Turistička sezona je pokucala na vrata, Foginovo je ljepše nego
ikada, nema više ni one betonske sramote na obali Korane, rijeke
su sve čišće, grad i okolica sve uređenije, a mi još uvijek
vodimo rasprave koji to turistički kurs moramo zauzeti, navlas
iste onima kakve su se po političkim karlovačkim forumima,
odnosno partijskim sastancima vodile prije više od pedeset
godina, o čemu se da pročitati iz novina datiranih na početak
60-ih godina prošlog stoljeća. No za razliku od današnjih vlasti,
s kojima svake četiri godine kao da vrijeme prije ne postoji, kao
da je nulta godina, što svjedoči o vrlo niskoj političkoj
kulturi, mi i dalje tapkamo u jalovim raspravama.
Ako i u tome. Dočim, u spomenuto davno vrijeme rapravljano je
intenzivno, utvrđene su komparativne prednosti (koje su ostale
nepromijenjene do danas) i onda se dogovorene strategije kroz
petoljetke ostvarivale. I postizali rezultati. Posljedica naše
odsutnosti vizije i sposobnosti da se zacrtaju dugoročni planovi
je frapantan podatak koji doznajemo iz starih novina da je 1968.
godine grad Karlovac ostvario 94.535 noćenja, a 45 godina kasnije
više nego trostruko manje, tek 29.947 noćenja! Bez brzih veza,
cestovnih i internetskih, s manje novca i lošijom infrastrukturom
znalo se privući kampere na proputovanju, strane lovce i
ribolovce, znala se uzeti lova i na pričama o partizanima i
lokacijama gdje su se tukli s Nijemcima. Danas dozvoljavamo da
netko nekažnjeno glođe rostfraj sa spomenika na Petrovoj gori i
ideološki nam je odurno od takvih stvari praviti turističke
atrakcije. Jako smo pametni, kao i obično…
“Zajednički pristup razvitku turizma”, Karlovački
tjednik, 8. siječnja 1970.
Nalazimo se u novoj godini kad predstoji donošenje društvenih i
privrednih planova srednjoročnog razvitka. U njima će za razliku
od prijašnjih vidnije mjesto biti ustupljeno i turističkoj
privredi koja postaje sve zanimljivija za karlovačku regiju. Zato
je pri kraju 1969. godine Turistički savez Karlovac organizirao
vrlo uspjelo savjetovanje o osnovama srednjoročnog programa
turističkog razvitka Karlovca, koje treba da posluži prilikom
donošenja plana kao osnovica na kojoj će se moći utvrđivati
glavni pravci razvitka. Elaborat o osnovama srednjoročnog plana
turističkog razvitka Karlovca napravio je vrlo dobro dipl. ek.
Bozo Kovačević i on može vrlo dobro poslužiti kao osnovica od
koje će se prići razradi programa. Kao glavne prednosti na kojima
se može graditi turistička politika Karlovca su: dobar položaj
grada u čvorištu važnih cestovnih i željezničkih saobraćajnica,
smještaj na četiri rijeke visoke kategorije vodotoka, okolica s
nizom privlačnih mjesta za odmor i rekreaciju, kulturne i
povijesne znamenitosti grada i okolice. U toj domeni velike
mogućnosti pruža lovna i ribolovna privreda. Lovne površine
zapremaju 64.000 ha, a godišnji prirast riba u vodama Kupskog
sliva iznosi oko 55.000 kg od čega se polovica može iznajmiti
domaćim i stranim turistima, a polovica može zadovoljiti potrebe
domaćih ribiča. No važno je učiniti napore da se poveća broj
divljači u lovištima i riba u rijekama umjetnim uzgojem. Ovim
mogućnostima treba dodati i izvanredne turističke mogućnosti
karlovačke okolice, posebno Duge Rese s Bosiljevom i Lešćem,
Ozlja sa starim gradom, Kupom i spiljom Vrlovkom, Plitvičkih
jezera, Slunja s Rastokama, Vojnića s Petrovom gorom i
Partizanskom bolnicom, Topuskog s Lječilištem, olimpijskim
bazenom i ostacima rimskog doba, te mjestima značajnim iz NOB-a.
