U 94. godini života danas je u karlovačkoj bolnici preminuo Josip
Boljkovac, nekadašnji gradonačelnik grada Karlovca, prvi ministar
unutarnjih poslova Republike Hrvatske, pripadnik NOB-a, ali i šef
karlovačke OZNA-e zbog čega je na Županijskom sudu u Zagrebu
prije svega par mjeseci nepravomoćno oslobođen optužbe za
likvidaciju civila u Dugoj Resi. Umro je dva dana prije svog 94.
rođendana, dok su neki mediji objavili da mu je rođendan danas,
ali se službeno vodi 12. studenoga. Onemoćali Boljkovac u
karlovačku je Opću bolnicu dovezen jutros, te je preminuo oko 16
sati.
Vremešnom Boljkovcu koji je unatoč dubokoj starosti do kraja bio
vrlo bistar i sjećao se i najsitnijih detalja iz svojih ranih
dana, zdravlje se narušilo u ožujku kad mu je zbog problema sa
srcem ugrađen pacemaker, dok je dobio i moždani udar. U rujnu je
pao i slomio dva rebra pa mu se zdravstveno stanje dodatno
pogoršalo.
O životu i djelu Josipa Boljkovca svakako će biti prilike
raspravljati, a sigurno je da ga prate brojne kontroverze. Od
njegove uloge u poslijeratnim događanjima do vodstva grada na
četiri rijeke koji je po mnogima upravo u tom razdoblju najviše
prosperirao. Za vrijeme njegovog gradonačelnikovanja Karlovac je
izgrađen i proširen na Novi centar, dok je grad postao i jedan od
najrazvijenijih industrijskih centara u bivšoj državi.
Boljkovac je, zanimljivo, prije smrti uspio završiti rukopis za
novu knjigu koja bi, po svemu sudeći, mogla postati pravi
bestseler.
Rođen je 12. studenoga 1920. u Vukovoj Gorici, naselje u
sastavu općine Netretić. U Karlovcu je izučio krojački zanat. U
Drugom svjetskom ratu bio je član NOP-a.Do 1951. bio je zaposlen u OZNA-i kotaru Karlovac, a poslije
toga odlazi u Zagreb gdje do 1953. radi u Ministarstvu
unutarnjih poslova kao načelnik Odjela za pasoše i granice. Na
tom je mjestu pridonio da se mnogim uglednim hrvatskim
stručnjacima izda putovnica. 1961. završio je Pravni fakultet u
Zagrebu.Do 1963. je načelnik Temeljne uprave policije u kotaru
Karlovac. Otkriva da se poštanske linije na putu prema Puli i
Brijunima prisluškuju i o tome obavještava Krajačića, a
Krajačić Tita, čime je pomogao otkrivanju Rankovićeve afere
prisluškivanja. Od 1963. do 1969. gradonačelnik je Karlovca. Od
1963. do 1972. bio je zastupnik u Saboru, gdje 1971. posebno
angažira na promjeni republičkog ustava kojim je pripremljen
teren za amandmane na Ustav SFRJ iz 1974.Provodi dvadesetak godina u društvenoj izolaciji.Zajedno s
Manolićem i drugima 1989. odlazi Tuđmanu, i pomaže uspostavi
HDZ-a, a Tuđman ga postavlja za prvog ministra unutarnjih
poslova. Nakon ubojstva Reihl-Kira smijenjen je s mjesta
ministra. 1994. ulazi u Manolićeve Hrvatske nezavisne
demokrate.Izvor Wikipedia
Posljednji ispraćaj Josipa Boljkovca bit će u petak u 15 sati u
Vukovoj Gorici, dok će Boljkovac biti pokopan uz državne počasti.
KAportal.hr