Damir Mateljan političku karijeru nije, poput ostalih njegovih godina, započinjao uobičajenim akcijama mladih članova stranaka, pa prikupljao potpise, dijelio cvijeće i slično, nego je, nakon vijećničkog iskustva, zauzeo predsjedničko mjesto SDP-a u Kamanju i postao prvi načelnik netom osnovane Općine. Od tada je prošlo više od desetljeća, općinski načelnik je i dalje, ali je zasjeo i u saborske klupe, te postao predsjednik ŽO SDP-a Karlovačke županije. U razgovoru za KAportal otkriva da premijer ne bi bio ako ne mora, na čelu Kamanja i u Saboru bi, ali da mu je cilj – fotelja karlovačkog župana.
SDP medije u posljednje vrijeme “bombardira” priopćenjima, pressice su tek nešto rjeđe. Je li to nova strategija medijskih nastupa?
– Nije nova strategija, nego nam je cilj da budemo vidljivi. Oporba smo, nismo na vlasti u debeloj većini županije, nemamo dovoljan broj vijećnika, kao oporbeni su minorizirani, nemamo drugih alata nego jedino da budemo vidljivi kroz medije. A njihov je cilj da informiraju, pa spajamo ugodno s korisnim.
Imaju li ti istupi kakvog feedbacka kod građana, znate li za njih?
– Naravno, sve više građana nam se javlja. Naše reakcije nisu isključivo reakcije naših tijela i naših saznanja, nego građana općenito, slušamo njih i reagiremo na način kako bi i oni sami reagirali.
Osim toga, što još radi SDP? Neke druge stranke, ako je po njihovim istupima suditi, počele su pripreme za izbore, pa i lokalne.
– Ona floskula kako izborna kampanja počinje čim završe prethodni izbori, drži vodu, to je činjenica. Vjerojatno su sve stranke u nekoj izbornoj kampanji. Prvi izbori su oni za Europski parlament 25. svibnja i sve, pa i naša, krenule su s predizbornim aktivnostim koje će se dinamizirati kako se bude približavao sam dan izbora.
Što je napravljeno od kad ste predsjednik županijskog SDP-a? Sada imate potpunu sliku: gdje je stranka?
– U županiji je stranka u oprobi, ali dojam je da se nije uspjela nametnuti ni kao oporbena. Naš cilj je da naučimo tamo gdje smo bili na vlasti, a više nismo, kako djelovati u oporbi, a gdje nismo bili, da naučimo da se na vlast može doći jednog dana.
Mislite da ćete to uspjeti u ove tri godine do lokalnih izbora?
– Naravno, da ne mislim, ne bih se tim poslom ni bavio! Da će biti lako – neće, ali da za to ima mogućnosti i da ova županija vapi za promjenama – da.
Uvriježeno je mišljenje: “svi su oni isti”, pa i HDZ i SDP.
-Nismo! Pogledajte nas, razlikujemo se! To jest percepcija građana i ne moramo mijenjati građane, nego sebe! Na nama je da dokažemo građanima da smo drugačiji i to na način da drugačije obnašamo vlast, drugačije shvaćamo pojam odgovornosti. No, da bismo to mogli, moramo biti u poziciji vlasti.
Na državnom nivou jeste, a od tada su građani u takvom mišljenju još jedinstveniji.
– Da, naravno jer SDP je upravo otišao s optuženičke klupe, nepravomoćno osuđen kako je državnim novcem financirao kampanju; da, u Remetincu su većina SDP-ovi ljudi!? Najbrojimo afere u masi, pogotovo one koje su zakonski riješene, pogledajmo koliko je SDP-ovaca, a koliko drugih i onda ćemo vidjeti da nismo svi jednaki! Statistika je za to dovoljna, ali svjestan sam da nije statistika ta koja će razuvjeriti građane, nego same stranke i ljudi iz tih satranka.
