okrupnjavanjem jedinica
lokalne samouprave u onim županijama u kojima je identificiran
“visok stupanj fragmentacije i visok udio stanovnika u urbanim
stredinama”, što bi trebalo provesti u 10 županija. Malo se, pak,
opravdanja nalazi za spajanje općina i gradova u županijama s
isključivo ili pretežito ruralnim zajednicama kao što su
Ličko-senjska, Šibensko-kninska, Virovitičko-podavska, Karlovačka
i Koprivničko-križevačka. U tim područjima, s rijetko naseljenim
stanovništvom, navodi Jutarnji, smatra se da “treba približiti
ponudu javnih dobara i usluga”.
KAportal.hr