Ni danas nije nitko siguran kad je Tito točno umro, jer je i to
bilo obilježje diktatura: smrti vođa su se tajile do trenutka dok
sustav nije bio siguran da se neće urušiti kao kula od karata.
Kako god i kada god bilo, na današnji dan 1980. godine u 15,05
zatulile su sirene širom zemlje i jedna snažna država ostala je
uzdrmanih temelja.
S Titovom smrću odumirala je još desetljeće i Jugoslavija kao
utopistička ideja o zajednici ravnopravnih naroda, prema van
nesvrstana, prema unutra jednopartijska država s hrabrom idejom
da se ekonomski odnosi urede putem socijalističkog
samoupravljanja. Dakako, s obzirom da je skončala u krvi, danas
je Titova Jugoslavija službeno omražena, a s druge strane kako
vrijeme odmiče u ovom ludilu brutalnog neoliberalnog kapitalizma,
sve više ljudi na to razdoblje gleda s određenim pozitivnom
sentimentom, posebno na posljednja dva, tri desetljeća njenog
postojanja. U ljudskoj je prirodi da romantizira sjećanja i
selektivno probire samo ono pozitivno, ali neke činjenice ipak
ostaju. Poštujući negativna iskustva onih koji u socijalizmu nisu
bili na liniji i koji su sanjali nacionalnu državu, broj
progonjenih i zatvaranih mjerio se u malim promilima, ali je zato
u Titovoj Jugoslaviji od onih ostalih 99 posto mogao imati posao
svatko tko je htio imati posao. Danas smo kao slobodni s novim
glavnim gradom u Bruxellessu umjesto Beograda, ali gotovo svaki
treći radno sposobni Hrvat ne može do posla. Sloboda je sveta,
ali od nje se ne živi. Tito je kroz svoj život bio radnik,
komunistički revolucionar, osloboditelj od fašizma, hladnokrvni
ubojica i državnik. Državnik koji je čak i jednom Staljinu imao
hrabrosti reći ne. A Hrvatsku već četvrt stoljeća vode ljudi koji
nemaju hrabrosti reći ne stranim bankama i MOL-u, a kamoli kome
drugome.
Očekivano, četiri dana nakon Titove smrti, lokalni tjednik je u
cijelosti bio posvećen Titu, od proglasa Centralnog komiteta na
bezbroj kartica, preko objave liječničkog konzilija, obavijesti o
sedmodnevnoj žalosti, sjećanja običnih ljudi i političara, do
podsjećanja na Titove posjete Karlovcu čiji je i počasni građanin
od 1955. godine. Upravo taj tekst o posjetama prenosimo.
“Tito među nama”, Karlovački tjednik, 8. svibnja
1980.
Boravci druga Tita u Karlovcu kao i u svim gradovima i mjestima
naše zemlje uvijek su bili izuzetan događaj za radne ljude i
građane. Bili su to susreti sa drugom i prijateljem koji je
cijeli svoj život posvetio boljoj sutrašnjici ravnopravnih naroda
i narodnosti naše socijalističke zajednice. Titove riječi bile
su, i ostat će, snažan mobilizator u daljnjem razvoju naše
zemlje.
Sindikalni radnik (1928. godina)
Josip Broz prvi put u Karlovcu je boravio 11. veljače 1928.
godine kada je kao sekretar Oblasnog odbora metalske industrije i
obrta Jugoslavije za Zagreb, prisustvovao javnoj skupštini
kožarskih radnika. Tom prilikom, kako su zapisali kroničari, Broz
je govorio o teškom životu kožarskih radnika ukazujući da radnici
svoj položaj moraju izboriti sami, posebno udruživanjem u
radničke sindikate. Skupština kožarskih radnika održana je u
zgradi gdje se danas nalazi hotel “Evropa” (na Baniji). Na ovom
mjestu u znak sjećanja na taj događaj postavljena je
spomen-ploča.
