Karlovac kao i većina hrvatskih industrijskih gradova slične
veličine nije prošao najbolje u postratnom dobu, niti su se
njegova politička vodstva najbolje snašla u procesu tranzicije iz
socijalističko-jednopartijskog sistema u
kapitalističko-višestranački sustav. Domovinski rat je bio
objektivna otegotna okolnost, ali sad, već 20 godina nakon njega
to je prilično bijedan argument za objašnjavanje stagnacije jedne
sredine.
Desetljeće i pol duboko u 21. stoljeću Karlovac bilježi gadnu
logičku proturječnost, s jedne strane dogurali smo do toga da
imamo privilegij kontribuirati u formiranju parlamenta ujedinjene
Europe, a s druge sa žalošću moramo konstatirati da nam Karlovac
nije propulzivan ni važan u hrvatskim okvirima kao što je to bio
prije pola stoljeća.
Glasujemo za Europski parlament iz postmodernog grada (iako
deindustralizacija nije bila stvar strateške odluke, već
pljačkaške privatizacije i antiindustrijske političke histerije),
djelomično ulickanog, ali nesposobnog ni da uredi svoju glavnu
ulicu u staroj jezgri, gradu zabrinjavajuće nezaposlenosti,
slabih perspektiva, otjecanja mladih mozgova i opće depopulacije.
Buja tek broj kafića i trgovačkih centara čiji će profiti
završiti daleko od obala ovih četiriju rijeka. Statistike znaju
biti skup točnih podataka koje daju pogrešan zbroj, ne gledajući
one prijeratne, jasno je da je nešto danas trulo i elementarno
neshvatljivo u činjenici da se u ovom gradu sa sve većim
proračunima više ne uspijeva napraviti ništa bitno. Možda i
statistika iz ovdje izabrane 1969. godine daje pogrešan zbroj,
ali neki od njenih točnih podataka 45 godina kasnije čovjeka
nekako žaloste.
“Karlovačka 1969. godina u statističkom ogledalu”,
Karlovački tjednik, 29. listopada 1970.
Prošle godine u društvenom sektoru karlovačke privrede bilo je
zaposleno 20.133 radnika, najviše u industriji i rudarstvu 9.830,
najmanje u poljoprivredi 103. Posao je tražilo 652 radnika od
čega 321 nekvalificirani. S visokom stručnom spremom posao je
tražilo 11 radnika. U 1969. godini završeno je 370 stanova: 110
jednosobnih, 190 dvosobnih i 70 stanova s 3 ili više soba. Ostalo
je 1360 stanova u izgradnji. Prošle godine bilo je u Karlovcu
ukupno 13.315 stanova s ukupnom površinom od 619.977 četvornih
metara. S karlovačkog kolodvora otputovalo je prošle godine 883
tisuće putnika, utovareno je na vagone 70 tisuća tona robe a
istovareno 168 tisuća. Vozila gradskog saobraćaja prešla su 473
tisuće kilometara i prevezla 2 milijuna i 878.000 putnika. Ovaj
gigantski posao obavilo je 10 autobusa s 800 mjesta. U 270
trgovinskih prodavaonica Karlovčani su prošle godine ostavili
318,4 milijuna dinara od čega 105,7 za prehrambene proizvode.
Karlovački ugostitelji “ugostili” su 45.700 gostiju od čega je
20.700 bilo stranaca.
(*)Goveđe meso kupovali smo prošle godine po 12 dinara za
kilogram, svinjsko meso plaćali smo 14,95 dinara, a zaklano i
očišćeno pile po 11,97 dinara za kilogram. Jaja su se mogla
kupiti po 0.70 dinara, a mlijeko po 1,43. Kauč, prvi predmet što
ga kupujemo za novi stan, plaćali smo u prosjeku po 956,43
dinara, ciglu po 0,44, šivanje muškog odijela 261,46 a ženske
haljine 42,14 dinara. Šišanje je stajalo 4,19 dinara, a brijanje
2,16, “hladnu” trajnu Karlovčanke su plaćale 24 dinara i 51 paru.
Za kino nam je bilo dovoljno 3 i za kazalište 5 dinara. U prošloj
godini Karlovčani su utrošili 4374 kubičnih metara vode iz mreže
koja je ukupno duga 173,3 kilometra. O čistoći grada brinulo se
70 radnika od čega 14 iznosača smeća iz kuća. Oni koji nemaju
vlastite kupaonice kupali su se i kupaju se u jedinom javnom
kupatilu s 5 tuševa. Takvih kupača bilo je 9048, no možda su se
neki kupali i više puta pa je ovaj broj zapravo manji… Na
takozvanom hladnom kupatilu koje po statistici ima 60 kabina
okupalo se 22.000 kupača. Vjerojatno je ovaj broj petorostruk.
Statistika je obuhvatila samo one koji su platili
ulaznicu…. Ulice u Karlovcu, koje imaju ukupnu površinu od 328
tisuća četvornih metara, osvjetljavalo je noću prošle godine 2900
uličnih žarulja, jedna na oko 100 četvornih metara.
Prošle godine Karlovčani su kupili 244 stana po prosječnoj
ugovorenoj cijeni od 1702 dinara za četvorni metar. Osnovne škole
imale su 6013 učenika, srednje stručne 3257, gimnazije 1257.
Škole za obrazovanje odraslih pohađalo je 306 Karlovčana. U
osnovnim školama radilo je 243 nastavnika (podatak samo za
samostalne škole) u srednjim školama i gimnazijama 147…
Prijavljenih radio-aparata bilo je prošle godine u Karlovcu
13.843 a TV-prijemnika 8259. Neprijavljenih u statistici nema …
U zdravstvenoj službi radilo je 88 liječnika i 13 farmaceuta.
Rezultate što ih je za prošlu godinu
zabilježila statistika “ostvarilo” je 69.028 stanovnika
(podaci, nažalost iz 1961. godine). Na svakih tisuću Karlovčana
rodilo se 12 novih, umrlo 9.
(*) 1969. odnos dolara i dinara je bio 12,5. S uračunatom
devalvacijom dolara od 1969. godine do danas treba gornje cijene
pomnožiti s 3 da bi se dobila okvirna realna današnja cijena u
kunama.
Pripremio Tihomir Ivka