U jeku najava eliminiranja imena Josipa Broza s hrvatskih ulica i
trgova i rasprava je li taj čovjek, bezuvjetno jedan od najvećih
državnika 20. stoljeća u svjetskim razmjerima, zaslužnik – jer je
u pravo vrijeme poveo bitku protiv zla, vratio matici zemlji
teritorije koji su stotinama godina stenjali pod tuđinskom
čizmom, industrijalizirao zemlju i od seljačke zemlje na
brdovitom Balkanu napravio modernu i prosperitetnu državnu
zajednicu i na kraju krajeva Ustavom iz 1974. pripremio teren za
samostalnost republika – ili je tek zločinac jer mu se dogodio
Bleiburg i ostali postratni zločini partizanske vojske nad
poraženima te Goli otok na koji je ionako trpao one koji su bili
još radikalniji od njega, odnosno mislili da treba ostati na
liniji rigidnog Staljinovog komunizma. Umjesto odgovora jedan
mali primjer. U Beču i Berlinu dan danas postoje spomenici
Crvenoj armiji. Armiji koja je ulaskom u te gradove, posebno
Berlin počinila strašne zločine. Ali nikom ne pada na pamet danas
skinuti te spomenike, jer je uz sve loše Crvena armija je bila na
strani dobra i riješila Berlin većeg zla. I točka.
Da ne bi ušao u slične post festum povijesne prijepore, netko se
u Jugoslaviji poslije Titove smrti sjetio genijalne ideje.
Umjesto brončanih i mramornih kipova, pokojnom su maršalu odavali
počast sadnjom redova ideološki neobojanog drveća, aleja, obično
88 stabala u skladu s godinama koje je Tito doživio. Samo da to
Karamarko ne sazna, nikad se ne zna, možda će i motorne pile
gradskih “Zelenila” imati posla u uklanjanju svih Titovih
tragova.
“Ostvarene mnoge akcije”, Karlovački tjednik, 14.lipnja
1984.
Akcija Jugoslavenskog saveza za zaštitu i unapređenje čovjekove
okoline “88 stabala za druga Tita” prihvaćena je u svim
republikama i pokrajinama kao dostojan i dugoročan spomen na
život i djelo druga Tita. Sličan odjek akcija je imala i u
Karlovcu, gdje je provedeno niz akcija u mjesnim zajednicama i
radnim organizacijama, konstatirano je prošli četvrtak na
sjednici Odbora akcije Općinske konferencije SSRN-a Karlovac.
U periodu od 1981. godine kada je u Karlovcu formiran Odbor,
pokrenuto je i realizirano niz akcija i to kroz razne oblike
obilježavanja i uređenja čovjekove okoline, a najčešće sadnjom
drvoreda, aleja, uređenjem spomen-parkova i sadnjom ružičnjaka…Na
području općine do sada su realizirane akcije u mjesnim
zajednicama Gaza, Rečica, Lazina; Hrnetić-Novaki, Tušilović, Mala
Švarča, Logorište, Gornje Mekušje, Braća Ribar, Zvijezda i
Banija. Prema nepodijeljenim mišljenjima najviše je u ovoj akciji
postignuto na području mjesne zajednice Banija i to uređenjem
Trga Marxa i Engelsa u skladu s hortikulturnim rješenjem.
Odbor je na sjednici održanoj u četvrtak razmotrio i prihvatio
plan uređenja još nekoliko površina. Planirano je da se u
suradnji sa RO “Zelenilo” priđe uređenju zelenih površina na
prostoru između ulice 8. divizije i Džemala Bijedića (kod nove
Pošte), te na području mjesne zajednice Korana – iza Hrvatskog
doma i na Rakovcu.
Samo ovu godinu predviđeno je da se pošumi 550 hektara površine
sa 1,4 milijuna sadnica crnogoričnog drveća na području
karlovačke regije.
Pripremio Tihomir Ivka