Karlovačka banka oglasila je prodaju svih nekretnina u svom
vlasništvu, pa tako i “Velike vojarne” na Trgu bana Josipa
Jelačića u srcu karlovačke povijesne Zvijezde. Zdanje koje je
2007. godine kupljeno za dva milijuna eura, već je više godina
oglašeno za prodaju no, kao i za ostatak nekretnina u Zvijezdi,
interesa nema.
Propali planovi
Podsjetimo, u boljim, prijekriznim vremenima planirano je
uređenje kompletnog prostora od gotovo pet tisuća četvornih
metara u novu poslovnicu banke, ali i dodatni multifunkcionalni
poslovno – stambeni kompleks koji bi novi život udahnuo
zaboravljenoj i nepravedno zapostavljenoj karlovačkoj Zvijezdi.
Nakon prodaje “Velike vojarne” KABA-i likovali su i karlovački
dužnosnici hvalivši se dobro odrađenim poslom, no sedam godina
kasnije ništa se nije pokrenulo niti napravilo.
Ostaje pitanje hoće li se po tom pitanju išta promijeniti s
dolaskom novih vlasnika u Karlovačku banku, industrijalaca Marka
Vukovića i Ivana Žabčića. Kako je rečeno na njihovom
predstavljanju, KABA nije agencija za prodaju nekretnina, pa se
onih u svom vlasništvu, a ima ih popriličan broj, namjerava što
prije riješiti. U tu svrhu zadnjih dana KABA je krenula u
oglašavanje prodaje nekretnina koje ima, i to prilično agresivno,
više nego ijedna postojeća agencija u gradu.
Preduvjet revitalizacije?
U svakom slučaju, na bubnju je i “Velika vojarna” čije je
uređenje, po zamisli još uvijek aktualnog gradonačelnika Damira
Jelića prije sedam godina bilo preduvjet revitalizacije Zvijezde.
Zanimljivo, nakon što je prodana vojarna, a već u fazi obnove
bila Žitna kuća, Jelić je spominjao kako je to poveznica koja će
revitalizirati kompletnu Zvijezdu i to na način da obnova kreće
iz srca prema Korzu, dok će Radićeva ulica, po mnogima
prioritetna, kasnije biti obnovljena.
Primjer Žitne kuće
Žitna kuća već nekoliko godina blješti punim sjajem na ponos
Karlovčana, ali prije svih vlasnika i obnovitelja Nikole Hanžela,
pa će biti zanimljivo vidjeti hoće li novi vlasnici banke
slijediti primjer davnih karlovačkih filantropa poput Šebetića,
Vrbanića, tako da devastirano zdanje koje su kupili, pretvore u
novi reprezentativan gradski prostor. Ili će i ova zgrada
nastaviti živjeti svoju povijest propadanja bez fizičke smrti jer
ju se kao spomenik kulturne baštine ne smije srušiti, ali smije
ostaviti da propada.
Događaj u napretku Karlovca bila je gradnja prve dvokatne
barokne palače “Velike pješačke vojarne ” u Zvijezdi 1752. g.
Djelo je inžinjera Antuna Bendla, koji je završio u Beču
inžinjersku akademiju, dobio je čin kapetana u austrijskom
nasljednom ratu 1745. g. i poslan u Karlovac. Zanimao se za
gradnju kasarni, mostova, obnavljanje tvrđavskih bedema i
gradnju zdenca. Iscrpljen s ratištima (s Prusima 1756. g.)
razbolio se i umro u Karlovcu 1759. g. Vojarna je ucrtana u
nacrt tvrđave 1752. g. To četverokrilna palača koja zatvara
unutarnje dvorište. Na svim katovima ima arkadne hodnike. Ulaz
u vežu je na stražnjem krilu (Haulikova ul.) a ima barokni
klesani dovratnik. Barokno krovište bilo je ispunjeno
zračnicama koje u dva niza probijaju krovnu plohu (danas samo
jedan niz). Prema novinaru Franji Deaku gradnja vojarne
završena je 1770. g., a kasniji general i feldmaršal barun
Joseph von Brentano, viceguverner Vojne krajine palaču je
pregradio i povećao. Umro je u Karlovcu 1764.g. i sahranjen u
crkvi Sv.Trojice. Prema nacrtu iz 1776.g. naziva se “Velika
vojarna” u koju je smještena i škola redovnika pijarista. U
prvoj Jugoslaviji (1918.-1941.) zvala se “Vojarna Zrinskih”, a
od 1945.-1990.g.vojarna “Ivo Marinković”. Obnovljena je
1920.-ih. Prodana je Karlovačkoj banci 2007.g. (Biserka Fabac)