Počasni građanin Karlovca (1955. godina)
Prvi put u poslijeratnom razdoblju drug Tito je boravio u
Karlovcu 27. srpnja 1955. godine kada je, ujedno, i proglašen
počasnim građaninom Karlovca. Za vrijeme tog boravka drug Tito je
otkrio spomenik borcima i žrtvama fašističkog terora u Perivoju
slobode. Drug Tito je govorio i na velikom narodnom zboru na
Vunskom polju na kome se tada okupilo oko 120 hiljada ljudi. Tom
prilikom drug Tito je ukazivao na štetne posljedice blokovske
politike ukazavši da mir u svijetu treba graditi na ravnopravnim
odnosima mimo blokovskih interesa.
Posjeti “Jugoturbini” (1960. godina)
Ova godina bila je u znaku intenzivnih priprema za 1.
konferenciju nesvrstanih zemalja, te je stoga drug Tito često
izmjenjivao posjete s državnicima prijateljskih zemalja. Za
jednog takvog posjeta, 16. lipnja 1960. godine, u Karlovcu su
boravili drug Tito i Gamal Abdel Naser, predsjednik UAR. Za
vrijeme te posjete Karlovcu drug Tito i njegov gost posjetili su
tvornicu “Jugoturbina” gdje su se duže vrijeme zadržali u
razgledavanju tvornice. Tog dana drug Tito i Naser posjetili su i
stari grad Ozalj, a poslije podne su proveli na Plitvičkim
jezerima.
Tito pokrovitelj CTIF-a (1966. godina)
Prilikom održavanja Svjetskog vatrogasnog prvenstva CTIF u
Karlovcu, 7. rujna 1966. godine, drug Tito je ponovno bio među
Karlovčanima. Kao pokrovitelj takmičenja drug Tito je i
neposredno prisustvovao vatrogasnom prvenstvu svijeta. Razgovarao
je i sa društveno-političkim rukovodstvom općine i regije, a
posjetio je i karlovačku tvornicu “Kordun”. Tom prilikom drug
Tito se upisao u knjigu utisaka ovog kolektiva poželivši
radnicima “Korduna” još bolje radne uspjehe.
Na izvoru revolucije (1967. godina)
Od 1. do 5. listopada 1967. godine drug Tito sa suradnicima
obišao je dio karlovačke regije: općine Vrginmost, Vojnić, Slunj
i Karlovac. Za vrijeme tog boravka drug Tito je razgovarao sa
predstavnicima ovih komuna, a na legendarnoj Petrovoj gori drug
Tito se susreo s prvoborcima ovoga kraja. U povodu posjete druga
Tita općini Vrginmost, 5. oktobar je proglašen danom ove komune.
Na manevru “Sloboda 71” (1971. godina)
Najviše vremena drug Tito je na karlovačkoj regiji proveo 1971.
godine, od 4. do 9.istopada, u vrijeme održavanja manevra
“Sloboda 71”. Na ovom manevru, na kojem se prvi put u praksi
provjeravala koncepcija općenarodne obrane, drug Tito je
neposredno sudjelovao u rukovođenju vježbom. Obilazio je gotovo
sva mjesta na kojima su se odvijala manevarska dejstva, a ove
posjete ujedno je koristio i za razmjenu mišljenja s
društveno-političkim radnicima i stanovništvom pojedinih
općinskih središta i sela karlovačke regije. Za vrijeme
petodnevnog boravka drug Tito je posjetio Drežnik Grad, Slunj,
Rakovicu, Plitvička jezera, a stalno mjesto boravka bilo mu je na
starom gradu Dubovac u Karlovcu. Na završetku manevra drug Tito
je prisustvovao vojnoj paradi učesnika u manevru i govorio na
velikom mitingu koji je održan na Vunskom polju.
Na otvorenju auto-puta (1973. godina)
Posljednji put drug Tito je boravio u Karlovcu 11. ožujka 1973.
godine kada je obišao novootvoreni auto-put Karlovac – Zagreb.
Drug Tito zadržao se samo jedan sat na ulazu auto-puta. Tom
prilikom drugu Titu je uručen album fotografija s manevra
“Sloboda 71”.
Pripremio Tihomir Ivka