Koliko to SDP-u polazi za rukom? Afere Merzel, Šegon…
-‘Ajmo uspoređivati stvari. Za “aferu Merzel” traju istražne radnje i kad to bude završeno, moći ćemo se o njoj principijelno odrediti. “Afera Šegon” je ad acta. Da ne ispada da se kao SDP-ovac izvlačim od onoga što su učinili krivo, ali kad se uspoređujemo, idemo i te stvari usporediti i vidjeti koja je težina grijeha onih koji su do sada vodili zemlju i naših, od najnižih do najviših državnih struktura.
Da ste na Milanovićevu mjestu, i predsjednika Vlade i stranke, što biste radili drugačije?
– Ne bih volio biti na njegovom mjestu, ali puno toga drugačije iako je to hipotetičko pitanje i na njega je odgovarati malo tendenciozno. Ne bih volio jer da biste obnašali tako odgovornu dužnost, morate se osjećati dovoljno snažnim za tako visoku dozu odgovornosti. Ako mi nije nužno, ja sad ne bih, ali cijenim svakoga tko se bori s dozom odgovornošću, s njom liježe i budi se.
Je li teško biti saborski zastupnik?
– Ako želite da vam bude teško, teško je, ako želite da bude lako, iznimno je lako. Imate opseg posla koji sami odredite, a zavisi i o tome koliko vas stranka anagažira. Morate biti kao zastupnik proaktivni da bi uvidjeli smisao posla koji radite.
Koliko možete utjecati na ono što se tiče područja iz kojeg dolazite?
– Sve manje i manje. U situaciji kad nedostaje svaka kuna i kad nema toliko novca u ministarstvima na pozicijama i kada je sustav posložen da se ne dijeli po stranačkoj podobonosti, to koliko nekoga poznate ili ne, manje je bitno. Posao saborskog zastupnika je da u lokalne zajednice prenosi informacije pravovremeno kako bi ljudi u njima mogli na vrijeme odreagirati, radilo se o natječajima, zakonima ili sličnom. To je uloga zastupnika: da što brže prenosti informacije kako bi ih oni u lokalnim zajednicima iskoristili, a onda se može “lobirati” da se usmjeravaju sredstva s nacionalne razine. Srećom, prošla su vremena kad ste mogli povući ministra za rukav i reći da vam treba to i to.
Koliko ovdašnji gradonačelnici i načelnici koriste to zastupničko prenošenje informacija?
– Sve više i više, nema veze tko je u kojoj stranci. Naravno da moramo biti kritični prema stvarima za koje smatramo da su nepravilne ili da bi se moglo bolje, ali i mojoj stranci i meni kao zastupniku dužnost je poduprijeti sve projekte, sve inicijative koje idu za tim da podignu kvalitetu življenja u Karlovačkoj županiji. U tom dijelu je nevažno je li ga načinila općina ili grad u kojem je na vlasti SDP, HDZ ili netko treći.
Po saborskoj statistici za prošlu godinu, od trojice zastupnika iz Karlovačke županije, Vi ste bili najaktivniji i “najskuplji”, s najvišim troškovima.
– Član sam Odbora za europske poslove, potpredsjednik Odbora za zaštitu ojkoliša i prirode, član Odbora za lokalnu i regionalnu samoupravu, a to znači i neka putovanja. Temeljem naputka predsjednika odbora i Sabora putovao sam onamo gdje se smatralo da trebam putovati i zastupati interes Hrvatskog sabora i države. To je dio opsega mog posla.
Da dođe prijedlog o smanjenju, značajnijem, zastupničkih plaća, biste li bili za to?
– Bio sam za ono od šest posto, glasao za. U mandatu prve SDP-ove Vlade plaće su smanjene 30 posto. Da sada Vlada predloži ukidanje saborskih plaća, ja bih bio za! Ne moramo dobivati plaću ili nešto drugo, ako će to pomoći Hrvatskoj da izađe iz krize, može 151 zastupnik raditi bez plaće.
Načelnik Kamanje ste od kad postoji općina; možete li istovremeno dobro obavljati i posao načelnika i saborskog zastupnika?
– Prednost malih jedinica lokalne samouprave je da se to može. Ako ste si stvari posložili da dobro funkcioniraju, da dobro funkcionira upravni odjel, onda to možete.
