Udruga za razvoj građanske i političke kulture Karlovac Polka u suradnji s Hrvatskim filozofskim društvom provodi inicijativu podizanja spomen-ploče Gaji Petroviću, poznatom hrvatskom filozofu, rođenom Karlovčaninu, koji je i djelovanjem i emotivno cijelog života ostao vezan uz svoj rodni grad.
Ovaj projekt financijski podupiru Regionalna zaklada za lokalni razvoj Zamah i Nacionalna zaklada za razvoj civilnog društva te Odsjek za filozofiju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Spomen-ploča će se postaviti na pročelju obiteljske kuće obitelji Petrović na adresi Lukšićeva 2 u Karlovcu u prvoj polovici ožujka.
Nakon predavanja u Gimnaziji Karlovac krajem prošle godine, Polka je sada organizirala predavanje o Gaji Petroviću u Gradskoj knjižnici Ivana Gorana Kovačića, na kojem je o Petroviću, inače svom profesoru, govorio profesor Filozofskog fakulteta Lino Veljak, pred vrlo zainteresiranom karlovačkom publikom.
– Presudno za ocjenu važnosti Petrovićevog djela nije ni broj prevođenih djela, napisanih dizertacija, kritičkih prikaza i analitičkih radova posvećenih tome, nego to djelo samo. Petrović je, između ostalog, oblikovao nešto što se naziva kritika birokratskog socijalizma. Riječ je o takozvanom realnom socijalizmu. Moglo bi se ustvrditi da je ta njegova kritika danas zastarjela. Međutim, kritika birokratskog socijalizma je danas značajna kao moguće polazište kritike sustava kojem je profit jedina svrha. Kada definira birokratski socijalizam kao neodrživ pojam, uspostavlja okvir za opovrgavanje sofističke argumentacije po kojoj je dovođenje u pitanje svijeta profita proglašava pozivom na ostvarenje onakvog komunizma kakvog je čovječanstvo osjetilo. Socijalizam kao pojam i kao ideja nemaju nikakve bitne veze s onime što je pod nazivom socijalizam realizirano kada je partijska nomenklatura kontrolirala sve društvene sfere i dimenzije, pa čak i privatni život građana u vrijeme vlasti Staljina. No, Petrovićeva kritika se ne odnosi samo na realni socijalizam. On je možda najdublje zahvatio bit svakog poretka u kojem je politička ili ekonomska moć sama sebi svrha, kaže profesor Veljak.
Gajo Petrović je pojmovnim razlikovanjem onemogućio pogrešna tumačenja pojma revolucije, koju je odredio kao proces stalnog preokreta i prevrata u životu kojom se ozbiljuje mogućnost slobodnog i autentičnog ljudskog opstanka. – Središnji problem Petrovićeva mišljenja je smisao bivstvovanja. On je koncentriran u pojmu slobode. Ona upućuje na nužnost autentičnog ljudskog opstanka, uspostavljanje okvira koji će to omogućiti. Ideja potrošnje radi potrošnje je uništila svaku drugu vrednotu, pa stoga raste besperspektivnost i nadolazi nihilizam. Petrovićeva koncepcija nije obnova zastarjele metafizičke ideje slobode, nego oslobađanje od predrasuda, mitova i takozvanog zdravog razuma. Taj poziv je sadržan u pojmu kritike svega postojećeg – ništa se ne može prihvatiti kao istinito samo zato što se takvim proglašava. Kritičko mišljenje nema izvanjskih ograničenja, dodao je profesor Veljak.
KAportal.hr