Sportska će povijest Dugu Resu pamtiti kao mali grad velikih sportaša. Tako su, naime, dugoreške športaše najčešće nazivali dok su “žarili i palili” jugoslavenskim stolnoteniskim prostorom, a i šire od toga. Proslavljeni nogometaš Željko Perušić, stolnotenisači braća Antun “Tova” i Ivica Stipančić, stolnotenisačice Zlatica Kovačić i Đurđa Duganić, nogometaši Branko Crnković, Ivica Cvitković i Ivan Fićurin, stolnoteniski trener Josip Trupković pa u novije vrijeme i serija mladih i nadarenih športaša gotovo svih športova, bili bi sjajan brand grada na Mrežnici. Nažalost, dok su neki gradovi to uspjeli eksploatirati, Dugorešani u promidžbi toga kaskaju za ostalima, a kad bi samo malo više poradili na takvom brandu možda bi i koja kuna više sjela u blagajnu ionako siromašnog budžeta dugoreškog športa. Zato, ocijeniti sadašnji športski trenutak u gradu na Mrežnici kao promatrač, tzv. kibic, pred dilemom sam. Ako sve promatram kao novinar situacija se ozbiljno zaoštrava.