Kamanje je najmlađa općina u županiji, često se navodilo kao primjer uspješnosti, ali odavno se priča kako imamo previše premalih općina. Jesu li nam potrebne?
– Malo paradoksalno, do sad je bilo potrebno jer Hrvatska je centralizirana država i da biste na lokalnoj razini mogli doći do proračunskih sredstava koja ćete uložiti u zajednicu u kojoj živite, morate imati status općine. Kad se država odluči decentralizirati, ta potreba za malim općinama će prestati i općinama i gradovima će biti pametnije i praktičnije da se počnu udruživati, pogotovo s konteksta stručnih europskih fondova jer za korištenje izdašnih sredstava potrebna je kapacitirana uprava koja može provesti projekte, a to male općine zasigurno nemaju.
Kamanje je uspješno povlačilo europski novac, u tome je bio prilično vješt Vaš bivši zamjenik Krunoslav Mlačak, a onda Vam je postao protukandidat na izborima. Gdje je “puklo”?
– Općina Kamanje je povlačila novac, ne Mlačak jer da je on povlačio danas bi on bio bogata osoba, a Kamanje siromašna općina. U nekim je projektima sudjelovao, u nekima ne, neki su bili uspješniji, neki nisu.
Zašto je to “puklo”?
– Kandidirao se s nezavisnom listom za Vijeće i on kao nezavisni kandidat za načelnika.
S Vaše strane nije “puklo”?
– Uvijek ću moći prijeći preko bilo koje političke kritike i smatrati je legitimnom, a preko onoga što je na osobnoj razini neću prijeći, tome mjesto u politici nije i govori o ljudima koji se rabe takvim alatima. Ne moramo se sviđati kao političari, ali doza morala, pristojnosti, ljudskosti nešto je što se ima s kućnim odgojem ili nema.
Koliko su politika i političari moralni?
– Koliko je moralno i društvo. Znači: neki jesi, neki nisu.
Koji je Vaš cilj u politici?
– Bavim se stvarima kojima sam htio: da mogu odlučivati o nekim procesima koji ljudima konkretiziraju puno toga, da mogu utjecati na to da stvari budu dobre, a ne loše, da sam u situaciji da pomognem zajednici iz koje i sam dolazim. Živim svoj politički život kako sam htio i kako hoću.
Do kojeg mjesta sežu Vaše ambicije, staju li na saborskom zastupniku?
– Teško je izboriti 2. saborski mandat. Još se smatram dovoljno mladim da budem u politici: da li na mjestu načelnika, saborskog zastupnika ili nekom trećem, manje je važno. Ali, ono što mi je cilj i što ću zasigurno učiniti je da ću se na sljedećim izborima natjecati za župana. To je i jedan od razloga zašto sam se kandidirao za predsjednika ŽO SDP-a: konsolidirati infrastrukturu županijske organizacije i preuzeti odgovornost i natjecati se za župana Karlovačke županije, a onda ćemo vidjeti kuda dalje.
Da Vam se ostvari taj cilj, bili biste prvi karlovački župan iz redova SDP-a.
– Moramo imati strategije i planove, moramo ići redosljedom. Ako sam predsjednik ŽO, posao mi je konsolidirati SDP u Karlovačkoj županiji i to je politički realno. A onda bi od mene bilo neodogovorno da ne istaknem kandidaturu za budućeg karlovačkog župana. Od toga ne treba bježati.
Doista mislite da SDP može osvojiti vlast u Karlovačkoj županiji?
– Uvjeren sam da može jer građani su poželjeli budućnost, dosta im je prošlosti. Važan je princip i način rada, ne ideolgije, bitni su novi, svježi ljudi koji nisu vezani uz stranke. Na SDP-u je da potakne taj dio ljudi da se uključe u politiku i rješavanje boljitka u županiji, nevažno jesu li u stranci ili nisu. Neke stvari treba demistificirati i depolitizirati želimo li pokrenuti županiju.
KAportal.hr