Nedostaju smještajni kapaciteti. Postojeći smještajni kapaciteti
u hotelima “Korana”, “Central”, “Evropa” i “Dubovac” iznose 259
ležaja i u njima je 1968. godine ostvareno 94.535 noćenja. To je
55 postotno korištenje kapaciteta ili 234 dana u godini. Normalno
ekonomsko iskorištenje jednog hotelskog kreveta ako je samo 180
dana (to je znatno iznad prosjeka SFRJ i drugih zemalja), onda bi
već sad trebalo imati na raspolaganju 387 kreveta drugim riječima
nedostaje 160 ležaja.
U posljednjih osam godina napravljen je snažan korak naprijed u
razvitku turizma. Povećao se za 2,5 puta broj posjetilaca
(broj stranih posjetilaca povećao se za pet puta!), a u strukturi
posjetilaca stranci čine gotovo polovicu. Dva i po puta povećao
se i broj noćenja, a broj noćenja stranaca povećao se čak za 5,5
puta…
Ekspanzija turizma i njegovih efekata najbolje se vidi
kroz povećanje nerobnog deviznog priliva koji je 1963. godine
iznosio 146.000 dolara, a u 1968. godini gotovo 2 milijuna! To je
povećanje za 13,5 puta u ciglih šest godina.
Analiza dosadašnjih pokazatelja i realnih mogućnosti govori da
Karlovac treba tražiti svoju turističku perspektivu u tranzitnom
i izletničkom (vikend) turizmu te lovnom i ribolovnom turizmu.
Interes za lov i ribolov je veći nego što je ponuda, a karlovačke
rijeke i plaže još uvijek su premalo otvorene prema Zagrepčanima.
Ovi oblici turizma imaju u našem gradu perspektivu i
njih bi trebalo razvijati. Ali da se to ostvari treba prije toga
riješiti neke organizacione probleme. To je prije svega
konsolidacija nosilaca turističke privrede i utvrđivanje i
usvajanje osnovne koncepcije turističkog razvitka. Donošenje
petogodišnjeg plana razvitka općina koje predstoji je
najpovoljnija prilika da se i razvitku turizma dade
određen značaj…
Posebnu pažnju privukla je i rasprava o boljem iskorištenju
vikend turizma, naročito s aspekta otvaranja Karlovca i
okolice konzumentima vikend turizma iz Zagreba. No za
to treba i smišljena akcija na planu turističke propagande, ali i
stvaranje turističko rekreacione zone uz Koranu s nizom sadržaja
koji mogu biti atraktivni za posjetioce. U tom cilju već je u
Zagrebu formirano Društvo Karlovčana koji su u svom programu rada
stavili na prvo mjesto propagiranje Karlovca kao prikladnog
mjesta za vikend turizam. Predviđeno je da se već ove ljetne
sezone u zajednici s “Večernjim listom”, “Vikendom” i
“Karlovačkim tjednikom” te Turističkim savezom Karlovca
organiziraju ljetni karavani Zagrepčana pod nazivom “Vikend na 4
karlovačke rijeke”.
Osnovni zadatak nakon donošenja programa
razvitka turizma bit će pronalaženje sposobnih nosilaca
tog razvitka i konkretnih akcija. Najvažnije je da se sve
općinske skupštine prihvate osnove perspektivnog plana
turističkog razvitka za svaku općinu posebno i cjelovito za
regiju na osnovi već datih koncepcija i da taj program bude
sastavni dio programa privrednog i društvenog razvitka regije i
kao takav da bude ozakonjen i obavezan za sve da rade na njegovoj
realizaciji.
Pripremio Tihomir Ivka