“Strategija nije usuglašena s Operativnim programom konkurentnost
i kohezija i Operativnim programom razvoj ljudskih potencijala,
jer je donešena prije nego je Europska komisija odobrila ove
operativne programe”, dodaje R. Šeperić Petak.
U gradskoj strategiji piše da se mora uskladiti s višim
strateškim dokumentima, no nije. Razlog za to je i što se radi
županijska strategija, pa bi do konca godine obje trebale biti
usuglašene. Baza projektnih ideja do danas nije dostupna, jer
projekti i dalje nisu analizirani i posloženi. Gradska strategija
bi trebala imati nadopunu osnovne analize, jer su podaci, osobito
podaci za ruralne dijelove grada, zastarjeli, kazala je Šeperić
Petak.
Smatra da karlovački strateški dokument valja nadopuniti.
Velik je jaz između trenutačnog i željenog stanja. Slabosti se
uklanjaju predlaganjem projekata. S obzirom da strategija treba
biti razvojna, mora biti što realnija. Možemo napisati u
strategiji da će Zvijezda biti poput Monaka, no to nije realno.
Novac za razvojne projekte nije problem, no nemamo vremena, jer
se iscrpljujemo u nepotrebnim raspravama, a nitko da se prihvati
konkretnog projekta. Prosječan hrvatski političar najviše vjeruje
u mješalicu i beton, ostalo im je teško razumljivo – kaže R.
Šeperić Petak.
Dok su drugim državama EU fondovi bili razvojna nadopuna, nama
postaju jedina poluga razvoja.
Ujedno smo zakomplicirali procedure. Europska komisija nikad nije
rekla da moramo po pozivu prikupiti 36 potvrda, nego da se ne
može ista stvar financirati iz dva izvora. Takav pristup će se
najviše nama obiti o glavu. Ne zaradimo niti za tu članarinu,
nego da je platimo posuđujemo od Svjetske banke već treću godinu
za redom, a svake minute kada nemamo projekt u pripremi ili
provedbi samo za svoju članarinu smo u minusu tisuću eura. Zato
je bitna sinergija. Nije problem, ako nemaš sredstava, no reci
što želiš razviti i kakav učinak postići. S kime, za koliko i u
kojem roku? Na ta pitanja treba odgovoriti – kaže R. Šeperić
Petak.
“Sada ne biste mogli kandidirati projekt na fondove EU povezan sa
Zvijezdom”, nastavlja.
Trebali biste do kraja godine promijeniti svoju strategiju, jer
je puna rupa. Kada se to uradi i političkom voljom odrede
projektni prijedlozi, krajem 2017. ili 2018. godine će bit
realizirani, jer su provedbena tijela spora. Operativni programi
se neće mijenjati, osim donekle za poljoprivredu. Europski
semestar završava 2018. godine. Tada ćemo dobiti prvu evaluaciju
svojih provedbenih kapaciteta. Ako se tada pokaže da smo
iskoristili manje od 25 posto mogućnosti, doći će do ukupnog
smanjenja sredstava. Potrebno nam je dvije godine za pripremu
projekta za adaptaciju, odnosno gradnju. Jedinice lokalne
samouprave bi trebale izvući sve građevinske dozvole na snazi i
prilagoditi svu dokumentaciju. Karlovac može do 2020. godine
dobiti 30 milijuna kuna bespovratnih sredstava za njegov udio u
sufinanciranju projekata. To znači da se za ta sredstva ne treba
zaduživati. Valja samo pripremiti projekte. To su namjenska
sredstva, ne za plaće i automobile, nego za udio sufinanciranja u
projektu. Maksimalan iznos koji se može ostvariti po jednom
projektu je sedam i pol milijuna kuna. Da bi se taj iznos
ostvario, projekt mora biti vrijednosti najmanje 16 milijuna
kuna, dodaje R. Šeperić Petak.
Održala je predavanje u sklopu projekta “STAR VOICE –
karlovačko-javno civilno partnerstvo za sudjelovanje građana i
povećanje transparentnosti za revitalizaciju gradske jezgre
Zvijezde”. Cilj projekta “STAR VOICE” je
uključivanje građana u upravljanje Zvijezdom, financira se
europskim novcem, a provode ga Udruga za društveni razvoj
KA-matrix, Grad Karlovac, Veleučilište Karlovac, Fakultet
političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu i Udruga za razvoj
građanske i političke kulture Karlovac Polka.
Marin Bakić/Aktiviraj Karlovac