Povjesničar Radoslav Lopašić (1835 – 1893) podigao si je za života spomenik knjigom “Karlovac, poviest i mjestopis grada i okolice” što je 1879. izdaje Matica hrvatska u povodu 300-godišnjice Karlovca. Zanimljivo je da je Karlovac Lopašiću dao 500 forinti da pripomogne pripremu knjige. Pisac je to iskoristio da otputuje u Graz gdje je u arhivu proučio dokumente o Karlovcu. Kasnije je napisao brojna povijesna djela. Karlovčani su se Lopašiću odužili spomenikom kod Zorin doma, rad kipara Ivana Rendića. Spomenik je 14. srpnja 1901. otkrio gradonačelnik Josip Vrbanić (1854 – 1906.). Tom je prilikom izvedena Zajčeva “Lopašićeva himna” (“Zora”). Na Salonu 1899. u Zagrebu bila su izložena tri projekta Lošašićeva spomenika: dva kipara Inana Rendića i jedan kipara Ivana Frangeša Mihanovića. Karlovčani su izabrali Rendićev rad, iako je likovna kritika bila za Frangešovu “jednostavnu eleganciju”, a kudila “neukusnu prenatrpanost” Rendićeva rada. Razglednica je nastala 1913. godine u nakladi Steve Jelače iz Karlovca.
Pripremili Nikola Perić i Danko Fajt
