O postanku Karlovca ispisane su na stotine stranica, pa je teško o tome dodati išto što već šira čitalačka publika ne zna. Manje je poznato da je ideju o gradnji tvrđave na granici austrijskog i turskog carstva dao 25 godina prije gradnje Karlovca general Ivan Ungnad. Po prvobitnoj zamisli to je trebao biti Steničnjak (Sjeničak), ali je vlasnik grof Nadaždi previše tražio za njega. Nadvojvoda Karlo ipak se odlučio na gradnju tvrđave pod Dubovcem, a sam je izvrsno poznavao ove krajeve, jer ih je u više navrata proputovao na konju. Tvrđava se počela doista graditi na 13. srpnja 1579. – dan sv. Margarete. No, pomutnju oko te godine unio je povjesničar Fridrich Emanuel Hurter (1787 – 1865) koji je u “Povijesti Ferdinanda II” (1845) ustvrdio da se Karlovac počeo graditi 1578. Tu je tvrdnju kasnije argumentima pobio karlovački povjesničar Radoslav Lopašić. U početku se Karlovac u dokumentima naziva Karlstadt, a od 1580. u latinskim spisima – Karlovac. Postoji i stara narodna pjesma o gradnji Karlovca. Po narodnim pjevačima grad je osnovao Karlović ban, pa pjesma kaže: “I vidio Karloviću bane, da mu radja proso i pšenica, on kod Kupe šanac načinio, i Karlovac ime mu nadao”. Ova vrlo rijetka razglednica – ostaci zidina nastali su na mjestu današnje Karlovačke banke i putovala je 1900. godine, a nakladnik je bio Stevo Jugović iz Karlovca.
Pripremili Nikola Perić i Danko Fajt
